TURISTIČKI BILTEN BR.232

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 28. svibnja 1998. Sadržaj: 1. POREDAK KONTINENTALNIH I JADRANSKIH MJESTA U TURISTIČKOJ ZVIJEZDI 2. VLADA HOTELSKOM GOSPODARSTVU ODOBRILA 194 MIL KN 3. ZASTUPNIČKI DOM O STANJU OKOLIŠA 4. HRVATSKI OLIMPIJSKI CENTAR NA BJELOLASICI 5. O RAZVOJU TURIZMA GORSKOG KOTARA 6. HRVATSKI TURIZAM PREDSTAVLJEN U ČEŠKOJ I SLOVAČKOJ 7. NA 16 HRVATSKIH PLAŽA MORE VISOKE KAKVOĆE 8. PREDSTAVLJEN "KODEKS ZA JAMSTVO NEŠKODLJIVOSTI NAMIRNICA" 9. PRIMJENA ODREDBI O ODGOVORNOSTI ZAGAĐIVAČA OKOLIŠA 10. PROTIV TERMOELEKTRANI U LUKOVU ŠUGARJU 11. PROTOKOL O SURADNJI VUKOVARA I PODSTRANE 12. DVA MILIJUNA DEM ZA OBNOVU OSJEČKOG HOTELA 13. OTVORENE CEROVAČKE PEĆINE 14. BOLJE UPRAVLJANJE OCEANIMA RADI BOLJE OPSKRBE RIBOM 15. TROPSKA ŠUMA KAO UPOZORENJE ZBOG UNIŠTAVANJA OKOLIŠA 16. MEĐUNARODNI SEMINAR O UPRAVLJANJU ZRAČNIM LUKAMA 17. NIN - NAJSTARIJI HRVATSKI KRALJEVSKI GRAD 18. GOSPODARSKO KORIŠTENJE NIZINSKIH RIJEKA I ZAŠTITA PRIRODE 19. IZGRADNJA VODOOPSKRBNE MREŽE ZADRA 20. ČESI U DUBROVNIKU 21. HRVATSKI TURIZAM PREDSTAVLJEN U ČEŠKOJ I SLOVAČKOJ 22. BIZOVAČKE TOPLICE OČEKUJU 20 DO 30 POSTO VEĆU DOBIT 23. PORASLE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U ZAGREBU 24. U OŽUJKU VIŠE PUTNIKA PUTOVALO ZRAKOPLOVIMA 25. U HRVATSKIM LUKAMA MANJE PUTNIKA 26. NIŽE CIJENE U HOTELIMA STEIGENBERGER GRUPE U NJEMAČKOJ 27. RADOVI NA DIJELU RIJEČKE PRUGE 28. IZGRADNJA ŠIBENSKOGA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA 29. DRVENIK VELI: OTVORENA MARINA HRVATSKE POVRATNICE IZ ČILEA 30. NA KORNATIMA SE OVE GODINE OČEKUJE 150.000 POSJETILACA 31. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA 32. NAJBOLJA GODINA ZA LUFTHANSU 33. MOGUĆNOSTI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU VELIKE BRITANIJE 34. TURISTI NAJVIŠE VOLE MUZEJ VOŠTANIH FIGURA 35. TRI BVI (BRITISH VIRGIN ISLANDS) HOTELA MEĐU NAJBOLJIMA 36. KOLIKO DALEKO SEŽE OBVEZA INFORMIRANJA PUTNIKA? NAJAVLJUJEMO: WELCOME TO HUNGARIA: OČEKUJU SE TURISTI IZ ZAPADNIH ZEMALJA POREDAK KONTINENTALNIH MJESTA U TURISTIČKOJ ZVIJEZDI U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke sezone, nakon obilaska njih 22 u kontinentalnom dijelu Hrvatske sastavljen je sljedeći poredak po bodovima: KONTINENTALNI DIO br. mjesto bodovi 1. Bizovačke toplice 1652 2. Virovitica 1437 3. Đakovo 1390 4. Stubičke toplice 1355 5. Daruvarske toplice 1315 6. Koprivnica 1291 7. Istarske toplice 1286 8. Osijek 1252 9. Čakovec 1234 10. Vinkovci 1227 11. Varaždin 1145 12. Karlovac 987 13. Krapina 973 14. Topusko 968 15. Varaždinske toplice 957 16. Slavonski Brod 950 17. Požega 931 18. Ivanić grad 894 19. Krapinske toplice 796 20. Đurđevac 788 21. Našice 760 22. Tuheljske toplice 526 Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provode Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su: signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnost za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih cesta ili seoskih gospodarstava. Konačna prosječna ocjena o uređenosti turističkih mjesta i poredak svih kontinentalnih središta bit će objavljeni 20. lipnja ove godine. POREDAK JADRANSKIH MJESTA U TURISTIČKOJ ZVIJEZDI U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke sezone, nakon obilaska njih šest u jadranskom dijelu Hrvatske sastavljen je sljedeći poredak po bodovima: br. mjesto bodovi 1. Poreč 1943 2. Novigrad 1706 3. Vrsar 1678 4. Rovinj 1614 5. Umag 1612 6. Medulin 1419 Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provode Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su: signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnost za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih cesta ili seoskih gospodarstava. Konačna prosječna ocjena uređenosti turističkih mjesta i poredak svih jadranskih središta bit će objavljeni 20. lipnja ove godine. VLADA HOTELSKOM GOSPODARSTVU ODOBRILA 194 MIL KN Odlukom hrvatske Vlade od prošlog tjedna hotelskom gospodarstvu bespovratno je odobreno 194 milijuna kuna iz državnog proračuna. Raspodjela odobrenih sredstava izvršit će se temeljem službenih podataka Državnog zavoda za statistiku za 1997. godinu, a polazeći od izvozne usmjrenosti pojedinih hotelskih tvrtki prema registriranom inozemnom prometu te potrebi zbrinjavanja prognanika i izbjeglica. Naime, od 80 do 90 posto ukupnog turističkog prometa ostvaruje se s inozemnog tržišta, zbog čega je nužno žurno ispuniti zahtjeve i standarde koje očekuju turisti s tih tržišta. Polazeći od toga hrvatska Vlada je odobrila navedena sredstva u cilju pripreme hotela i turističkih naselja koje predstavljaju temelj hrvatske ukupne ugostiteljske i turističke ponude. Inače, uz državna jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, i poslovne banke su u 1997. i 1998. u turističko gospodarstvo plasirale kredite pod povoljnim uvjetima u približnom iznosu od 1,2 milijarde kuna. Izravnim transferima iz državnog proračuna za subvencije u organiziranom turističkom prometu, promidžbu neposredno i putem Hrvatske turističke zajednice, te različite oblike pomoći hotelskim tvrtkama u 1997. i 1998. godini, izdvojeno je približno 212 milijuna kuna. U postupcima sanacije reprogramirane su obveze, te riješena dugovanja prijenosom dionica za određeni broj hotelskih društava u iznosu većem od 363 milijuna kuna. Vlada je u 1997. i 1998. usmjerila više od 1,7 milijardi kuna u razvoj i unapređenje hrvatskog turističkog gospodarstva, a sredstva su poglavito usmjerena onim turističkim subjektima kojima je to bilo najpotrebnije, kao što je područje Dalmacije i otoka. Isto tako, zakonom su osigurani prihodi od boravišne pristojbe namijenjeni za promidžbu i unapređenje turističke ponude, te je na osnovu toga u 1997. osigurano otprilike 200 milijuna kuna, a u 1998. se očekuje njihov porast sukladno porastu turističkog prometa. ZASTUPNIČKI DOM O STANJU OKOLIŠA Kakvoća zraka u Hrvatskoj uglavnom je prve kategorije, dakle zrak je čist ili neznatno onečišćen. Najlošija je kakvoća zrak u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Kutini, istaknutu je u Izvješću o stanju okoliša u RH na nedavno održanoj sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. U tijeku je postupak zabrane korištenja tvari koje onečišćuju ozonski omotač. Kad je riječ o zaštiti šuma i kiselim kišama, te štetnim emisijama, što ih Hrvatska prima izvana, to se pitanje mora rješavati na međunarodnoj razini. Iznoseći podatke o stanju voda, istaknuto je da je stanje najteže u slivu Save, nešto povoljnije u slivu Dunava i Drave. Zadovoljavajuće su kakvoće vode u Lici i Dalmaciji. Svega 35 posto otpadnih voda obuhvaćeno sustavima za pročišćavanje. Zakonom o zaštiti prirode obuhvaćeno oko 7,5 posto površine države, a cilj je da se tim zakonom obuhvatiti oko 15 posto površine, kakav je europski standard. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša predložio je da se od Vlade zatraži da čim prije osigura uvjete za izradu prijedloga prostorne strategije RH. HRVATSKI OLIMPIJSKI CENTAR NA BJELOLASICI Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman posjetio je nedavno Hrvatski olimpijski centar (HOC) na Bjelolasici, u kojem na pripremama boravi hrvatska nogometna reprezentacija. Hrvatski olimpijski centar na Bjelolasici prostire se na 25 hektara uređenog zemljišta sa 6000 metara upotrebljivih skijaških staza i puteva, te posjeduje šest žičara sa vučnicom do 1533 metra nadmorske visine. Kompleks u Jasenovačkom Vrelu obuhvaća osam paviljona sa izgrađenim nogometnim igrališta, atletskom stazom, manjom sportskom dvoranom i dva teniska terena, a već iduće godine dovršit će se velika polivalentna dvorana sa olimpijskim plivalištem, čime će se stvoriti svi preduvjeti za pripreme hrvatskih i inozemnih športaša. O RAZVOJU TURIZMA GORSKOG KOTARA Doministrica turizma Vinka Cetinski sudjelovala je nedavno u raspravi o mogućnostima razvoja turizma u Gorskom kotaru, kojoj su u Brodu na Kupi, bili nazočni čelnici županijskog odjela za turizam, Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, turistički dužnosnici goranskih jedinica lokalne samouprave i lokalni turistički djelatnici. Gorski kotar, posebice zbog svojih prirodnih ljepota, ima velike šanse da uz svoje temeljne djelatnosti, vezane uz eksploataciju šumskog bogatstva, razvija i turizam. Na goranskom području, mogu se razvijati različiti vidovi turističke djelatnosti, a prije svih seoski, zdravstveni, zimski, lovni i ribolovni turizam. Lokalni turistički djelatnici su među poteškoće koje priječe snažniji turistički zamah Gorskog kotara uvrstili slabu turističku ali i prometnu infrastrukturu, nedostatak kvalificiranih kadrova te slabu dostupnost ionako skupih kredita. Zauzeli su se da se turizam Gorskog kotara bolje integrira u ukupnu ponudu kvarnerske rivijere. Primorsko-goranski podžupan Luka Denona zauzeo se za porezne i druge olakšice Gorskom kotaru, ne samo u turističkoj djelatnosti, ustvrdivši kako bi takav pristup smanjio ili čak zaustavio demografsko pustošenje toga područja. Doministrica turizma Vinka Cetinski je zaključno izvijestila kako se složnim radom više državnih tijela svakako mogu iznaći sredstva za razvoj Gorskom kotaru najprihvatljivijeg oblika turizma. HRVATSKI TURIZAM PREDSTAVLJEN U ČEŠKOJ I SLOVAČKOJ Hrvatska turistička ponuda predstavljena je prošloga tjedna u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u manjim češkim gradovima; Usti nad Labom, Plzenu, Ostravi i Prostejovu, te u Slovačkoj u Banskoj Bystrici, objavio je ured HTZ-a.. Posredovanjem tamošnje turističke agencije M Plus, hrvatski se turizam predstavio početkom tjedna u industrijskom gradiću Usti nad Labom, koji ima 120 tisuća stanovnika. Na konferenciji u Plzenu, sa 220 tisuća žitelja, uz medije bilo je nazočno 50 predstavnika putničkih agencija i velikih tvrtki. Na glavnome gradskome trgu ispred štanda HTZ-a i prigodnog zepelina, za posjetitelje, kojih je, prema procjenama, bilo više od dvije tisuće, održan je zabavni program kojeg je povremeno prenosio lokalni radio, a nastup je organiziran u suradnji s lokalnom turističkom agencijom Dean International. U suradnji s turističkom agencijom Vitkovice Tours hrvatska turistička ponuda prezentirana je i u Ostravi, češkome gradu sa 320 tisuća stanovnika. Održana je konferencija za novinstvo i zabavni program u pješačkoj zoni grada, a posjetitelji su mogli osvojiti vrijedne nagrade - turistička putovanja u Hrvatsku. U Prostejevu - tekstilnom centru Češke, otvorena je hrvatska restauracija Jadran, a posljednja u nizu prezentacija bila je u slovačkoj Banskoj Bystrici. Sve prezentacije organizirane su uz pomoć lokalnih putničkih agencija, a dobra suradnja uspostavljena je i s hrvatskim tvrtkama, Plivom u Plzenu i Podravkom u Banskoj Bystrici, koje su osigurale nagrade za posjetitelje. NA 16 HRVATSKIH PLAŽA MORE VISOKE KAKVOĆE Na 16 od 20 jadranskih plaža na kojima je uspostavljena kontrola kakvoće mora, more je danas bilo visoke kakvoće, a na četiri plaže more je podobno za kupanje. Plaže s povremenim onečišćenjem, odnosno morem nepodobnim za kupanjem nisu zabilježene, izvjestila je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša - Područna jedinica za zaštitu mora. More visoke kakvoće bilo je na Plaži FFK Sipar u Umagu, crikveničkoj Glavnoj plaži, plaži Baška na otoku Krku, plažama "Plantaža" i Zrče u Karlobagu i Novalji - otok Pag. Visoka kakvoća mora zabilježena je i na zatonskoj Glavnoj plaži, plaži Borik u Zadru, plaži Soline u Biogradu na moru, Slanici na otoku Murteru, Hotelskom naselju "Solaris", pimoštenskoj plaži Raduča velika. U splitsko-dalmatinskoj županiji visoku kakvoću mora za kupanje imale su splitske Bačvice, bolski Zlatni rat, plaža hotela Dalmacija u Makarskoj. More visoke kakvoće zabilježeno je i na plaži hotela "Croatia" u Cavtatu te dubrovačkom Lokrumu. Na porečkoj Gradskoj plaži, plaži Svjetionik (Pula Verudela), Glavnoj plaži u Mošćeničkoj Dragi te na plaži korčulanskog hotela "Bon Repos" more je podobno za kupanje. PREDSTAVLJEN "KODEKS ZA JAMSTVO NEŠKODLJIVOSTI NAMIRNICA" Priručnik "Kodeks - jamstvo neškodljivosti namirnica u ugostiteljstvu HACCP sustavom", pojašnjava način rada i razmišljanja te kojim se analizama procesa u pripremi hrane unaprijed prepoznaje opasnost od štetnih mikroorganizama. Kodeks predstavlja pripremu za uvođenje u Hrvatsku novog sustava koji jamči neškodljivost namirnica pod nazivom Analiza opasnosti ključnih postupaka procesa proizvodnje (HACCP), a koji se primjenjuje u zemljama Europske unije, SAD-a, Australije i Japana. Sustav je prepoznatljiv i stvara povjerenje na svjetskom tržištu, pa je stoga nezaobilazan za Hrvatsku kao turističku zemlju i jedan je od preduvjeta prijama Hrvatske u europske integracije. Identifikacijom ključnih točaka na kojima rizici nastaju, utvrđuju se postupci za ispitivanje i nadzor te se redovitom provjerom i analizom uklanjaju ili smanjuju opasnosti, a očekuje se da će ubrzo većina hrvatskih hotela i ugostiteljskih objekata prihvatiti "Kodeks". Pomoćnik ministra turizma dr. Velimir Šimičić naglasio je da je Hrvatska prihvaćenjem HACCP sustava "još jedan korak bliže EU". Po njegovim riječima, taj sustav je potreba, i važno je da ga ugostitelji u što većem broju počnu primjenjivati. Za nekoliko godina, procijenio je dr. Šimičić, HACCP će postati obveza svakoga ugostitelja i hotelijera te svakog gospodarstvenika koji se bavi proizvodnjom i distribucijom hrane. STROGA PRIMJENA ODREDBI O ODGOVORNOSTI ZAGAĐIVAČA OKOLIŠA Iako većina zemalja Europe i svijeta ima u svoje pravne sustave ugrađene odredbe odgovornosti zagađivača okoliša, taj princip se u praksi rijetko provodi pa je zapravo porezni obveznik taj koji plaća posljedice ekoloških havarija, istaknuto je na Međunarodnoj konferenciji o zaštiti voda u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima. Konferencija je održana protekloga tjedna u Primoštenu i okupila je 120 stručnjaka zaštite voda iz sedam europskih zemalja, a organizirana je suradnjom Hrvatskog društva za zaštitu voda i Europskog udruženja zaštite voda, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. I međunarodna Konvencija o građanskoj odgovornosti, koja je potpisana 1993. godine, definira odgovornost zagađivača koji mora ispraviti učinjenu štetu, a ako to ne može, mora platiti odštetu. Stroga provedba tih odredbi spriječila bi rizik opasnosti zagađivanja okoliša i povećala stupanj njegove zaštite. Industrijski otpad, gradska odlagališta i otpadne vode rudarstva i poljoprivrede, glavni su zagađivači voda svugdje u svijetu. Globalizacija zahtijeva, po mišljenju stručnjaka konferencije, i integralnu zaštitu osobito kroz planiranje primjene prirodnih resursa radi sprečavanja i nedopustivosti ekoloških katastrofa. U sklopu globalizacije, zemlje u tranziciji trebaju stručnu i financijsku pomoć međunarodne zajednice radi uključivanja u integralnu zaštitu prirode. Ekološki pravni sustav u Hrvatskoj se tek uspostavlja i dio je uglavnom prostornih planova nacionalnih parkova i zaštićenih područja koje usvaja Hrvatski državni sabor. U sklopu izlaganja i diskusija na temu: Organizacioni i ekonomski aspekti zaštite voda, bilo je riječi o zaštiti nacionalnih parkova, obnovi Kopačkog rita, zaštiti resursa pitkih voda na području primorja i Gorskog Kotara te priobalja. Konferencija je završila s radom u petak navečer, a zaključci i preporuke njezinih sudionika bit će temelj državnog plana za zaštitu voda, koji je u pripremi. PROTIV TERMOELEKTRANI U LUKOVU ŠUGARJU Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša ne protivi se gradnji termoelektrane na ugljen čak i na Jadranskoj obali, ali Lukovo Šugarje kao lokacija ne može dobiti prolaznu ocjenu. Lukovo Šugarje nalazi se u parku prirode, za takav je objekt potrebno izgraditi dalekovodnu mrežu, a ta bi mreža "napravila pravi masakr u parku prirode" - istaknuo je ravnatelj Državne uprave dr. Ante Kutle na prošlotjednom savjetovanju "Elektroenergetika - ugljen - okoliš". Nijedna lokacija za termoelektranu ne može se smatrati konačnom, a odlučit će Hrvatski državni sabor tek kad završi rasprava o strategiji energetskoga razvoja i programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. PROTOKOL O SURADNJI VUKOVARA I PODSTRANE Vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl i načelnik općine Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji Marin Karaman potpisali su u Vukovaru protokol o trajnoj suradnji, čime se ta općina, uz ostalo, obvezala pomoći u obnovi svečane dvorane u vukovarskom dvorcu grofa Eltza, u kojoj su se prije Domovinskog rata obavljala vjenčanja. Prijateljstvo grada Vukovara i općine Podstrane datira od Domovinskog rata tijekom kojega su Podstranjani prihvatili oko 10.000 prognanika, a među njima i brojne Vukovarce. DVA MILIJUNA DEM ZA OBNOVU OSJEČKOG HOTELA Osječki hotel "Osijek" u prijeratnim je godinama bio jedan od najpopunjenijih hotela u Hrvatskoj: ona je iznosila više od 75 posto. Za obnovu ratom razrušenog hotela od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dobiven je kredit u visini milijun njemačkih maraka, a još toliko je uloženo iz vlastitih sredstava, rekao je direktor tog hotela Ivica Teklić. Od 14 katova hotela, neposredno nakon rata korišteno ih je samo pet. Hotel je u punu funkciju pušten prošle godine, kazao je Teklić. U potpuno obnovljene sobe na tri hotelska kata postavljen je mini bar, a uz to je objekt i potpuno kompjutoriziran. Krov hotela je također saniran, a u idućih 20 mjeseci sobe se planiraju opremiti novim namještajem. Obnovljena je i hotelska kavana, a ukupna su ulaganja vraćena u bruto dobiti nakon nepunih godinu dana. Prema Teklićevim riječima, hotel je podnio zahtjev za kategorizaciju, po kojem bi trebao dobiti tri zvjezdice. OTVORENE CEROVAČKE PEĆINE Otkako su punih osam godina bile zatvorene za posjetitelje nedavno su svečano opet otvorene Cerovačke pećine, geološki spomenik prirode pokraj Gračaca. U prošlih osam godina cerovačke pećine su bile zapuštene i oputošene, a Veselko Jurić, hrvatski povratnik iz Australije, koji se nastanio u Gračacu, u njihovu je obnovu uložio 500.000 kuna. Novac je potrošen na obnovu špiljske građe, rasvjete, instalacije i uređenje prilaza. BOLJE UPRAVLJANJE OCEANIMA RADI BOLJE OPSKRBE RIBOM Buduća svjetska potražnja za ribljim proizvodima neće se moći zadovoljiti ukoliko se ne poboljša upravljanje oceanima, upozorili su nedavno u Lisabonu stručnjaci FAO-a prigodom otvaranja Svjetske izložbe EXPO '98 čija je osnovna tema "Oceani, naslijeđe za budućnost", prenosi američka izvještajna agencija USIA. Do 2010. godine potražnja za ribom i ribljim proizvodima nadmašit će ponudu za 10 do 40 milijuna tona. Kad bi se morskim ribljim resursima bolje upravljalo, godišnji ulov ribe dosegao bi 93 milijuna tona, što je 10 milijuna tona više od sadašnjeg, a djelotvornije bi upravljanje oceanima donijelo koristi svjetskom gospodarstvu u iznosu od preko 80 milijardi dolara. TROPSKA ŠUMA KAO UPOZORENJE ZBOG UNIŠTAVANJA OKOLIŠA Dvije stotine pedeset četvornih metara srednjoafričke tropske šume rekonstruirano je u novoj, spektakularnoj dvorani njujorškog Prirodoslovnog muzeja, posvećenoj prijetnjama ekološkoj ravnoteži planeta. Taj muzej, sa svojih 3 milijuna posjetitelja svake godine, jedan je od najposjećenijih u gradu, a potrošio je 17,8 milijuna dolara na izgradnju "dvorane bioraznolikosti" koja bi za javnost trebala biti otvorena 30. svibnja, nakon trogodišnjeg rada i dalekih ekspedicija. Ta bi dvorana trebala biti svjedočanstvo o ljepoti i raznolikosti živog svijeta, ali i o onome što mu prijeti. Dvorana bioraznolikosti nešto je sasvim novo u odnosu na uobičajene izložbe u muzejima. Umjesto da se prikaže samo priroda u najboljem izdanju, na izložbi je prikazano kako je čovječanstvo promijenilo naš planet, a i posljedice te promjene. Kako bi se načinila reprodukcija prašume, rukom je obojeno oko 5 milijuna listova, jedan po jedan, uz pomoć modela načinjenih u središnjoj Africi. Promjenjiva rasvjeta omogućuje otkrivanje životinja, od kojih su neke i animirane, a izložbu uputpunjuju video konzole i informatički sustavi. Nova dvorana prikazuje i više od 1.500 vrsta i reprodukcija na kojima se objašnjava 3,5 milijarde godina evolucije 28 skupina živih bića, od jednostanične amebe do goleme hobotnice od 10 metara duljine, a tu su i mikrobi na puhanom staklu, koji izgledaju kao da lebde u zraku. Na dvadesetak interaktivnih video zaslona prikazuju se ekološki sustavi nekih posebnih područja na planeti, od koraljnih grebena u Tihom Oceanu do prerija Srednjeg zapada u SAD-u. MEĐUNARODNI SEMINAR O UPRAVLJANJU ZRAČNIM LUKAMA Međunarodni seminar o upravljanju zračnim lukama koji je održan prošlog tjedna vodila je Nizozemska zrakoplovna akademija (Netherland Aviation Academy) iz Amsterdama na temelju međudržavnog ugovora između Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske. Seminar do 29. svibnja pohađaju djelatnici Ministarstva pomorstva, prometa i veza te hrvatskih zračnih luka uz nazočnost redovnih studenata Fakulteta prometnih znanosti aeroprometnog smjera. NIN - NAJSTARIJI HRVATSKI KRALJEVSKI GRAD "Nin - najstariji hrvatski kraljevski grad" naziv je projekta koji će se održavati na području toga grada od 30. svibnja do 7. lipnja ove godine, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Uz bogat kulturno-umjetnički i sportski program, stručno- znanstvene skupove, svečano će biti otvorena i cesta Nin-Ninski Stanovi-Žerava-Mazija Kuće te održana praizvedba glazbeno- scenskog događaja Hrvatska kruna uz svečano porinuće starohrvatskog broda Condure Croatice. GOSPODARSKO KORIŠTENJE NIZINSKIH RIJEKA I ZAŠTITA PRIRODE Na međunarodnoj konferenciji "Održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša", bilo je posebno riječi o hidroelektranama oko kojih postoji najviše kontroverznih mišljenja. Kako Hrvatska ima velike mogućnosti na tom polju, trebalo bih ih optimalno iskoristiti, a pri izgradnji hidroelektrana svakako treba voditi brigu o njihovoj višenamjenskoj funkciji. Nema smisla graditi hidroelektrane u donjim tokovima rijeka gdje se nalaze šume jer je njihova vrijednost, pogotovo sirovinska, daleko veća od vrijednosti proizvodnje hidroelektrana. Planiranje i izgradnja hidroelektrana, kao višenamjenskih objekata, trebalo bi se po mišljenju sudionika skupa provoditi u sklopu uređenja, zaštite i korištenja rijeka i zemljišta u njezinom zaobalju. To je pitanje globalnog planiranja održivog razvoja i budućnosti regije i države. IZGRADNJA VODOOPSKRBNE MREŽE ZADRA U Ražancu pokraj Zadra prošlog je tjedna započeta izgradnja tzv. sjevernoga vodoopskrbnog sustava u Zadarskoj županiji. Riječ je o nastavku radova prekinutih 1991 zbog rata. Izgradnja vodoopskrbnog sustava stajat će oko 12 milijuna kuna, a troškove će u cijelosti podmiriti Hrvatske vode. Nakon izgradnje te vodoopskrbne mreže 15 mjesta u trima općinama -Ražancu, Poličniku i Ninu - imat će neprekinut, neometan i dostatan dotok vode. Do 2000. vodom će, kako se očekuje, biti opskrbljena sva mjesta u tim trima općinama u kojima živi deset tisuća stanovnika, a ljeti, u jeku turističke sezone, taj se broj udvostručuje. ČESI U DUBROVNIKU U dubrovačku zračnu luku Čilipi ovih je dana u promotivnom letu, zrakoplov boeing 737 vlasništvo češke agencije "Fisher air", jedne od najznačajnijih tamošnjih putničkih agencija, dovezao 70 čeških turista. Kako je istaknuo direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić, tijekom ljetne sezone iz Praga će svakog tjedna stizati barem jedan zrakoplov s češkim turistima, što je, po njegovoj ocjeni, od izuzetnog značaja za ovogodišnju turističku sezonu. BIZOVAČKE TOPLICE OČEKUJU 20 DO 30 POSTO VEĆU DOBIT Bizovačke toplice, u kojima je nedavno pušten u rad Akquapolis - kompleks bazena s vodenim atrakcijama, lani su poslovale sa 64 tisuće kuna dobiti, dok se ove godine očekuje da će ona biti 20 do 30 posto veća, rekao je direktor tih toplica Ivica Baković. U izgradnji prve etape Akquapolisa uloženo je 42 milijuna njemačkih maraka, a ta su sredstava dobivena od Republičkog fonda MIORH-a - većinskog vlasnika toplica, te zatečenog kapitala. Poslovodstvo toplica zadovoljno je popunjenošću kapaciteta hotela i predviđa da će ove godine mjesečno puniti proračun općine Bizovac u visini 100 tisuća maraka. Uz manja uređenja okoliša i sportskih terena oko hotela, poslovodstvo drži da je realno očekivati uspješnu ovogodišnju turističku sezonu. Jedna od značajnijih manifestacija, koja će se nedaleko od tih toplica održati posljednje nedjelje ovogodišnjeg kolovoza, bit će olimpijada starih sportova. PORASLE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U ZAGREBU Cijene ugostiteljskih usluga su u Zagrebu u travnju ove godine porasle 0,1 posto prema prijašnjem mjesecu, i 3,3 posto u odnosu na lanjski travanj, podaci su Gradskoga zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Hrana je u travnju skuplja 2,3 posto, piće 3,9 posto, i noćenja četiri posto. Od siječnja do kraja travnja ove godine, prema istom lanjskom razdoblju, cijene ugostiteljskih usluga povećane su 3,7 posto, hrane 3,7 posto, pića 3,6 posto i noćenja 4,3 posto. U OŽUJKU VIŠE PUTNIKA PUTOVALO ZRAKOPLOVIMA U Hrvatskoj je tijekom ovogodišnjeg ožujka zrakoplovima prevezeno 55 tisuća putnika, što je u odnosu na isti mjesec 1997. godine 3,8 posto više. Od toga je u unutrašnjem zračnom prijevozu bilo 25 tisuća putnika ili 19 posto više, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Ostvareno je 33 milijuna putničkih kilometara - 3,1 posto više, od čega u unutrašnjem zračnom prijevozu sedam milijuna putničkih kilometara ili 16,7 posto više. U ožujku je zrakoplovima prevezeno i 406 tona robe, što je dva posto više: u unutrašnjem zračnom prijevozu bilo je 137 tona robe ili 3,5 posto manje. U prva tri ovogodišnja mjeseca zrakoplovima je prevezeno 146 tisuća putnika, 2,8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, te 1253 tona robe ili 7,6 posto više. U HRVATSKIM LUKAMA MANJE PUTNIKA U hrvatskim je morskim lukama tijekom ovogodišnjeg ožujka bilo 560 tisuća putnika, što je 8,8 posto manje nego u istom lanjskome mjesecu. U unutrašnjem prometu ih je bilo 556 tisuća ili 8,3 posto manje, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Promet robom u morskim lukama u veljači je povećan 27,3 posto na 1,54 milijuna tona. Od toga su u unutrašnjem prometu zabilježene 262 tisuće tona robe ili 8,3 posto više. U provom tromjesečju ove godine u hrvatskim je lukama bilo 1,53 milijuna putnika, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 2,4 posto manje. Promet robom je dosegnuo 4,38 milijuna tona, tj. 13,8 posto više. RADOVI NA DIJELU RIJEČKE PRUGE Hrvatske željeznice (HŽ) će od 27. svibnja do 28. kolovoza nastaviti radove na kapitalnom remontu riječke pruge te će zbog toga u tom razdoblju na dijelu pruge od Duge Rese do Zvečaja, od 9 do 15,30 sati (osim subotom i nedjeljom te državnim blagdanom) putnici biti prevoženi autobusima. Poslovni vlakovi na relaciji Zagreb- Rijeka-Zagreb voziti bez zastoja, jer je njihov red vožnje u vrijeme kada se ne održavaju spomenuti radovi. IZGRADNJA ŠIBENSKOGA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA Ministar razvoja i obnove Jure Radić, glavni direktor Hrvatskih voda Stjepan Šturlan i šibenski gradonačelnik Franko Čeko potpisali su nedavno ugovor o zajedničkom financiranju kanalizacijskoga sustava grada Šibenika. Radove vrijedne 97 milijuna kuna s 37 posto financirat će Ministarstvo razvitka i obnove, 34 posto Hrvatske vode i ostatak grad Šibenik. Po ugovoru cijeli bi kanalizacijski sustav, koji se počeo graditi prije tri godine, trebao biti gotov do kraja 2001. DRVENIK VELI: OTVORENA MARINA HRVATSKE POVRATNICE IZ ČILEA Na Drveniku Velom, otočiću između grada Trogira i otoka Šolte, otvorena je marina "Zirona". Marinu je projektirala i izgradila hrvatska povratnica iz Čilea arhitektica Asja Perasić-Marušić, a za sada ima 30 vezova na novome lukobranu, a prve nautičare ugostit će već ove turističke sezone. To je tek prvi dio projekta od ukupno 120 vezova, koji je bitan ne samo za 200 stanovnika Drvenika Veloga nego i za turizam cijele Splitsko-dalmatinske županije. Asja Perasić-Marušić do sada je u marinu uložila 11 milijuna kuna i, kako kaže, vjeruje da će joj se koncesija što ju je od države dobila na 25 godina u cijelosti isplatiti. Gospođa Perasić-Marušić se još 1992. odazvala pozivu hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana Hrvatima u svijetu da se vraćaju i ulažu u domovini. Ministar Petrović je prije svečanosti na Drveniku Velom u Splitu otvorio Ured Ministarstva povratka i useljeništva - prvi u Dalmaciji i treći u Hrvatskoj. NA KORNATIMA SE OVE GODINE OČEKUJE 150.000 POSJETILACA U nacionalnom parku Kornati i parku prirode Telašćica očekuje se ove godine 150.000 posjetioca, približno 13 posto više nego prošle godine, rekao je stručni voditelj nacionalnog parka Kornati Ladislav Mihalčić. U tijeku je izrada provedbenog plana parka prirode Telašćica kojim će biti dopuštena izgradnja autohtonih kornatskih kuća za potrebe turizma; zasad ih je ukupno 65 za stanovanje te petnaestak konoba i restorana. Kornati su proglašeni nacionalnim parkom 1980. godine, a obuhvaćaju 93 otoka i otočića, dok se šest otočića nalazi unutar parka prirode Telašćica. Nacionalni park pokriva povšinu od 22,375 hektara od čega je 5,068 hektara površina otoka i otočića. Kornatsko otočje je, istaknuo je Mihalčić, u potpunom privatnom vlasništvu. Gotovo 90 posto otočja vlasništvo je žitelja Murtera, dok je ostatak vlasništvo Zaglavljana s Dugog otoka i stanovnika Betine. Procjenjuje se da postoji između 600 i 700 vlasnika. Institut za oceanografiju i ribarstvo RH stalno istražuje taj ekvatorij, a njihovi podaci pokazuju, kaže Mihalčić, da je nužno spriječiti nekontrolirani ribolov i dozvoliti samo rekreativni ribolov, jer procjene pokazuju da je broj riba na tom području u posljednjih 30 godina prepolovljen, a njihova težina smanjena za dvije trećine. Kornatsko je otočje nenastanjeno, a jedine gospodarske grane su ovčarstvo, maslinarstvo i turizam. Jedan od osnovnih problema je nedostatak pitke vode, a opskrba je organizirana putem cisterni. Na samom ulazu u nacionalni park planira se ove godine gradnja recepcije na kopnu i na moru, te roničkog centra, rekao je Mihalčić. Postoji i zamisao o nastaljivanju Jadranskog mora oko Kornata jadranskom medvjedicom, koja se nedavno pojavila na otoku Palagruži. Inače, na kopnenom dijelu kornatskog arhipelaga živjela je, osim ptica, insekata i zmija među kojima, po dosadašnjim saznanjima, nema otrovnica, jedino kuna bjelica. Kornati su, uz nautički i ronilački "raj", i "robinzonski turizam" sve poznatiji i po planinarskim turama. U suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom, postoji devet označenih planinarskih tura u sklopu ekvatorija. Ideja o penjanju uza stijene je napuštena jer su ih planinari samo jednim pokusnim penjanjem devastirali više nego što je to priroda napravila u nekoliko tisuća godina. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 670 -4,96 176.036 2. Jadranturist 65 -1,14 24.795 3. Riviera holding 50 -21,88 17.316 4. Istraturist 45 -25,00 6.725 5. Jadran hoteli 231 15,50 6.468 6. Sunčani Hvar 20 - 20,00 3.168 7. Atlanska plovidba 80 5,88 1.600 8. Zlatni rat 50 -41,18 1.000 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Riviera holding 50 -30,56 62.229 2. Jadroplov 95 11,76 56.405 3. Plava laguna 680 -2,86 19.040 4. Jadranturist 65 -13,33 17.760 1997. - NAJBOLJA GODINA ZA LUFTHANSU Po sadašnjim podacima prošla je godina za Lufthansu bila vrlo uspješna. Promet je povećan za 10,7 posto i nešto je viši od 23 milijarde DEM, dok je neoporezovana dobit narasla na 1,6 milijardi DEM. I popunjenost od 73,5 posto predstavlja visoku vijednost. NIŽE CIJENE U HOTELIMA STEIGENBERGER GRUPE U NJEMAČKOJ Šest vodećih njemačkih hotela u sastavu Steigenberger Hotel Group najavili su niže cijene jednokrevetnih i dvokrevetnih soba; 133 američka dolara za odrasle i 28 dolara za djecu. Po tim će se cijenama u hotelima Steigenberger grupe moći odsjesti od sredine lipnja do sredine rujna ove godine. Niže cijene tako će omogućiti mnogim gostima boravak u njihovim hotelima visoke kategorije u Berlinu, Hamburgu, Stuttgartu, Duesseldorfu te Frankfurtu pod nešto pristupačnijim uvjetima, nego što je to uobičajeno. HRVATSKE MOGUĆNOSTI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU VELIKE BRITANIJE Španjolska, Grčka i Turska najveći su konkurenti hrvatskoj turističkoj ponudi na britanskom tržištu, što su postigli unaprjeđenjem segmenta ponude masovnog turizma, te konkurentnim cijenama. Nacionalne turističke organizacije na tome tržištu imaju velik obujam promocijskih aktivnosti i investicija, dok naša zemlja nije etablirana kao destinacija s definiranim "imageom", podatak je Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Investicije Španjolske na britanskom tržištu u prošloj godini dosegle su 2,29 milijuna funti, Grčke 1,69 milijuna, dok je Turska u te svrhe utrošila 261 tisuću funti. Hrvatska u odnosu na konkurenciju ulaže minimalna sredstva za ulazak na to tržište. U 1997. godini investicije u oglašavanje putem tiska i televizije dosegle su otprilike 200 tisuća funti, a hrvatska turistička ponuda predstavljena je na četiri sajma. Želi li se privući britanske turiste, potrebno je bezuvjetno osigurati mogućnost da se Hrvatska kao turistička destinacija nađe u većem broju brošura turoperatora koji se prodaju putem putničkih agencija, zaključio je HTZ. Britanski turoperatori zamjeraju Hrvatskoj previsoke takse zračnih luka, visoke cijene hotelskog smještaja koji često ne udovoljava sigurnosnim zahtjevima Europske unije, primjerice, uska ograda na balkonima za sigurnost djece, označena dubina bazena, naljepnice za označavanje stakla u visini očiju, protupožarna zaštita. To je, prema njihovoj ocjeni, važan financijski čimbenik za osiguranje, koje oni pružaju svojim turistima. Također se zamjera neraznovrsnost hotelske hrane i mali broj rekreacijske infrastrukture, koja je izvan špice sezone u većini slučajeva nedostupna. Turoperatori ističu kako gosti koji provedu odmor u Hrvatskoj imaju nizak postotak ponovnog bukinga, a razlozi se, između ostalog, nalaze u skupim telefonskim razgovorima iz hotela i skupoći vina. Primjera radi, postotak ponovnog bukinga gostiju koji provedu odmor u Španjolskoj kreće se do 86 posto, u Floridi 72 posto, Karibima 70 posto, a za Daleki istok omjer ponovnog bukinga je 61 posto. Hrvatski turistički djelatnici mogli bi za iduću 1999. godinu očekivati i neka poboljšanja, ako nekoliko britanskih turoperatora povoljno ocijeni turističku ponudu naše zemlje. Tako je agencija Flying Colours zainteresirana za područje Istre, dok Cosmos i Option Holidays razmišljaju o Dalmaciji kao o potencijalnoj destinaciji britanskih turista. No, prije bilo kakve odluke turistički djelatnici moraju odgovoriti: jesu li spremni dati kapacitete za cijene prihvatljive britanskom tržištu, je li moguće smanjiti pristojbe za čartere iz Velike Britanije u domaćim zračnim lukama, je li moguća objava subvencija i potpisivanje ugovora s pojedinim turoperatorima u skorom roku kako bi se takva potpora reflektirala u ponuđenim cijanama na tržištu i je li moguće osposobljavanje predstavništva u Londonu do srpnja ove godine kako bi ono obavljalo koordinaciju i realizaciju takvog zadatka? Pozitivni odgovori potvrdili bi svrsishodnost snažne promocije na britanskom tržištu, dok bi se u obrnutom slučaju, teško opravdala obimnija ulaganja na to tržište. TURISTI NAJVIŠE VOLE MUZEJ VOŠTANIH FIGURA Slavni londonski muzej voštanih figura Madame Tussaud opet je omiljeni cilj turista, a prošle ga je godine vidjelo, ni više ni manje, 2.790.000 posjetitelja, prema podacima koje je objavio britanski Državni ured za turizam. Iako vlada Tonyja Blaira želi izgraditi "suvremeniju" sliku Velike Britanije, koja se neće temeljiti samo na tradicionalnim klišeima s kraljevskom obitelji, njezinim stražarima s dabrovim šubarama i 'bobbyjima', turiste i dalje najviše privlači britansko staro kamenje i prastari muzeji. Tako je londonski Tower prošle godine posjetilo 2,6 milijuna turista, a to je samo malo manje od zabavnog parka Alton Towers u pokrajini Staffordshire, koji Britanci jako vole, a posjetilo ga je 2,7 milijuna ljudi. Turizam je 1997. godine britanskom gospodarstvu donio 40 milijardi funti. TRI BVI (BRITISH VIRGIN ISLANDS) HOTELA MEĐU NAJBOLJIMA Hoteli "Little Dix Bay", "Bitter End" i "Peter Island" su prema mišljenju čitatelja američkog magazina "Travel & Leisure Magazin" izbrali među 25 najboljih hotela na svijetu. Iako se radi o američkom magazinu, čitatelji iz cijelog svijeta ocjenjuju komfor, kuhinju, usluge, industriju slobodnog vremena te prostorni položaj hotela. Opsežno renoviranje Peter Island Resorta obuhvatilo je 52 sobe, zajeničke prostorije, restorane i vrt. Nadograđen je fitness centar te hotelska luka. Ovaj luksuzni resort preuzima na sebe ukupne troškove vjenčanja ako mladenci ovdje bukiranju boravak od najmanje 14 dana. Na Tortoli postoji nova adresa: Lambert Beach Resort,kojeg je izgradio talijanski arhitekt i koji ima talijansku upravu. Radi se o malom hotelu s 38 apartmana i soba. Nekoliko soba leži na plaži, dok preostale imaju pogled na vrt. KOLIKO DALEKO SEŽE OBVEZA INFORMIRANJA PUTNIKA? Zanemaruju li TO svoju obvezu informiranja putnika o detaljima važnim za odredište na koje putuju? U Časopisu Travel Inside navedena su tri primjera u kojima je sud presudio što su organizatori putovanaja morali, ili nisu morali objasniti svojim putnicima. 1. slučaj Putnik je boravio u hotelu pored zračne luke i žalio se na naćnu buku zrakoplova. Pitanje je - Moraju li TO naznačiti u svojoj ponudi da u određenoj zemlji ne postoji zabrana noćnog letenja? Sud je prvo zaključio da putnik nije izričito pitao koliko je hotel udaljen od zračne luke te da je morao računati na buku. Žalitelj ne može računati da u svim zemjama postoji zabrana noćnog letenja, kao što to vrijedi u Njemačkoj i još u nekim zemljama (ali takvih je malo). TO mora znati koliko je hotel udaljen od zračne luke, a tužitej je izgubio proces. (Presuda od 24.9. 1997. u Frankfurtu). 2. slučaj Smije li turist računati na to da je voda iz vodovoda na Mallorci pitka? Na to je pitanje sud u Bad Homburgu 26.5.1997. odgovorio ovako: TO ima veliku obvezu objasniti putniku što bi za njegovo putovanje moglo biti važno. Ne postoji međutim obveza objašnjavanja stvari koje se same po sebi razumiju, a u slučaju kakvoće vode iz vodovoda u južnoeuropskim zemljama to znači da tu vodu treba uzeti oprezno. Jer voda iz vodovoda u tim zemljama nije uvijek i pitka. Tužitelj je izgubio ovaj proces. 3. slučaj ovaj slučaj potječe iz 1980-ih godina i dobar je primjer presude s obzirom an obvezu informiranja. Jedan TO je u svojoj ponudi imao luksuzni bungalov na Jamajci. Bio je to jedan od bungalova u skupini, a između 18 i 6 sati ujutro bungalove je obilazio policajac, da bi spriječio eventualne provale. No, tijekom odmora, jedne je noći i provaljeno u bungalov i načinejna je šteta, koju TO nije htio nadoknaditi. Sud je odbio obrazloženje da patrolirajući policajac pruža osećaj sigurnosti te da ne ometa osjećaj uživanja u odmoru. Sud je smatrao da se skupe sigurnosne mjere primjenjuju samo tada kada je konkretno utvrđena opasnost od kriminalnih radnji usmjerena na osigurani objekt. TO ne može odbaciti svoju odgovornost u nastaloj situaciji (nije bio svjestan opasnosti niti nadgledanja bungalova), tim više što je specijaliziran za Jamajku i u ponudi je nudio bungalove (na vlastitu odgovornost). ****** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 281542 MET may 98