3. V. ŠPANJOLSKI EL PAIS - UVODNIK O EURU

ŠPANJOLSKA EL PAIS 3. V. 1998. Više nego obična valuta "Uspješno rođenje eura jučer je bilo praćeno političkim svađama o tome tko će predsjedati Europskom središnjom bankom koja će njime upravljati. Unatoč tome što je na kraju postignut sporazum u Europskom vijeću da to bude u prvoj fazi Nizozemac Wim Duisenberg, velika politička građevina koju je Europa stvorila krajem ovog stoljeća ima na sebi hipoteku oštrog nadmetanja Francuske i Njemačke, dviju nacija koje imaju najveću težinu u Europskoj uniji, ali ne zbog ostvarivanja vlastitog utjecaja kao nacija, nego zbog dubokih razlika u stavovima u vezi s uvođenjem zajedničke valute, a one bi se opet mogle pojaviti u budućnosti. Te bi političke svađe mogle umanjiti vjerodostojnost, prema tome i stabilnost, projekta koji se stvara posljednjih deset godina. Imenovanje Duisenberga - kandidata kojega podupire Njemačka - bilo je razumno, kao jamstvo kontinuiteta između sadašnjeg Europskog monetarnog instituta i banke čije strukture moraju početi s radom u roku od dva mjeseca. Francusko opiranje pretjeranom germanskom utjecaju na Europsku središnju banku koja će biti smještena u Frankfurtu, gdje se nalazi i sjedište njemačke Bundesbank, može se razumjeti, ali iza svega toga može se naslutiti (ne govoreći o nacionalizmu) želja za političkim nadzorom koja dovodi u pitanje autonomni rad Europske središnje banke, inače osnovane prema modelu njemačke Bundesbank, a ta je autonomija izvanredno važna za stabiliziranje eura. I upravo u tom nastojanju, koje već godinama razdvaja Pariz i Bonn, slažu se Chirac i Jospin. To što je Duisenberg, star 62 godine, uz pomoć gentlemanskog sporazuma (bilo što drugo bilo bi kršenje sporazuma iz Maastrichta) pristao na to da ne dovrši svoj osmogodišnji mandat i da taj položaj 2002. godine prepusti nekom Francuzu, nije najbolje rješenje zato što se na taj način zaboravlja na sve ostale države koje u tome sudjeluju. No, s obzirom na okolnosti, i to je prihvatljivo rješenje. Za državu kao što je Španjolska, budući da je već zajamčeno da će se Španjolac Eugenio Domingo naći u izvršnom povjerenstvu banke, nije bilo najvažnije koji će se dužnosnik naći na čelu Europske središnje banke, čak ni njegova nacionalna pripadnost, nego to da njezini dužnosnici pronađu jedinstvene mjere s najprikladnijim kamatama za sve države, za to europsko gospodarstvo koje svakoga dana sve više postaje stvarnost. No, taj veliki dan za Europu pamtit ćemo po pomućenom sjaju. Sad tek treba vidjeti kako će na to reagirati tržište, unatoč tome što su petnaestorica unaprijed najavili bilateralne tečajeve za razmjenu valuta osam mjeseci prije nego to bude nužno, 1. siječnja sljedeće godine. No, unatoč razlikama koje su jučer izbile na vidjelo, sastanak na vrhu u Bruxellesu bilježi se kao jedan od najvažnijih sastanaka na kojima su postavljani temelji zajedničke Europe. Jer, jučer je nastalo nešto više od obične valute. Riječ je o golemom zalaganju za stvaranje jedinstvene Europe koja će u svijetu više vrijediti, koja će braniti obnovljeni društveni model i koja će državama članicama omogućiti da povećaju sposobnost za konkuriranje na svjetskom tržištu. Odluka jedanaest od petnaest članica Europske unije da uvedu euro, koji će službeno biti uveden 1. siječnja sljedeće godine, zapravo je najveći ustupak na polju suverenosti od svih onih koji su prihvaćeni od Rimskog sporazuma, sklopljenog prije 41. godine, i upravo to je ono što je čini povijesnom, a njezini se konačni učinci teško mogu predvidjeti. Španjolska je posebno zadovoljna, jer, ovo je prvi put da je usklađena s povijesnim zbivanjima. Ukrcala se na isti brod s eurom, a cijelom je projektu pridonosila od samog početka. Za Španjolsku je sadašnje sudjelovanje među prvih jedanaest plod dugih i velikih napora. Ali, trud se isplatio. Proces modernizacije kojemu se moralo podvrgnuti naše gospodarstvo omogućuje mu da danas izlazi na svjetsko tržište s većim šansama za uspjeh. Najbolji je dokaz za to upravo ispunjavanje strogih zahtjeva za uvođenje eura. Radilo se o zajedničkom naporu i za to treba najprije zahvaliti cijelom španjolskom društvu, ali ništa ne bi bilo moguće bez temeljnog sporazumijevanja o politici prema Europi koje je potaknulo rad Gonzalezovih vlada, a na vrhuncu se nalazi s ovom Aznarovom. Shvatljiv je Aznarov trijumfalizam, ali ne i njegova zaboravnost. Nitko ne osporava sadašnjoj vladi uspjehe u procesu prilagođavanja Europi, ali samo oni najveći fanatici mogu tvrditi da se sve to izvelo bez prethodno načinjenih temelja", piše u uvodniku lista. 040057 MET may 98