US IHT 28. IV. EURO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. IV. 1998. Europa: euro će zapanjiti skeptike "Euroskeptici tvrde da rizici monetarne unije nadmašuju sve prednosti koje bi ona mogla donijeti. Budući da se tečajevima više neće moći ublaživati pritiske različitih gospodarskih uvjeta zemalja članica, bit će neizbježno teškoća s postizanjem rasta i nezaposlenošću, kažu oni. To će voditi političkim pritiscima koji će potaknuti zahtjeve za velika transferna plaćanja", piše direktor istraživačkog odjela Deutsche Bank i glavni ekonomist Grupe Deutsche Bank, Norbert Walter. A budući da je politički otpor takvim plaćanjima neizbježan, skeptici monetarnu uniju drže prijetnjom daljnjim europskim integracijama. Kritiziranje monetarne unije nije utemeljeno. Zemlje koje će se uskoro službeno odreći prava da prilagođavaju svoje nominalne tečajeve, ne odustaju ni od čega što već nisu dobrovoljno odbacile u sklopu priprema za monetarnu uniju. U posljednjih nekoliko godina nijedna od 11 članica utemeljitelja monetarne unije nije devalvirala radi povećanja konkurentnosti. Što će vam bolji dokaz odlučnosti i sposobnosti europskih zemalja da stvore ekonomsku i monetarnu uniju? Tvrdnje euroskeptika da aspiranti za članstvo u europskoj uniji žrtvuju rast i zaposlenost da bi ispunili kriterije međusobnog približavanja ne stoje. Zapravo, vladina potrošnja od više od 50% BDP te porezi i socijalni doprinosi od više od 40% jasno su dokazali da su mnoge zemlje skrenule s puta tržišnoga gospodarstva. Istina, plan za monetarnu uniju prisilio je zemlje da dovedu svoje javne financije u red. No takve reforme, oslanjanje fiskalne i socijalne politike na zdravo, ekonomsko uporište, ionako bi bile neibježne. Samo sa zajedničkom valutom ujedinjeno će tržište EU razviti svoj puni potencijal. Euro će proces određivanja cijena učiniti transparentnijim, što će voditi većoj konkurenciji, a time i snažnijem rastu. Gotovi su dani kad su, zbog želje za konkurentnošću, europska gospodarstva postajala nefleksibilna. Za tržišno orijentirana gospodarstva, veći je konkurencijski pritisak sve samo ne negativan. Konkurencija je pogonski stroj gospodarskog razvoja - stroj koji će monetarna unija precizno dotjerati i poboljšati. Uz veću transparentnost cijena, nestanak tečajnih rizika i povezanih transakcijskih troškova ohrabrit će trgovinu između država članica te tako poticati europsku integraciju. Već smo na putu stvaranja europskih, umjesto nacionalnih, tržišta za automobile, računala i slatkiše. No na mnogim tržištima cijene još uvijek znatno variraju. U mjeri u kojoj nesigurnost tečajeva potiče razlike u cijeni, euro će biti blagodat. U prošlosti su zemlje koje ovise o izvozu bile posebice snažno pogođene šokovima opetovanih revalorizacija. Rane devedesete za to su dobar primjer. Rast njemačkih kamatnih stopa u zoru sjedinjenja zemlje gurnuo je njemačku marku na rekordne razine te je tisuću zaposlenika izgubilo poslove. Taj će rizik nestati s monetarnom unijom. Nadalje, zajednička će valuta potrošačima olakšati uspoređivanje cijena. Korist od toga neće imati samo oni koji žive u pograničnim područjima. Zahvaljujući internetu, to će koristiti potrošačima diljem Europe. Međutim, teško da će cijene postati potpuno jednake, budući da će ostati razlike u prijevoznim troškovima te preferencijama. Iako će euro poboljšati srednjoročne izglede za rast, on neće automatski smanjiti nezaposlenost. Zapravo, monetarna bi unija mogla donijeti lagano povećanje broja nezaposlenih dok poduzeća ne izvrše racionalizaciju da bi postala konkurentnija. A potražnja bi mogla biti slaba ako središnja europska banka podigne kamatne stope kako bi stekla reputaciju stogog tretiranja inflacije. Međutim, svaki euroskeptik koji to uzima kao razlog protiv monetarne unije ne može u istom dahu upozoravati na mekani euro. Bilo je transfernih plaćanja unutar EU (razmotrite poljoprivredne, regionalne i strukturne fondove), mnogo prije nadolazećeg uvođenja zajedničke valute. Njihov je opseg mnogo manji od jednakih transfera u pojedinim državama. Ako država živi iznad svojih mogućnosti te ima neumjerene državne manjkove, pakt o stabilnosti prisilit će ju na provođenje razumnije gospodarske politike. Dogovor iz Maastrichta ističe da oni koji previše troše nemaju pravo na pomoć drugih zemalja unije. Financijska tržišta očito dijele gledište da će euro pojačati europski međunarodni položaj te da su mogućnosti mnogo veće od rizika. (...) Projekt monetarne unije, osim ekonomskog aspekta, ima i političku dimenziju. Gospodarska bi suradnja mogla postati glavni pacemaker za političke procese. Rezultat bi mogao biti euro koji će zaista konkurirati dolaru kao pričuvnoj valuti te ujedinjena Europa koja bi se za nekoliko desetljeća mogla razviti u više od juniorskog partnera Sjedinjenih Država." 292343 MET apr 98