FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 22.4.98. EUROAZIJSKO TRŽIŠTE

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 22. IV. 1998. Je li Rusiji potrebno zajedničko euroazijsko tržište? O poteškoćama gospodarske integracije među zemljama ZND-a, posebice zemljama 'četvorice' koji čine carinski savez (Bjelorusija, Kazahstan, Kirgizija i Rusija) piše Leonid Mihajlov, savjetnik u odboru za integraciju spomenutih zemalja. Iz necjelovitog napisa izdvajamo: "Iako je 'četvorka' postigla značajnije rezultate nego ZND (posebice tijekom prvih dviju godina postojanja carinskog saveza, 1995. i 1996.), njezina integracija još bije dovoljno djelotvorna, kao i u ZND-u. Raste broj neprovedenih odluka, razlike u stajalištima vlada država- sudionica sporazuma sve su veće. Sve je teže usuglasiti stajališta između ruskog i drugih ministarstava u vezi s pitanjima koja određuju djelotvornost integracije, nakon razdoblja burnog rasta, robna razmjena se smanjuje. Iskustvo 'četverice' pokazuje kako je složen prijelaz od političkih izjava k rješavanju konkretnih problema unifikacije sustava neizravnog oporezivanja, bez čega nije moguće privesti kraju stvaranje slobodne trgovinske zone. Iako je načelna suglasnost četvorice predsjednika o tome pitanju postignuta 22. listopada 1997., njezina je provedba do 2000. malo vjerojatna zbog stajališta ministarstva financija RF koje je djelomično posljedica nedostatka nadzora nad mogućom utajom poreza kod fiktivnog reeksporta. Od 1995. ministarstvo financija nema nikakva prijedloga za bitno rješenje problema, iako bi, uz postupno uvođenje novog sustava, naši gospodarstvenici već ove godine dobili stanoviti poticaj. Zapravo, svako ozbiljno gospodarsko pitanje koje bi se trebalo riješiti u interesu integracije država, nailazi na ozbiljne zapreke u skupini gospodarskih ministarstava vlade RF (obično se o gospodarskoj integraciji odlučivalo u sedmerim-osmerim ministarstvima RF kojih se stajališta ni izdaleka nisu slagala). Na to oštro reagiraju vlade Kazahstana i Kirgizije, što također nije uvijek korisno za integraciju, čega je primjer jednostrani prijelaz Kazahstana na međunarodno načelo naplate PDV- a, što je zapravo dovelo do dvostrukog oporezivanja. Puno je razloga za neuspjeh integracije, no dva su glavna. Prvi je u činjenici da Rusija nema tržišnu strategiju glede integracije s državama ZND-a u interesu stabilnog razvitka njezina gospodarstva, ponajprije na tržištima srednje Azije. (...) Drugi je razlog u tome što se zbog složenih političkih kombinacija glavna uloga u integraciji sa ZND-om, već po tradiciji, daje onim skupinama predstavnika poslijesovjetske nomenklature koji se nisu odvikli od politike 'mlađe braće' i kojima je tržišno gospodarstvo nerazumljivo i ne sviđa im se. Na televizijsko-radijskom kanalu postaje 'Mir' nerijetko se čula nova poslovica: 'Tko ne žali zbog raspada SSSR-a nema srca, a tko ga želi obnoviti nema pameti'. Ovih je posljednjih, kao i prije, jako puno i jako su utjecajni u tijelima integracije. Kadrovski preokreti koje je ruski Predsjednik počeo u svojoj vladi, bili bi vrlo korisni i za integraciju država. Iz svih članica ZND-a trebali bi doći novi ljudi 'tržišnoga' duha i 'gospodarskoga' iskustva, a najbolje bi bilo da su iz poslovnih krugova. Oni će moći naći zajedničke probitke, ne samo u prijevozu nafte i plina. Ulazak Rusije kao punopravne 'tržišne' države u sustav svjetskih gospodarskih veza nedvojbeno je jako važan, kada taj sustav ne bi isključivao Rusiju kao punopravnu članicu. Još nas guši politika antidumpinga EU, a umjesto ruske inačice Marshallova plana s bujicom ulaganja u rusko gospodarstvo, imamo tek mali potok. U pet godina tržišnih reforma u Rusiju je uloženo deset puta manje stranog kapitala nego u komunističku (!) Kinu, i pet puta manje po stanovniku nego u susjedni Kazahstan. Očito je da su naše mogućnosti integracije u svjetsko gospodarstvo za sada male zbog male konkurentnosti naše robe, posebice gotovih proizvoda, i strogog sustava zaštite zapadnih tržišta koji nije povoljan za ruske proizvode. Izvoziti na zapad možemo samo gorivo i sirovine. No njihove svjetske cijene, primjerice cijene nafte, u zadnje vrijeme padaju. Istodobno naša prerađivačka industrija, kako u Rusiji, tako i u ZND-u, u stanju je duboke strukturne i financijske krize. Financijska kriza u Aziji i nedavni pad ruskog kreditnog ratinga (na 12. mjesto, poput Kazahstana, Rumunjske i Paragvaja) znatno su pogoršali financijsko stanje naše zemlje, posebice na području obveznica, što nas potiče da pozorno proučimo problem zajedničkih ulaganja. (...)" 230112 MET apr 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙