US IHT 25. - 26. IV. EURO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 25./26. IV. 1998. Euro će stići, no zatim se čuvajte potopa Ekonomist Robert A. Levine tvrdi da će nakon 1. siječnja 1999. politički pritisci koji su doveli do stvaranja europske monetarne unije nestati te će doći do promjene vanjskih gospodarskih uvjeta, što će, po njegovu mišljenju, izazvati katastrofu. "Europska monetarna unija neće djelovati kao što je zamišljeno te bi umjesto toga mogla povući Europu u gospodarski bezdan. Pokazat će se da su mnogi Nijemci, koji su upozoravali da monetarna unija nikad neće uspjeti zbog toga što druge zemlje neće slijediti disciplinu dogovorenu u Maastrichtu, bili u pravu. Međutim, problem je u tome što su same stege loše zamišljene te mogu voditi gospodarskim katastrofama u zemljama koje su im izvrgnute, uključujući i Njemačku. Politički je razlog za monetarnu uniju bio želja, posebice u Njemačkoj i Francuskoj, za neraskidivom vrpcom koja povezuje Europu. Bio je to čvrst cilj Helmuta Kohla, a i niza francuskih predsjednika i vlada. No njemačko i francusko shvaćanje razvijali su se veoma različito, kao što je pokazala nedavna raspra u pariškom dnevniku 'Le Figaro' između njemačkoga ekonomista Horsta Sieberta i francuskoga ekonomista Jean-Jacquesa Rosae. G. Siebert rezimira problem: 'Bez zajedničke filozofije depolitizacije novca, EMU neće počivati na solidnim temeljima'. No g. Rosa se suprotstavlja 'prepuštanju životnog standarda glasača arbitrarnom rasuđivanju stručnjaka koji ih ne zastupaju... To će značiti nazadak demokracije'. Temeljni je problem gospodarski. G. Siebert kaže: 'Zaposlenost mora ostati državna odgovornost'. No nezaposlenost u Francuskoj i Njemačkoj te u većini zemalja EMU ostaje iznad 12%. Ako se depolitizacijom državnim političarima oduzmu sredstva da učine nešto u tom pitanju, vjerojatno je da će se prvo slomiti depolitizacija, a ne državna politika. Zagovornici strogih ograničenja možda su u pravu kad kažu da su ona nužna da nametnu strukturne promjene potrebne za dugoročno smanjenje nezaposlenosti. U najboljem slučaju, međutim, strukturalno gledište znači dugoročnu istinu, a politika se događa kratkoročno. Zasad se europska politička gospodarstva drže. Rast se ubrzava, iako ne dovoljno za veće smanjenje nezaposlenosti. No rast je uglavnom utemeljen na izvozu, a učinci azijske krize još se potpuno ne osjećaju. (...) Čak i ako nezaposlenost ostane samo visoka, doći će do političke krize, možda prvo u Francuskoj. Jospinova ljevičarska vlada popularna je zbog stila, obećanja (uključujući i sumnjivo da će smanjenje radnog tjedna na 35 sati smanjiti nezaposlenost) te nereda u centru i desnici. Znakovito, za posljednje je djelomično zaslužno jačanje kvazifašističke krajnje desnice. Ako se do 1. siječnja nezaposlenost ne smanji, krajnja bi desnica mogla još više napredovati ili bi se ljevica mogla raspasti. U Njemačkoj stvari kompliciraju rujanski izbori. Iako je EMU nepopularan, obje su mu glavne stranke predane te se nijedna ne želi kockati promjenom stajališta. (...) Problem je u tome što Njemačka, poput Francuske, ima 12% nezaposlenosti te će ozbiljno prianjanje ograničenjima pogoršati stvari. Čini se da će socijalni demokrati osvojiti više glasova od Kohlovih kršćanskih demokrata, no ne i većinu. Ako sastave vladu sa zelenima, moglo bi doći do nedopustivoga raskida s ograničenjima. Velika koalicija s kršćanskim demokratima, međutim, vjerojatno bi donijela stvarne pokušaje da se ograničenja nametnu te prilično vjerojatno i veliki sukob s Francuskom - i veliku katastrofu. Jedan deus ex machina kojem se nada Gerhard Schroeder, kandidat socijalnih demokrata, jest ulazak Britanije. Joschka Fischer, Schroederov navodni zeleni ministar vanjskih poslova, kaže da je to nemoguće, i u pravu je: nije vjerojatno da će Britanija pridružiti svojih 5% stope nezaposlenosti onoj 12% koliko ima kontinent. Možda bi NAKON što EMU riješi svoje probleme, Britanija mogla razmisliti o priključenju. To se svodi na to da se katastrofa može izbjeći kombiniranjem francuskog političkog osjećaja, njemačke de facto promjene smjera te sretnog nastavka vanjskog poticaja europskom rastu. To nije vjerojatno." 262338 MET apr 98