OA 14. IV. TEKSTOVI SA GLASA AMERIKE

GLAS AMERIKE - VOA 14. IV. 1998. "Hrvatska je na raskrižju i njezina težnja k euro-atlantskim integracijama ovisi o bezuvjetnom povratku svih koji se žele vratiti u Hrvatsku", rečeno je na tiskovnoj konferenciji koju su u Zagrebu održali veleposlanici Sjedinjenih Država i Britanije u Hrvatskoj, William Montgomery i Colin Monroe, te šef Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice Robert Robinson i zamjenik visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini Andy Bearback. Tiskovna je konferencija održana nakon susreta s predsjednikom Franjom Tuđmanom. "Izvršenje obveza u svezi s povratkom bit će velik korak naprijed. Inače, Hrvatska neće ostvariti svoj često spominjani cilj: tješnji odnos s Europskom zajednicom i pristup Partnerstvu za mir", zaključili su veleposlanici u zajedničkoj izjavi. "Hrvatska sama određuje tempo euro-atlantskih integracija", izjavio je američki veleposlanik William Montgomery. Međunarodna zajednica podržava hrvatske aspiracije, ali je povratak izbjeglica jedan od osnovnih preduvjeta za učlanjenje. "Još nismo vidjeli da se taj uvjet ispunjava", izjavio je britanski veleposlanik. Za Hrvatsku i njezine susjede neće biti trajnog mira bez rješenja problema izbjeglica. "Baš kao što bosanski Hrvati imaju pravo na povratak svojim domovima, tako i hrvatski Srbi moraju imati isto pravo. To ne znači da će se svi vratiti", rekao je britanski veleposlanik. Proces je složen i zahtijeva pažljivo planiranje. Međunarodna je zajednica ovu godinu proglasila "godinom povratka", to znači da se procedura za dobivanje dokumenata mora odrediti brzo, jasno i transparentno. Taj postupak mora biti u skladu s hrvatskim zakonom i međunarodnim obvezama Hrvatske, u što spada i neotuđivo pravo na povratak. Drugi korak je usvajanje sveobuhvatnog programa povratka i obnove na nediskriminatorskoj osnovi. "Od hrvatske vlade tražim samo da poštuje ustav", istaknuo je William Montgomery, veleposlanik Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj. Komentirajući sutrašnju saborsku raspru o proceduri povratka, veleposlanik Montgomery je rekao da je zabrinut. "Ako Hrvatska izabere pravi put, lakše će u euro-atlantske integracije, a i lakše će se organizirati skora donatorska konferencija", rekao je gospodin Montgomery. Najavljena je i konferencija o povratku, koja se 28. travnja održava u Banjoj Luci. "Hrvatska će na tom skupu imati priliku pridonijeti rješenju povratničke slagalice u regiji", istaknuo je američki veleposlanik William Montgomery - prema izvješću Linde Miliše. *** "Mir se na takav način neće postići!" - Arthur Helton, visoki dužnosnik Instituta Otvoreno društvo reagira na izjavu predsjednika Franje Tuđmana da Hrvatska neće dopustiti masovan povratak srpskih izbjeglica, u prilogu Bojana Klime: Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman danas je ponovno izjavio da Republika Hrvatska neće dopustiti masovan povratak srpskih izbjeglica, već da će se svaki slučaj razmatrati pojedinačno i na humanitarnoj osnovi. Hrvatski je čelnik ovo izjavio tijekom susreta s veleposlanicima Sjedinjenih Država, Britanije, te predstavnicima UNHCR-a i OESS-a. Ovu izjavu za Glas Amerike komentira Arthur Helton, direktor Projekta za prisilne migracije pri Institutu Otvoreno društvo u New Yorku. Arthur Helston smatra da navedeno stajalište hrvatskih vlasti ne pridonosi rješavanju problema šire regije. "Međunarodna zajednica je u nekoliko navrata upozorila na činjenicu da će mir između Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine biti zajamčen tek kada se uspostavi nacionalna raznolikost i tolerancija", smatra Arthur Helton i nastavlja: "Ako se rješavanju toga problema pristupi na uskogrudan način, razmatrajući svaki pojedini slučaj, onda se taj cilj neće tako skoro postići." Upitali smo gospodina Heltona što učiniti s, recimo, banjalučkim ili posavskim Hrvatima koji sada žive u srpskim kućama u Hrvatskoj, a ne žele se vratiti u republiku srpsku? "Radi se o važnom problemu. Treba ga rješavati na regionalnoj osnovi. Iako se neki možda ne žele vraćati, ipak treba poći od pretpostavke da se većina ipak želi vratiti svojoj kući. Vratit će se ako im se zajamči sigurnost, te ako se riješe imovinska i druga pravna pitanja poput državljanstva i slično. No, to je problem koje trebaju zajednički rješavati tri zemlje, Jugoslavija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina." Ako ta pitanja treba zajednički rješavati, zbog čega se onda pritisak gotovo isključivo vrši na Hrvatsku?, upitali smo Arthura Heltona. "Problem je u tome što međunarodna zajednica u tri države nema isti utjecaj. Međunarodna zajednica, a pogotovo Sjedinjene Države, vrše pritisak na sve tri zemlje, ali je odgovor na taj pritisak u svakoj od njih drugačiji. Najveći je uspjeh u povratku izbjeglica postignut u Bosni i Hercegovini. Zato ne mislim da bi Hrvatska trebala osjećati da se na nju vrši najjači pritisak. Naime, američki je pritisak u Bosni i Hercegovini znatno jači." Američki dužnosnici često tvrde da se čelnici tri naroda često iscrpljuju u međusobnim optuživanjima. Neizvršavanje vlastitih obveza oni pravdaju upiranjem prsta u drugu stranu, koja svoje obveze, navodno, uopće ne izvršava. Tako je i glede povratka izbjeglica. Kako na takvu argumentaciju gleda Zapad? Ponovno Arthur Helton: "Takve su tvrdnje neodgovorne. Svatko treba, u dobroj vjeri, izvršiti svoje obveze. Pretpostavlja se da bi zemlje koje sa Sjedinjenim Državama imaju bliskije odnose - to su u ovom slučaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska - trebale poduzeti prvi korak i predvoditi u tim naporima. Odgovornost tih država sada će se testirati još i više, u svjetlu krize na Kosovu. Od njih će se zahtijevati jos konstruktivniji angažman, jer nad regijom se ponovno nadvila jedna opasna kriza." Arthur Helton kaže da bi hrvatske vlasti velikodušnim i tolerantnim pristupom prema Srbima trebale pokazati da odista pripadaju europskoj zajednici naroda. "Vrijeme je za hrabre poteze, koji će biti u korist Srba povratnika, ali dugoročno oni će pomoći i samoj Hrvatskoj", izjavio je za Glas Amerike Arthur Helton, direktor Projekta za nasilne migracije pri newyorškom Institutu Otvoreno društvo. (VOA) 160002 MET apr 98