KNJIGE I IDEJE - HRVATSKA

ZAGREB, 10. travnja (Hina) Ratko Cvetnić: KRATKI IZLET (Zapisi iz Domovinskog rata) Ceres, Zagreb 1997. Knjiga "Kratki izlet", književni je prvijenac sportskog djelatnika, sada i literata Ratka Cvetnića (1957), iznad svega inteligentnog rodoljuba koji je Domovinski rat ispisao svojom kožom i na svojoj koži. Prve pohvale stigle su već nakon objavljivanja dijelova pametne i potresne knjige u časopisima "Republika" i "Globus". A. Goencz/ I. Sarosi/ L. P. Nagy: MAĐARSKI TRODRAM AGM, HRVATSKO KAZALIŠTE PEČUH, CSOPOR(T) HORDA, Zagreb 1998. Radi se o tri drame mađarskih pisaca - Arpada Goencza, Istvana Sarosija, i Lajosa Parti Nagyja. To su prema istom poretku - "Mađarska Medeja", "Rak-rana", te "Ibusar" (Tahir Mujičić "HHažar"). Povod za objavljivanje ove knjige koja nam približava mađarsko kazalište, postavljanje je ne repertoar Hrvatskog kazališta u Pečuhu "Mađarske Medeje", aktualnog mađarskog predsjednika Arpada Goencza. U Mađarskoj živi jedna od najvećih hrvatskih enklava, a kulturne i druge veze Mađarske i Hrvatske - višestoljetne su. Tiskanje knjige poptpomogla je i neformalna mađarska udruga Csopor(T) Horda. Pravi podvig predstavlja inačica komedije "Ibusar" na hrvatskom Tahira Mujičića, sada pod naslovom "HHažar". Thich Nhat Hanh: BITI MIR QUANTUM, Zagreb 1998. O Thich Nhat Hanhu zna se da je rođen dvadesetih godina u južnom Vijetnamu. Godine 1942. postao je budistički redovnik, a njegovo ime Zapad prvi put otkriva u vrijeme Vijetnamskog rata. Istaknuo se humanitarnošću, te sudjelovanjem u budističkom Udruženju za pomirbu. Pozvan je 1966. u SAD "da iskaže težnje i patnju nijemih masa vijetnamskog naroda". Susreo se s američkim ministrom obrane McNamarom, Thomasom Mertonom, u Europi s Papom. Knjiga prevedena na hrvatski u stvari je zbornik govora mirotvorcima i učenicima meditacije u jesen 1985. Autor je opisao načine budističke meditacije i budističko iskustvo nenasilja i mirotvorstva u najrazličitijim okolnostima. George Ohsawa: ZEN MAKROBIOTIKA (Umijeće pomlađivanja i dugovječnosti) QUANTUM, Zagreb 1998. Autor je donio prvi radio prijamnik u Japan. Napisao je uoči Drugog svjetskog rata antimilitarističku knjigu koja je zabranjena i uz sudsku presudu - spaljena. Radio je nekoliko godina u Africi, u kampu nobelovca Alberta Sweitzera. Bavio se orijentalnom filozofijom, kulturom življenja, nenasiljem. Orijentalne filozofije i priroda njegovi su izvori. "Za tri godine koliko sam živio u indijskim i afričkim džunglama nisam sreo majmuna, krokodila, zmiju, mrava ili slona koji bi bio nesretan ili radio za plaću". Zagovara prirodan, uravnotežen jelovnik, te pravo prvenstva daje vegetarijanskoj kuhinji. U knjizi se donosi i niz makrobiotičkih recepata. Gillo Dorfles: KIČ (ANTOLOGIJA LOŠEG UKUSA) Golden marketing, Zagreb 1998. Prevela: Markita Franulić Autor, rođen 1910. u Trstu, napisao je tridesetak knjiga od kojih su dvije prevedene na hrvatski: "Oscilacije ukusa i moderne umjetnosti" i "Moda". Spominje ga i hrvatska povjesničarska umjetnosti Vera Horvat Pintarić u knjizi "Od kiča do vječnosti". A u knjizi-antologiji, o kiču svjedoče John McHale, Karl Pawek, Ludwig Giese, Lotte H. Eisner, Ugo Volli, Vittorio Gregatti, Aleksa čelebanović. Tiskani su i ogledi klasika Moderne Hermana Brocha i Clementa Greenberga. Autor objašnjava kako se pojam kiča s njemačkog govornog područja proširio na ostale kulturne prostore označavajući "loš ukus", "pseudoumjetnost", "subumjetnost", što su u jednom povijesnom razdoblju postali hranom "trijumfirajuće buržoazije". Dorfles se bavi tipologijama kiča i tzv. "kič konstantama". Ilustrativne primjere izabrao je Gabriele Mazzotto. Fritjof Capra: MREŽA ŽIVOTA (Novo znanstveno razumijevanje živih sustava) Liberata, Zagreb 1998. Prijevod: Lidija Zafirović Autor je doktorirao teorijsku fiziku u Beču, istraživao je fiziku visokih energija u Europi i SAD. Bavi se i filozofijskim implikacijama suvremene znanosti. Direktor je Centra za ekološko obrazovanje u Berkeleyu u Kaliforniji. Molekularni biolozi otkrili su temeljne gradivne jedinice života no nisu uspjeli objasniti integrativno djelovanje živih organizama. Capra na tragu "dinamičkih teorema" i "mrežne dinamike" u knjizi čiji naslov "Mreža života" predstavlja formulu, iskušava sintezu gore navedenih otkrića. Knjiga je zanimljiva i za laike. Helmut Bauer: SLOBODA MEDIJA I JAVNO MNIJENJE (Medijska politika u SR Njemačkoj) Panliber, Osijek-Zagreb-Split 1998. Preveo: Miroslav Krajnović Autor je njemački novinar koji se bavi svijetom tiska i elektroničkih medija, te novim aspektima javnog mnijenja. Knjiga je izuzetno zanimljiva za hrvatske novinare i političare u vrijeme javnih rasprava o slobodi medija i javnom mnijenju, te o profesionalnim i etičkim problemima hrvatskog novinarstva i novinstva. Uz opis stanja njemačkih medija, Bauer iznosi i zanimljive podatke, te analizu njemačkog zakonodavstva. Analizira i utjecaj najnovijih tehnika na promjene u medijskom prostoru i prostoru formiranja javnog mnijenja. Priredio Anđelko Milardović: PRINOSI ZA POVIJEST POLITOLOGIJE Panliber, Osijek-Zagreb-Split 1998. Preveli: Anka Katušić-Balen, Ivan Grdešić i Davor Gjenero Priređivač "Pronosa..." je jedan od najplodnijih politologijskih autora u Hrvatskoj. Prema njegovom sudu, knjiga sadrži "skice za povijest politologije". Obuhvaćeni su različiti periodi politologijske, političkofilozofijske i filozofijskopolitičke misli s osobitim osvrtom na moderne tendencije. "Prinosi za povijest politologije" koristan su priručnik za svakoga, prije svega za hrvatske novinare i političare. Ljiljana Filipović: NESVJESNO U FILOZOFIJI Antibarbarus, Zagreb 1998. Ljiljana Filipović tvrdi da istraživanje o nesvjesnom nije neko distanciranje od svijeta. Ono samo otkriva u svijetu nešto što se, uvjetno rečeno, nikad nije pomislilo. Uz napomenu da se knjiga "Gesammelte Werke" Sigmunda Freuda kod nas ne može pronaći, autorica navodi da je njeno istraživanje utemeljeno u Freudovu psihoanalitičkom ustroju nesvjesnog. Upozorava se da je stoljeće psihoanalize ujedno i stoljeće njezine permanentne kritike, Usprkos svemu Freud je još uvijek izazov. Izvor još nije iscrpljen. To najzad dokazuje zanimljiva i neobična knjiga Ljiljane Filipović, koje je fragment nedavno zapažen u "Vijencu". Čedomir Veljačić (Bhikku Nanajivako): SUDESIKA Antibarbarus, Zagreb 1997. "Sudesika" je zbornik radova o Čedomiru Veljačiću (Bhikku Nanajivaku), koji je dugo bio jedinim istraživačem orijentalnih filozofija i religija u nas. Rođen je 1915. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je dugo godina profesorom, moglo bi se reći i više no profesorom. Knjiga predstavlja zbornik radova naših i stranih autora. Oni koji se ozbiljnije bave fenomenologijom istočnjačkog mišljenja, te poštovatelji Veljačićeva djela dobili su korisno i poticajno štivo. (Hina) ld ld 101344 MET apr 98