FINANCIJSKI BILTEN 316

HINA FINANCIJSKI BILTEN 316. 25. studenoga - 02. prosinca '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Odluka o naknadi troškova izborne promidžbe 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 25. XI. 22.000.000 6.970.000 12,69 % 296.885.000 26. XI. 39.000.000 17.950.000 12,52 % 261.715.000 29. XI. 29.000.000 13.350.000 13,28 % 356.031.000 30. XI. 36.000.000 14.690.000 12,23 % 346.507.000 01. XII. 28.000.000 23.500.000 12,26 % 349.168.000 02. XII. 29.000.000 7.500.000 12,26 % - Dnevni prosjek 30.500.000 13.993.000 12,54 % 322.061.000 Na Tržištu ništa nova. I dalje vlada nestašica novca, pa svakodnevno velik dio i noćne i dnevne potražnje ostaje nepokriven. Premda se bliži kraj dvotjednog razdoblja održavanja obvezne pričuve, napetost u noćnom trgovanju ne jenjava. Jer, posljednjih se dana noćna potražnja kreće između 350 i 400 milijuna kuna. Posljedica je to rasta "minusa" na računima. Premda je i ponuda u odnosu na prošli tjedan porasla, novca nema dovoljno, stoga je svakoga dana do samog kraja trgovanja sasvim neizvjesno da li će se uspjeti pokriti svi "minusi" na računima. No, to se ne uspijeva postići, pa svake večeri dio potražnje - od 5,0 do čak 60 milijuna - ostaje nepodmiren. U dnevnom je kreditiranju situacija identična. Potražnja je često čak nekoliko puta veća od ponude. Povlačenje ranije odobrenih kredita dodatno izaziva rast potražnje, pa svakoga dana njezin velik dio ostaje nepokriven. Unatoč tomu, cijena se novca kreće na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasiraju se uglavnom po kamati od 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 109,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 57,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su zapisi u iznosu od 42 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi od 10 milijuna kuna. Od 01. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,48 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa HNB je u srijedu održala repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 03. prosinca. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 303,7 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamatna stopa iznosila 12,50 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Prošlotjedna bura na Zagrebačkoj burzi brzo se smirila. Naime, već je ovoga tjedna promet iznosio svega 3,3 milijuna kuna, što je gotovo pet puta manje nego tjedan dana prije. Pritom su cijene većine dionica pale. Zbog toga je, nakon nedavnog vrtoglavog rasta, CROBEX indeks ovoga tjedna potonuo 28 bodova, ili četiri posto - na 658 bodova. To je ponajviše posljedica pojeftinjenja običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, cijena Zagrebačke banke 0 serije pala je čak 70 kuna, ili 9,40 posto, zbog čega je ponovno zaronila ispod razine od 700 kuna. Cijena Plive pala je pak 15 kuna, ili 2,9 posto. No, uspjela se zadržati na razini od 500 kuna. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našlo još šest dionica. Najviše se, čak 100 kuna, strmoglavila cijena Bjelovarske banke. Snažno je, 58 kuna, ili više od 17 posto, potonula i cijena Karlovačke pivovare, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronila ispod razine od 300 kuna. Slijedila ih je dionica Podravke s gubitkom od sedam kuna, dok su cijene Dalmatinske banke i Plave lagune pale pet kuna. Na začelju liste gubitnica našla se dionica Riječke banke koja je pojeftinila jednu kunu. Na listu dobitnica "plasiralo" se pak pet dionica. Najviše je, pet kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke E serije. Cijena Končara porasla je dvije, a Riviere jednu kunu. Na začelju te liste našle su se dvije dionice kojima se dobitak mjeri u lipama. Naime, cijena Varaždinske banke porasla je 50, a Kraša svega 10 lipa. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 29. XI - 02. XII (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 55 55 55 5.720 Pliva 450 500 500 1.449.543 Podravka 67 74,95 68 44.191 Varaždinska banka 58 60 60 141.760 Zagrebačka banka 675 715 675 755.530 Arenaturist 34 34 34 10.064 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 140.800 Croatia osiguranje 800 800 800 8.000 Karlovačka pivovara 282 282 282 43.710 Končar 32 32 32 3.296 Kraš 56,11 60,10 60,10 196.828 Našice cement 480 480 480 192.000 Plava laguna 400 400,06 400 59.602 Riječka banka 62 63 62 43.950 Riviera 60 61 61 122.880 Štedionica Sonic 5.800 5.800 5.800 23.200 Zagrebačka banka E 310 310 310 310 Zagrebačka pivovara 565 565 565 113.000 3.354.386 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od svega 675 tisuća kuna, a aktivno je bilo 17 dionica. Pritom je osam dionica izgubilo, a šest dobilo na vrijednosti. Vodeće mjesto na listi gubitnica zauzela je dionica Zagrebačke pivovare koja je pojeftinila čak 25 kuna. Slijedila ju je dionica Badela 1862 s gubitkom od 20 kuna. Cijena Arenaturista pala je pak devet kuna, dok je dionica Riječke banke pojeftinila dvije, a Hotela Rabac jednu kunu. Na začelju liste gubitnica našle su se dionice triju PIF-ova. Cijena Središnjeg nacionalnog fonda pala je 13 lipa, dok su dionice Slavonskog i Velebit fonda pojeftinile pet lipa. Na listi dobitnica vodeće je pak mjesto zauzela dionica Bjelovarske banke kojoj je cijena porasla 100 kuna. Slijedila ju je dionica Jadrana iz Crikvenice s dobitkom od 10 kuna, dok je cijena Riviere porasla jednu kunu. Na vrijednosti su ovoga tjedna dobile i dionice Pletera (19 lipa), Slavonskog (pet) te Expandia fonda (jednu lipu). Povučen padom cijena Badela 1862, Arenaturista, Riječke banke i Ericssona-Tesle, VIN indeks potonuo je u odnosu na prošli četvrtak četiri boda, ili 1,3 posto - na 295 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 29. XI - 02. XII (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 35 35 35 3.710 Badel 1862 50 50 50 5.350 Bjelovarska banka 4.500 4.600 4.600 168.600 Ericsson-Tesla 82 100 100 6.758 Jadran Crikvenica 120 120 120 1.680 Riječka banka 63 63 63 12.600 Riviera 60 60 60 15.540 Sunčani Hvar 16 16 16 5.360 Štedionica Sonic 5.800 5.800 5.800 11.600 Zagrebačka pivovara 565 565 565 56.500 PIF Dom 11 11,01 11 136.945 PIF Expandia 9 9,01 9,01 51.335 PIF Pleter 3,92 4,11 4,11 22.966 PIF Slavonski 4,09 4,15 4,15 38.568 PIF Sunce 3,70 4 3,95 20.063 PIF Sred. nac. 5,25 5,42 5,28 74.405 PIF Velebit 5,50 5,80 5,56 43.263 675.253 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 25. studenoga 02. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5961,45 5937,20 - 0,41 London/FTSE-100 6682,80 6653,70 - 0,44 New York/DJIA 11008,17 10998,39 - 0,09 Tokyo/Nikkei 18721,78 18514,41 - 1,11 Na Wall Streetu su cijene dionica ovoga tjedna blago pale, pa je Dow Jones indeks potonuo ispod razine od 11.000 bodova. Naime, zahuktavanje "kupovne groznice" pred Božićne blagdane obnovilo je strah ulagača od mogućeg jačanja inflacijskih pritisaka, a time i novog povećanja kamatnih stopa. Tim više što je već u listopadu potrošnja stanovništva porasla čak 0,6 posto, što je dvostruko više nego što su procjenjivali analitičari. Međutim, polovicom tjedna Tržište je odahnulo nakon što je objavljeno kako indeks gospodarske aktivnosti Nacionalne udruge manager nabave (NAPM) za studeni iznosi 56,2 prema očekivanih 56,3 boda. Sada se s nestrpljenjem očekuje petak kada će biti objavljena izvješća o broju nezaposlenih te kretanju plaća. Oni bi mogli riješiti dvojbu glede budućih poteza Feda na području monetarne politike. Visok tečaj jena - prijetnja Na Tokijskoj je pak burzi situacija potpuno drugačija. Nikkei indeks ovoga je tjedna oslabio više od jedan posto, što je ponajviše posljedica snažnog rasta tečaja japanskog jena. Neki čak strahuju kako bi cijena američkog dolara mogla zaroniti i ispod 100 jena. To bi uvelike naštetilo japanskim kompanijama koje većinu svojih proizvoda izvoze. Stoga su ulagači odlučili kako je došlo vrijeme za dobitonosnu prodaju. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna pale. Razlog je tomu oprez ulagača zbog blagog, ali ipak pada Wall Streeta. Inače, u njihovom su fokusu zbivanja vezana uz nekoliko poslovnih preuzimanja u bankarskom i telekomunikacijskom sektoru. Riječ je ponajprije o 27 milijardi britanskih funti vrijednoj ponudi Royal Bank of Scotland za kupovinu National Westminster Bank te borbi za preuzimanje Mannesmanna od strane telekomunikacijskog diva Vodafona. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 29. studenoga 02. prosinca Promjena u % Euro/USD 1,0110 1,0051 - 0,58 Euro/JPY 103,42 103,05 - 0,36 USD/JPY 102,32 102,52 + 0,20 Cijena zlata: USD/Unca 29. studenoga 02. prosinca Promjena u % 294,25 289,55 - 1,60 I ovoga je tjedna jedinstvena europska valuta oslabila. Njezin je tečaj prema američkom dolaru u jednom trenutku zaronio na rekordno niskih 1,0023 dolara, dok je u odnosu na japanski jen potonuo ispod 103 jena. Početkom tjedna činilo se kako je pad eura, koji je počeo tjedan dana prije, zaustavljen. Naime, ulagače je smirio predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg izjavivši kako vjeruje "da euro ima potencijala za jačanje". "Američko gospodarstvo raste brže od gospodarstva euro zone. To je sasvim normalan razlog za pad eura, no u iduće dvije godine gospodarski rast euro zone premašit će rast Amerike," kazao je Duisenberg. Tomu u prilog išli su i podaci koji ukazuju na oporavak Eurolanda - u Francuskoj je indeks managera nabave (PMI), koji pokazuje kretanje industrijske proizvodnje, u studenom dosegnuo rekordnu vrijednost, dok je njemački PMI ukazao na daljnje jačanje industrijske proizvodnje. No, to je tek nakratko zaustavilo pad eura. Jer, već polovicom tjedna obnovljen je pritisak na jedinstvenu europsku valutu, pa je tečaj eura potonuo na najnižu razinu od njegova uvođenje u siječnju ove godine ? 1,0023 USD. Time se opasno približio odnosu 1:1, čega se mnogi ulagači pribojavaju. Tečaj eura uskoro ispod 1,0 USD!? Premda se većina guvernera europskih središnjih banaka slaže kako bi daljnji pad eura bio neugodan za europsko gospodarstvo, zasad nema naznaka konkretnijih koraka. Primjerice, guverner Središnje banke Austrije Klaus Liebscher, inače člana ECB-ova vijeća, izjavio je kako zasad ne podupire intervenciju. No, svi su svjesni problema koje bi mogao donijeti daljnji pad eura. Tako je jedan dužnosnik Bank of France upozorio kako bi pad tečaja eura ispod 1,0 dolara mogao biti golem psihološki problem. No, član Savjeta Bundesbanke Klaus-Dieter Kuehbacher izjavio je kako se ne može isključiti mogućnost da cijena eura potone ispod te razine. Međutim, ako se to i dogodi, to ne bi bila toliko posljedica slabosti eura, koliko snage dolara, kažu neki analitičari. Jer, američko gospodarstvo izuzetno brzo raste, a inflacija je, čini se, pod kontrolom. Zahvaljujući tomu, "zelenbać" je ovoga tjedna poskupio i prema jenu. Pritom mu je pomogla i Bank of Japan (BOJ). Naime, ona je početkom tjedna, prvi puta nakon dva mjeseca, intervenirala. Kupnjom dolara za jene, pokušala je zaustaviti ili barem usporiti jačanje jena. Čini se kako joj je to, barem zasad, uspjelo. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 26. XI - 03. XII. '99. Valutai jedinica Tečaj26. studenoga Tečaj03. prosinca Promjenau % Euro 1 7,6591 7,6573 - 0,02 DEM 1 3,9160 3,9151 - 0,02 USD 1 7,5075 7,5875 + 1,07 GBP 1 12,1254 12,1392 + 0,11 JPY 100 7,1783 7,4096 + 3,22 ATS 1 0,5566 0,5564 - 0,02 ITL 100 0,3955 0,3954 - 0,02 CHF 1 4,7916 4,7870 - 0,09 SIT 100 3,9016 3,8968 - 0,12 Nakon duljeg razdoblja rasta, ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB pala 0,02 posto, a na vrijednosti je izgubila i većina ostalih valuta. Slovenski je tolar pritom oslabio 0,12 posto. Slijedio ga je švicarski franak s gubitkom od 0,09 posto, dok su tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire pali 0,02 posto. Ostale su pak valute ojačale. Američki dolar jača već mjesec i pol dana i u tom je razdoblju njegova cijena porasla oko 4,8 posto. Britanska je pak funta u protekla tri tjedna poskupila više od 1,8 posto, dok je tečaj japanskog jena samo u posljednja dva tjedna skočio čak 6,6 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u srijedu, HNB je prodala 18,45 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 7,5689 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: Odluka o naknadi troškova izborne promidžbe Vlada je na zatvorenoj sjednici, kojom je u četvrtak predsjedao Borislav Škegro, donijela odluku o utvrđivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Riječ je o strankama koje 31. prosinca 1998. nisu bile zastupljene u Saboru, a na sljedećim izborima dobiju više od 5 posto važećih glasova birača izborne jedinice, kaže se u priopćenju vladina Ureda za odnose s javnošću. Zaključkom u svezi dostave popisa birača političkim strankama Vlada se poziva na Zakon o popisima birača i neće dostavljati popise političkim strankama. Županijski uredi za opću upravu dužni su pak omogućiti uvid u popise birača članovima svih političkih stranaka. Vlada je usvojila niz zaključaka i mjera za pomoć tvrtkama u teškoćama: Diokomu d.d. iz Splita, Metalu d.d. iz Rijeke, Likamlinu d.d. iz Gračaca, Belju d.d., Vupiku d.d. i dr. Prihvaćena je uredba o objavi Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa. Donesene su uredbe o objavi ugovora s Latvijom o kulturnoj suradnji, s Mađarskom o suradnji u carinskim pitanjima, s Marokom o pomorskom prijevozu i sa Slovačkom o korištenju hrvatskih luka otvorenih za međunarodni promet. Vlada je imenovala Mariju Peronju pomoćnicom ministrice prosvjete i športa. Razriješen je dužnosti promatrača Republike Hrvatske pri Međunarodnom kaznenom sudu dr. Ivo Josipović, a imenovan je mr. Orsat Miljenić, stoji na kraju priopćenja sa zatvorene sjednice Vlade RH. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, na sjednici pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i financijska kretanja, te donio više odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. U gospodarskim i novčanim kretanjima tijekom posljednjih mjeseci ne zamjećuju se velike promjene ni zaokreti. Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i dalje su potpuno zadovoljavajući: cijene na malo bile su tijekom prvih deset mjeseci 4,1 posto iznad cijene u istom lanjskom razdoblju, a i oscilacije tečaja zadržavaju se u prihvatljivim granicama (kuna je tijekom jedanaest mjeseci ukupno oslabila prema njemačkoj marki za 4,7 posto i to najvećim dijelom u prvom tomjesečju). Od novčanih pokazatelja vrijedi zabilježiti i daljnje smanjenje prosječnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite, kao i nastavak postupnog povećavanja devizne i kunske štednje u hrvatskim bankama. No, članovi Savjeta HNB smatraju da to nije dovoljno za zadovoljstvo, ako se imaju u vidu neki veoma nepovoljni pokazatelji iz realnog sektora gospodarstva. Osobito zabrinjavajućim smatraju daljnje povećanje evidentiranog broja nezaposlenih osoba, kojih ima više od 333 tisuće, tako da je krajem listopada premašena stopa nezaposlenosti od 20 posto, uz usporedno smanjivanje broja zaposlenih. Veoma nepovoljni su i pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene koja bi trebala biti najučinkovitiji pokretač rasta i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Za devet mjeseci izvoz je iznosio oko 3,16 milijardi dolara, a uvoz 5,64 milijarde dolara. To znači da je izvoz 5,7 posto manji, a uvoz 9,7 posto manji nego u lanjskom usporedivom razdoblju. Tako je smanjen i deficit robne razmjene za 14,3 posto, a deficit tekućih transakcija za 19,8 posto. Odlukom o kratkoročnom kreditu za likvidnost Savjet HNB pobliže je odredio uvjete za korištenje tog krajnjeg izvora likvidnosti, koji mogu do najviše godinu dana koristiti nelikvidne banke pod uvjetom da su prije toga iskoristile sve dostupne izvore likvidnih sredstava na tržištu. Takav kredit Hrvatska narodna banka odobrit će banci koja ga zatraži ako ocijeni da je banka solventna, a da bi njene likvidnosne teškoće mogle ugroziti stabilnost financijskog sustava. Takava banka mora osigurati vraćanje kredita za likvidnost blagajničkim zapisima HNB, vrijednosnim papirima Ministarstva financija, obveznicima koje amortizira ili za njih jamči država, a kojima je preostali rok dospijeća do dvije godine, dužničkim vrijednosnim papirima izdavatelja čiji su vlasnički vrijednosni papiri u prvoj kotaciji Zagrebačke burze, a preostali rok dospijeća im je također do dvije godine, te utrživim nerizičnim dužničkim vrijednosnim papirima izdavatelja sa sjedištem u zemljama koje su članice OECD-a. Na takve kratkoročne kredite za likvidnost obračunavat će se kamatna stopa za lombardne kredite uvećana za 0,5 postotnih bodova za korištenje do tri mjeseca, a uvećana za 1 postotni bod za korištenje preko tri mjeseca. Mogućnost povećanog korištenja lombardnih kredita Na ovoj sjednici Savjeta HNB prihvaćena je i mogućnost privremenog povećanog korištenja lombardnih kredita u razdoblju od 15. prosinca ove do 15. siječnja nastupajuće godine. Tom odlukom mogući iznos lombardnog kredita povećava se sa 50 posto na 70 posto vrijednosti zaloga kunskih blagajničkih zapisa, trezorskih zapisa i mjenica Ministarstva financija, te sa 30 posto na 50 posto vrijednosti blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti. U istom tom razdoblju dopušteno je korištenje lombardnog kredita do ukupno 18 radnih dana u mjesecu (inače do 15 dana). Ocijenjeno je da će to biti najjednostavniji način da banke bez ikakvih teškoća zadovolje i inače visoku potražnju za gotovinom na prijelazu iz jedne u drugu godinu, koja bi u navedenom razdoblju mogla biti i dodatno povećana zbog svih specifičnosti ulaska u 2000. godinu. Savjet HNB je saslušao i izvješća privremenih upravitelja o njihovim dosadašnjim nalazima i poduzetnim mjerama u Hrvatskoj gospodarskoj banci, Agroobrtničkoj banci i Promdei banci, te iznio više sugestija kako da se do donošenja konačne odluke o sudbini tih banaka u što većoj mjeri osigura naplata potraživanja tih banaka i racionaliziraju troškovi. Pritom je ponovno naglašeno da ukupni rezultati takvih napora izravno ovise o koordiniranom djelovanju svih nadležnih institucija, te o učinkovitosti pravnog sustava u zaštiti prava vjerovnika i u sankcioniranju neodgovornog raspolaganja tuđim novcem. 9. Statistika MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A KRAJEM LISTOPADA TRI MILIJARDE USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem ovogodišnjeg listopada iznosile su oko tri milijarde američkih dolara ili točnije 2.993 milijuna USD, preliminarni su podatci HNB- a. To je 6,3 posto više nego krajem rujna, a za 14,6 posto više nego na početku ove godine, podaci su iz najnovijeg Biltena HNB-a. Istodobno, devizne pričuve poslovnih banaka krajem listopada iznosile su 1.654 milijuna dolara, što je četiri posto manje nego u mjesecu prije. Međunarodne pričuve HNB-a iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu (MMF-a iz 1993.) i uključuju ona potraživanja Hrvatske narodne banke od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i zadužnica. Devizne pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne pričuve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Podaci o strukturi međunarodnih pričuva HNB-a krajem listopada pokazuju da se na specijalna prava vučenja odnosi 190 milijuna, a na devize 2.803 milijuna dolara, u čemu valute i depoziti čine 2.398 milijuna, a obveznice i zadužnice 404 milijuna dolara. MANJA VRIJEDNOST UVOZA POPRAVLJA PLATNU BILANCU - Započeta tendencija smanjivanja deficita tekućeg računa hrvatske platne bilance iz prošle godine nastavljena je i u ovoj godini, što je u znatnoj mjeri rezultat smanjenja deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom koji je pak posljedica pada vrijednosti uvoza uz nešto sporije zaostajanje izvoza. Po podacima Hrvatske narodne banke ukupni deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio je u prvom ovogodišnjem polugodištu oko milijardu američkih dolara (1.036 milijuna USD), što je za 19,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Zbog već okvirno poznatih podataka o smanjenju robnog deficita (u devet ovogodišnjih mjeseci za 14,3 posto posto), za očekivati je nastavak te tendencije. Tako je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 3,16 milijardi USD, što je 5,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uzvoz, realiziran u vrijednosti od 5,64 milijarde dolara, manji za 9,7 posto. Uslijed takvih je kretanja trgovinski deficit smanjen za 14,3 posto, i iznosi, još uvijek visokih, 2,48 mlijardi dolara. Po podacima za prvu polovinu godine, glavni je razlog smanjenja manjka tekućeg računa platne bilance bio pad deficita u podbilanci roba (u prvom polugodištu za 20,7 posto), dok jer istodobno u smjeru njegova porasta utjecalo povećanje negativnog salda na računu dohotka za 38,4 posto, podbačaj neto prihoda od transfera (32,8 posto) i neto prihoda od usluga za 2,5 posto. Iako su neto prihodi od turizma porasli za 3,8 posto u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine, saldo računa usluga smanjen je (2,5 posto) uslijed značajnijeg pada neto prihoda od transporta, za 69,1 posto. Pri ostvarenoj polugodišnjoj razini od 452,2 milijuna dolara, on je uspio pokriti 27,9 posto šestomjesečnog robnog deficita, dok su istodobno znatno smanjeni transferi pokrili tek 16,2 posto deficita podbilance roba. Na kapitalnom i financijskom računu (isključujući devizne rezerve) tijekom prvih šest mjeseci evidentirano je 991,3 milijuna dolara, što je 28,8 posto više nego u istom vremenu lani. Najveći dio financiranja vezan je uz portfolio ulaganja, odnosno uz emisiju državnih obveznica u inozemstvu u iznosu od 326,2 milijuna USD. Neto izravna ulaganja iznosila su 221,3 milijuna USD, a ostala ulaganja 463,3 milijuna dolara. Pritom je, napominju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, povećanje razine kreditnog zaduženja u inozemstvu išlo obrnutnim trendom u odnosu na prošlu godinu. Lani i prijašnjih godina Hrvatska je u svijetu kapitala imala znatno povoljniji rejting, pa se više zaduživala na dulji i srednji rok, dok se ove godine, zbog znatno nižeg rejtinga, više kratkoročno zadužuje. To, navode u HGK, potvrđuje i sam podatak po kojem su od prosinca prošle do kraja lipnja ove godine, srednjoročni i dugoročni dugovi povećani samo pet milijuna USD (sa 7.895 milijuna USD na 7.900 milijuna USD), dok su istodobno kratkoročna zaduženja povećana sa 593 na 928 milijuna USD.