FINANCIJSKI BILTEN 312

HINA FINANCIJSKI BILTEN 312. 28. listopada - 04. studenoga '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Zatraženo tumačenje zakona o trgovačkim društvima 8. Prihodi proračuna u prva tri mjeseca 2000. 11,28 milijardi kuna 9. Savjet HNB-a: Još nema naznaka gospodarskog oživljavanja 10. HFP: O emisiji obveznica za denacionalizaciju 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 28. X. 12.000.000 4.600.000 10,86 % 168.594.000 29. X. 41.000.000 25.900.000 12,27 % 221.631.000 02. XI. 54.400.000 17.400.000 11,20 % 241.082.000 03. XI. 92.000.000 76.700.000 11,96 % 295.022.000 04. XI. 33.850.000 31.850.000 12,10 % - Dnevni prosjek 46.650.000 31.290.000 11,67 % 231.582.250 Deja vu. Tako bi se ukratko mogla opisati situacija na Tržištu novca. Naime, nakon nekoliko tjedana obilja na računima banaka, sve se vratilo na staro - već viđeno. Potražnja je, dakle, ponovno znatno veća od ponude, a cijena se novca vratila na razine od prije prodaje Hrvatskih telekomunikacija. U noćnom kreditiranju ponovno nedostaje novca. Jer, posljednjih je dana potražnja dosegnula čak 360 milijuna kuna. Stoga se u cijelosti pokrivaju samo "minusi" na računima, dok velik dio potražnje - čak oko 70 milijuna kuna - koju banke i štedionice prijavljuju za potrebe održavanja obvezne pričuve, ostaje nepodmiren. Slična je situacija i u dnevnom kreditiranju. Zbog nedostatka novca, kamata na "svježe" opozivne kredite vratila se na 12 posto. To je, dakako, ponukalo kreditore da zatraže i povećanje cijene na postojeće zajmove, što su korisnici prihvaćali, s obzirom na nedovoljnu ponudu novca. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 192 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 138 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 44 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna. Od 03. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,69 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Mjesec studeni počeo je na Zagrebačkoj burzi izuzetno mirno. Naime, promet je ovoga tjedna iznosio svega oko 3,4 milijuna kuna, a aktivno je bilo samo devet dionica. Pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, 10 kuna, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke. Slijedila ju je dionica Plive s gubitkom od pet kuna, dok je cijena Riječke banke pala tri kune. Dionica Riviere pojeftinila je pak dvije, Arenaturista 1,50, a Podravke jednu kunu. Lista dobitnica bila je ovoga tjedna vrlo mršava. Jer, poskupila je samo dionica Zagrebačke banke C serije. I to, za svega jednu kunu. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana osam bodova, ili gotovo 1,5 posto, te pao na 534 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02 - 04. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 386 394 390 135.178 Podravka 64 65 64 22.600 Varaždinska banka 58 58,50 58 270.340 Zagrebačka banka 0 620 625 620 2.251.750 Arenaturist 35 35 35 3.710 Lola Ribar 156,11 156,11 156,11 597.432 Riječka banka 62 63 62 131.869 Riviera 50 55 55 22.154 Zagrebačka banka C 401 401 401 7.619 3.442.652 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od čak 7,8 milijuna kuna, a aktivno je bilo 17 dionica. Visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama poduzeća Trgovina Krk i Maksimir export-import. Naime, dionicama Trgovine Krk ostvaren je promet od 5,8 milijuna, a dionicama tvrtke Maksimir 1,29 milijuna kuna. Što se pak tiče oscilacija cijena, pet je dionica dobilo, dok su tri izgubile na vrijednosti. Najviše je, čak 45 kuna, skočila cijena Hotela Imperial. Slijedila ju je dionica Riviere s dobitkom od pet kuna. Na vrijednosti su dobile i dionice triju PIF-ova. Najviše su, 90 lipa, porasle cijene Slavonskog i Velebit fonda, dok je dionica Pletera poskupila svega sedam lipa. Na listi gubitnica vodeće je pak mjesto zauzela dionica Plave lagune. Jer, cijena joj je potonula čak 84 kune, ili više od 18,6 posto, zbog čega je zaronila duboko ispod razine od 400 kuna. Slijedila ju je dionica Centrala s gubitkom od tri kune, dok je cijena Croatia linea pala svega jednu kunu. Snažan pad cijene Plave lagune anulirao je rast cijena Hotela Imperial i Riviere, pa je VIN indeks ostao nepromijenjen u odnosu na prošli četvrtak - na 293 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02 - 04. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Central Bjelovar 80 80 80 13.680 Croatia line 9 9 9 927 Duhan Dubrovnik 194,23 194,23 194,23 266.872 Hotel Imperial 85 85 85 7.650 Maksimir ex.-imp. 67 67 67 1.290.085 Plava laguna 366 366 366 1.464 Riviera 54 55 55 2.344 Tal Ogulin 45,54 45,54 45,54 7.650 Trgovina Krk 95 95 95 5.884.585 Varteks 19 19 19 2.147 PIF Dom 11 11 11 149.237 PIF Expandia 9 9 9 31.518 PIF Pleter 4,14 4,20 4,20 2.873 PIF Slavonski 3,99 4,90 4,90 67.904 PIF Sunce 4 4,20 4 9.577 PIF Sred. nac. 4,85 5,70 5 18.542 PIF Velebit 4,90 5,90 5,90 36.361 7.793.419 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 28. listopada 04. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5478,89 5635,62 + 2,86 London/FTSE-100 6149,10 6331,30 + 2,96 New York/DJIA 10394,89 10609,06 + 2,06 Tokyo/Nikkei 17413,71 18348,13 + 5,36 Na Wall Streetu je ovoga tjedna vladalo sjajno raspoloženje. Dow Jones indeks skočio je više od 200 bodova, ili dva posto. Jer, američko je gospodarstvo i dalje u sjajnoj formi, a inflacija je, čini se, pod kontrolom. Naime, u trećem je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a porastao snažnih 4,8 posto na godišnjoj razini. Istodobno je indeks troškova rada porastao svega 0,8 posto, što znači da je, unatoč snažnom rastu gospodarstva, inflacija na "uzdama". Zahvaljujući tomu, osim dionica, osjetno su poskupile i američke obveznice, pa je dugoročna kamata potonula sa 6,33 na svega 6,14 posto. Čini se, idealan svijet za ulagače. Pozitivno je na Wall Street ovoga tjedna djelovala i izjava predsjednika Feda Alana Greenspana, čije se riječi uvijek razmatraju s velikom pozornošću. Naime, Greenspan je na jednom skupu kazao kako rast cijena nekretnina ima veći utjecaj na potrošnju stanovništva, koja se smatra jednim od osnovnih pokretača američkog gospodarskog ?booma?, nego porast cijena dionica. Riječju, Wall Street nije krivac za snažan rast potrošnje Amerikanaca i, tu nisu potrebne korekcije. Zahvaljujući svemu tomu, ovoga su tjedna najviše porasle cijene tehnoloških dionica. Stoga se Nasdaq indeks, koji sadrži najviše tih dionica, po prvi puta u povijesti probio iznad razine od 3.000 bodova. "Nasdaq je trenutačno glavna zvijezda predstave, ostavljajući u prašini sve ostale. Naime, Wall Street je nakon nedavnog skoka Dow Jones indeksa za 500 bodova u fazi konsolidacije. To pak tehnološkim dionicama ostavlja mnogo prostora za rast," slikovito je objasnio jedan od analitičara. Nikkei iznad 18.000 bodova Dobro raspoloženja vladalo je ovoga tjedna i na Tokijskoj burzi. Stoga se Nikkei indeks, prvi puta nakon tri tjedna, probio iznad psihološki važne razine od 18.000 bodova. To se ponajviše zahvaljuje oporavku Dow Jonesa i snažnom rastu Nasdaq indeksa. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna osjetno porasle. Jer, ulagači su odahnuli nakon što je konačno riješena dvojba koja ih je duže vrijeme mučila ? hoće li ili ne ECB povećati kamate. Sada su, nakon povećanja kamata, neko vrijeme mirni. Zahvaljujući tomu, londonski Footsie indeks skočio je ovoga tjedna oko 180 bodova. Frankfurtski DAX porastao je pak oko 2,8 posto, pa se probio iznad razine od 5.600 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 28. listopada 04. studenoga Promjena u % Euro/USD 1,0485 1,0504 + 0,18 Euro/JPY 109,22 110,12 + 0,82 USD/JPY 104,13 104,73 + 0,57 Cijena zlata: USD/Unca 28. listopada 04. studenoga Promjena u % 300,75 291,50 - 3,08 Ulagači na svjetskim deviznim tržištima ovoga su tjedna bili "na iglama". Nitko nije htio znatnije mijenjati pozicije uoči sastanaka čelnika Europske središnje banke (ECB) i Bank of England (BoE). Odahnuli su tek u četvrtak kada su obje banke povećale kamatne stope. ECB je sve tri ključne kamate povisila za pola postotnog boda. Ključnu refinancirajuću kamatu povisila je s 2,50 na 3,0 posto. Marginalnu kamatnu stopu povećala je pak na 4,0, a kamatu na depozite na 2,0 posto. To je, inače, prvo povećanje kamata u kratkoj povijesti ECB-a. A na taj se potez središnja banka odlučila zbog toga što svi posljednji podaci ukazuju na oporavak gospodarstva Eurolanda. Tako, primjerice, indeks managera nabave (PMI) pokazuje kako je proizvodnja u euro zoni u listopadu porasla po najvišoj stopi u poljednjih 18 mjeseci. Snažan gospodarski rast u Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji mogao bi razbuditi inflaciju, a to, dakako, nitko ne želi. Kako bilo, zahvaljujući povećanju kamata u euro zoni, jedinstvena je europska valuta ojačala. Tako se njezin tečaj probio iznad razina od 110 japanskih jena i 1,05 američkih dolara. Poskupila je i britanska funta jer, Bank of England povećala je osnovnu kamatnu stopu s 5,25 na 5,50 posto. Što se pak tiče odnosa dolara i jena, "zelenbać" je blago poskupio. Naime, nedavna odluka Bank of Japan da osnovnu monetarnu politiku ostavi nepromijenjenu, zaustavila je jačanje jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 29. X. - 05. XI. '99. Valutai jedinica Tečaj29. listopada Tečaj05. studenoga Promjenau % Euro 1 7,6375 7,6388 + 0,02 DEM 1 3,9050 3,9056 + 0,02 USD 1 7,2689 7,2910 + 0,30 GBP 1 11,9356 11,9776 + 0,35 JPY 100 6,9800 6,9610 - 0,27 ATS 1 0,5550 0,5551 + 0,02 ITL 100 0,3944 0,3945 + 0,02 CHF 1 4,7684 4,7541 - 0,30 SIT 100 3,8894 3,8912 + 0,05 Kao i prošloga, i ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB blago porasla, a poskupila je i većina ostalih valuta. Tečaj britanske funte raste već treći tjedan zaredom i u tom je razdoblju skočio gotovo dva posto. U posljednja su pak dva tjedna američki dolar i slovenski tolar poskupili oko 2,8, odnosno 0,10 posto. U istom su razdoblju cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire porasle oko 0,08 posto. Ostale su pak valute pojeftinile. Švicarski franak slabi već dva tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj potonuo više od jedan posto. Japanski je pak jen, nakon tri tjedna jačanja, ovoga tjedna pojeftinio gotovo 0,3 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u četvrtak, HNB je prodala 53,8 milijuna eura, po prosječnoj cijeni od 7,6332 kune za jedan euro. Istodobno je i otkupila 1,0 milijun eura, po tečaju od 7,6330 kuna. 7. Vlada RH: Zatraženo tumačenje zakona o trgovačkim društvima Vlada RH odlučila je na zatvorenoj sjednici, održanoj u četvrtak, zatražiti od Hrvatskog državnog sabora vjerodostojno tumačenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, kako bi se utvrdilo mora li biti izričito propisana obveza zapošljavanja u punom radnom vremenu ili se ona podrazumijeva kao i u nizu drugih zakona. Vlada je na sjednici, pod predsjedanjem premijera Zlatka Mateše, također odobrila tekst Okvirnoga ugovora s grupacijom izvoditelja SIM i KVH o provedbi projekta autoceste Split-Zagreb, čime će se ugovoriti gradnja dionice autoceste Zadar-Split. Time su ugovoreni svi planirani radovi na izgradnji autocesta u Hrvatskoj, priopćeno je popodne iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Prihvaćeno je i izvješće o završnim pregovorima za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu. Taj gospodarski vrlo važan ugovor uskoro će potpisati potpredsjednik Vlade i ministar financija, stoji u priopćenju. Vlada je donijela odluka o ostvarivanju strateškog interesa države glede vlasničke strukture društva Podravka d.d. iz Koprivnice, izuzimanjem od prodaje dionica koje su vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) ili Republičkog fonda mirovinskoga i invalidskog osiguranja (RFMIORH). Gradu Našice odobreno je državno jamstvo za zaduženje u inozemstvu kako bi se izgradila športska dvorana, plinovod i druge komunalije. Donesene su i odluke o početku privremene primjene Ugovora o ukidanju viza i Ugovora o prihvatu osoba, kojih je ulazak i boravak protuzakonit, što će od 15. studenoga ove godine omogućiti hrvatskim građanima putovanja u sve zemlje Beneluksa (Belgija, Nizozemska, Luksemburg) bez viza. Vlada je razriješila dužnosti dosadašnju predstojnicu Ureda za europske integracije Veru Varga i imenovala ju zamjenicom predstojnice, a predstojnicom je imenovala Mirjanu Mladineo, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. 8. Prihodi proračuna u prva tri mjeseca 2000. 11,28 milijardi kuna Ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom tromjesečju 2000., po procjenama hrvatske Vlade, iznosit će 11,28 milijardi kuna. Izdatci se planiraju u iznosu od 12,27 milijardi kuna, a planirani deficit u prva tri mjeseca iduće godine od 987 milijuna kuna finacirat će se iz domaćih i stranih izvora. Polazeći od pretpostavki o kretanju gospodarske aktivnosti u sljedećoj godini - realnom rastu od 3,5 posto i uzimajući u obzir stabilnost cijena, odnosno 3 posto godišnje inflacije, Vlada je izradila prijedlog odluku o privremenom financiranju javnih izdataka Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka, koja je upućena Hrvatskom državnom saboru na prihvaćanje. Planirani ukupni prihodi u prvom tromjesečju iduće godine u iznosu od 11,28 milijardi kuna čine 23,6 posto od ukupnog iznosa proračuna za 1999. godinu. U ukupnim prihodima, tekući su prihodi u prvom tromjesečju 2000. procjenjeni u iznosu od 9,64 milijardi kuna, a kapitalni prihodi u iznosu od 1,63 milijardi kuna. Kod procjene poreznih prihoda, stoji u obrazloženju, u obzir su uzete promjene poreznog sustava koji su stupile na snagu 1. studenoga - izmjene PDV-a, izmjene iznosa trošarina i posebnih poreza te uvođenje posebnog poreza na luksuzne proizvode. Tako se od poreznih prihoda planira 9,19 milijardi kuna, neporeznih prihoda 453 milijuna kuna, dok se od prodaje imovine, odnosno kapitalnim prihodom kani prikupiti 1,63 milijarde kuna. Od ukupno 12,27 milijardi kuna izdataka, 10,33 milijarde kuna se odnosi na tekuće izdatke, 1,78 milijardi kuna na kapitalne izdatke, dok se ostalo odnose na dane državne zajmove i udjel u glavnici te otplatu danih državnih zajmova. Deficit državnog proračuna od gotovo milijardu kuna, kako pojašnjava Vlada, financirat će se iz domaćih i stranih izvora. U obrazloženjim stoji i da su javni izdatci za prvo tromjesečje 2000. planirani na temelju proračuna za 1999. i načela fiskalne politike, pri čemu izdatci za zaposlene ostaju na razini mjesečne isplate koja će biti u prosincu 1999. 9. Savjet HNB-a: Još nema naznaka gospodarskog oživljavanja Savjet Hrvatske narodne banke nastavio je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, raspravu o stanju i polazištima daljnjeg razvoja hrvatskog bankovnog sustava, razmotrio najnovije pokazatelje o gospodarskim i novčanim kretanjima te donio više odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. Kod sagledavanje daljnjeg razvoja hrvatskog bankovnog sustava polazna je ocjena da se sadašnje stanje može ocijeniti po nizu pokazatelja boljim nego što je bilo prethodnih godina, ali još ne i zadovoljavajućim. Pri usmjeravanju i ocjenjivanju daljnjeg napretka odlučujući ciljevi trebali bi biti: primjena načela sigurnog i zdravog poslovanja kako bi banke poslovale s dobitkom, vodeći pritom primjerenu brigu o zaštiti interesa štediša i drugih deponenata čijim sredstvima posluju; nuđenje sve raznovrsnijih, kvalitetnijih i jeftinijih financijskih usluga građanima, poduzećima i državi; snižavanje cijena kapitala i kamatne marže uz primjenu svjetskih standarda u operativnim troškovima i bolje upravljanje rizikom. U poslovanju sa svijetom, napose u odnosu prema europskim integracijama, banke bi trebale biti učinkovita potpora interesima ukupnog hrvatskog gospodarstva za što razvijenijom i raznovrsnijom suradnjom, koja će pridonositi rastu, razvoju, stabilnosti i uravnoteženju tekućeg računa platne bilance. Među značajne ciljeve u daljnjem razvoju bankarstva spada i poboljšanje valutne strukture izvora sredstava, s jačanjem udjela kunske štednje. Osobitu važnost za stabilnost i povjerenje u bankovni sustav imat će razvoj i dosljednja primjena mehanizma za što brže prepoznavanje i djelotvorno uklanjanje s tržišta onih banaka koje ne poštuju principe sigurnog i zdravog poslovanja. Središnja banka u tome ima izuzetno odgovornu ulogu, no njeni dometi u tom poslu u velikoj mjeri ovise kako o ukupnom gospodarskom okružju u kojemu banke djeluju tako i o usklađenom i pravodobnom djelovanju drugih institucija sustava koje trebaju sudjelovati u okviru svojih nadležnosti u razrješavanju kriznih stanja i sankcioniranju zloporaba u problematičnim bankama. To je bitan preduvjet da bi hrvatsko gospodarstvo moglo imati neophodni oslonac u učinkovitom, pouzdanom i konkurentnom bankovnom sustavu, a da moralni hazard u gospodarenju tuđim novcem i troškovi eliminacije loših banaka budu što je moguće niži. U sagledavanju najnovijih gospodarskih kretanja još se ne vidi potvrda očekivanog gospodarskog oživljavanja. Industrijska proizvodnja za prvih devet ovogodišnjih mjeseci bila je 2,8 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu pad u trećem tromjesečju iznosi 4,6 posto. Osmomjesečni podaci kažu da je to bilo praćeno i smanjenjem prometa u maloprodajnoj trgovini za 7,6 posto, obujma građevinskih radova za 5,7 posto, te broja turistička noćenja za 15,8 posto. Registrirana nezaposlenost u rujnu je obuhvaćala 326,5 tisuća osoba, što je za oko 40 tisuća osoba, ili za 13,9 posto više nego potkraj lanjskog rujna, te daje stopu nezaposlenosti od 19,6 posto. Robni izvoz za deset mjeseci iznosio je 3,16 milijardi dolara, što je 5,7 posto manje nego lani, a robni uvoz 5,64 milijarde dolara, što je 9,7 posto manje nego prošle godine u istom razdoblju. Tako je deficit vanjskotrgovinske razmjene, s iznosom od 2,48 milijardi dolara, oko 14,3 posto manji nego u prva tri tromjesečja prethodne godine, dok je deficit tekućih transakcija s iznosom od 1,03 milijarde dolara 19,8 posto manji. Podaci o kretanju cijena u listopadu još nisu poznati, a tečaj je zadržao zadovoljavajuću stabilnost. O tome da banke ne očekuju ni u predstojećem razdoblju značajna tečajna kolebanja govori i podatak da su u posljednje vrijeme povećale upis kunskih blagajničkih zapisa HNB, a smanjile stanje deviznih blagajničkih zapisa. U povoljne pokazatelje aktualnih zbivanja u bankovnom sustavu ubraja se i smanjenje prosječne razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka na ispod 10 postotnih bodova, što nije zabilježeno od vremena prije izbijanja krize u Dubrovačkoj banci. Presudan utjecaj na to imala je eliminacija nekoliko loših banaka s tržišta, što potvrđuje i podatak da je od svibnja do rujna kamatna marža pala za 2,4 postotna boda. 10. HFP: O emisiji obveznica za denacionalizaciju Prva emisija tzv. denacionalizacijskih obveznica - kao oblika naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, iznosit će 120 milijuna njemačkih maraka (oko 480 milijuna kuna). Obveznice ne nose kamatu, naplativost je 20 godina, isplata u dva godišnja anuiteta - 1. siječnja i 1. srpnja, a prvi anuitet dospjeva 1. siječnja 2000., izjavila je predsjednica Fonda za naknadu oduzete imovine Marija Turudić na konferenciji za novinare, održanoj u utorak. Tom prigodom potpisani su ugovori s Privrednom bankom Zaqreb, kao povjerenikom izdanja te brokerskom tvrtkom I.C.F. kao agentom izdanja. Za imovinu koja se po odredbama Zakona o naknadi za oduzetu imovinu ne vraća u vlasništvo, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, pri čemu se 25 posto vraća u novcu, a ostatak u obveznicama Republike Hrvatske. Ovlaštenici naknade, pojašnjava Turudić, imaju pravo na naknadu za oduzete stanove, građevinska i poljoprivredna zemljišta i na svu drugu oduzetu imovinu za koju nije predviđen naturalni povrat. Po podacima s kraja listopada, dosad je sklopljeno ukupno 14.195 ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova, ukupne vrijednosti 650 milijuna kuna. Od toga je otkup 5969 stanova plaćen u gotovini, odnosno za više od 200 milijuna kuna, rekla je Turudić. Iako iskup državnih obveznica jamči država, za amortizaciju obveznice izričito su predviđena sredstva od prodaje nacionaliziranih stanova, sredstva proračuna i drugi izvori. Napominjući da je dosad Fond zaprimio 30 pravomoćnih rješenja županijskih ureda za imovinskopravne poslove, za 54 ovlaštenika naknade, Turudić je kazala da je ukupna naknada za njih 2,6 milijuna kuna. Na upit kako se došlo do procjene potrebitosti obveznica vrijednosti 500 milijuna kuna za naknadu oduzete imovine, predsjednica Fonda je pojasnila da je riječ o podatcima utvrđenima u provedenoj anketi po terenu. Ujedno je napomenula da je po različitim osnovama u postupku više od 50.000 predmeta. Županijski uredi, odgovorila je Turudić, rade onoliko brzo koliko to uvjetuje složenost postupka utvrđivanja činjeničnog stanja, što je otežano zbog proteka vremena, nesređenih zemljišnih i posjedovnih knjiga isl. Obveznice, kako su izvijestili predstavnici I.C.F-a, bit će uvrštene u prvu kotaciju na Zagrebačkoj burzi, a imatelji obvezničkih udjela, mogu obveznice držati do dospjeća, 2019. godine, prodati ih na burzi ili zamjeniti za dionice, nekretnine odnosno kapital u vlasništvu Republike Hrvatske. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka je naglasio da je PBZ povjerenik emisije dionica, ali i platni agent izdanja jer će ustvari upravljati i primati sredstva fonda, a preko banke će ići i sve isplate. Predsjednica Fonda Marija Turudić zaključno je ocijenila kako u 2000. i 2001. godini neće biti potrebna dodatna sredstva, jer je, po procjenama, u Fondu osigurano dovoljno sredstava za ta pokrića. 11. Statistika PROSJEČNA NETO PLAĆA U RUJNU 2.927 KUNA - Prosječna neto plaća u rujnu je u Hrvatskoj iznosila 2.927 kuna i bila je nominalno 13,7 posto, a realno 9,4 posto veća nego godinu dana prije, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna je neto plaća po zaposleniku iznosila 2.882 kune, što je nominalno 15,9 posto, a realno 12 posto više, podatci su ZAP-a. U prvih je devet mjeseci za neto plaće isplaćeno 24,4 milijarde kuna, 7,7 posto više sredstava nego u istom razdoblju prošle godine, a kako je rast troškova bio sporiji za 3,5 posto, za neto plaće realno je isplaćeno 4,1 posto više novca. U ZAP-u i nadalje ističu primjetne razlike u rastu mase neto plaća u pojedinim djelatnostima. Tako je najveći nominalni rast od 24 posto u prvih devet mjeseci zabilježen u javnoj upravi, obrani te socijalnom osiguranju, a najmanji, 2,9 posto, u hotelima i restoranima. U istom razdoblju, najviše su, izraženo u prosječnoj plaći, zarađivali zaposlenici u Gradu Zagrebu, gdje je i jedino isplaćivana prosječna neto plaća veća od prosjeka na državnoj razini, a u rujnu je iznosila 3.341 kunu. Međimurska županija ponovo bilježi najnižu prosječnu neto plaću po zaposleniku od 2.374 kune, što je 18,9 posto manje od republičkog prosjeka. INSOLVENTNOST U HRVATSKOJ I DALJE IZRAŽENA - Iznos nenamirenih naloga za plaćanje, evidentiranih krajem rujna u Zavodu za platni promet (ZAP), ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec. Dok su krajem kolovoza dospjeli nalozi za plaćanje iznosili ukupno 22,96 milijardi kuna, mjesec dana poslije nepodmirene obveze povećane su za samo 181 tisuću kuna. Promatrano na dulji rok, podaci ZAP-a pokazuju, da je u ovoj godini insolventnost znatno pogoršana u odnosu na godinu prije. Broj insolventnih pravnih osoba povećan je prema rujnu prošle godine za približno tri tisuće ili 11,1 posto dok je iznos nenamirenih naloga za plaćanje veći čak 89 posto. Najveće teškoće s plaćanjem tekućih obveza u rujnu su ponovo zabilježene u djelatnosti trgovine na koju se odnosi 39,1 posto svih nenamirenih naloga. Slijedi proizvodnja hrane i pića (8,0 posto), graditeljstvo (7,1 posto) te poljoprivreda (6,9 posto). Po trajanju blokade, najveći je broj pravnih osoba (64,3 posto) koje su neprekidno blokirane duže od godinu dana i na njih se odnosilo čak 78,4 posto ukupnog iznosa dospjelih naloga. U strukturi pak svih dospjelih nenamirenih naloga i dalje prevladavaju akceptni nalozi. Na njih se odnosi gotovo dvije trećine ukupnog iznosa dospjelih naloga potkraj rujna ove godine (64 posto). No, kako ističu u ZAP-u, taj je iznos krajem rujna ipak bio 0,2 posto manji nego krajem prethodnog mjeseca, a smanjenje dugova po akceptnim nalozima ZAP očekuje i u sljedećim mjesecima zbog ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta i osiguranja plaćanja. Smanjenje iznosa nenamirenih naloga za plaćanje uslijedilo je, navode u ZAP-u, i s osnove neplaćenih naloga za uplatu doprinosa iz plaća i na plaće (5,1 posto) te naloga po sudskim i drugim ovršnim rješenjima (0,8 posto) na koje se odnosi 6,3 milijarde kuna ili 27 posto ukupnog blokiranog iznosa. Promatrajući kretanja po županijama, u odnosu na stanje potkraj 1998., iznos nenamirenih naloga za plaćanje povećan je u svim županijama, izuzevši Dubrovačko-neretvansku. Najveći problemi s održavanjem tekuće likvidnosti zabilježeni su u šest županija u kojima se iznos dospjelih naloga za plaćanje više nego udvostručio - Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko- goranskoj, Požeško-slavonskoj i Međimurskoj županiji. Povećanu insolventnost, ZAP je krajem rujna zabilježio i kod fizičkih osoba. U odnosu na kolovoz, u rujnu je zbog 1,8 milijardi kuna (3,5 posto više) bilo blokirano 27.266 fizičkih osoba (2,8 posto više). USPORAVANJE KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA - Monetarna kretanja u Hrvatskoj, po srpanjskim i kolovoškim podatcima Hrvatske narodne banke, karakterizira snažan oporavak novčane mase, rast inozemne aktive poslovnih banaka i središnje banke, ali i nastavak stagnacije plasmana banaka privatnom sektoru. Što više, nastavak stagnacije plasmana i raščlanjeni podatci o strukturi kredita stanovništvu, zajedno s kreditima poduzećima, govore kako gotovo da i nema prave kreditne aktivnosti. A i onaj mali rast kredita stanovništvu koji se javlja u agregatnim podacima, napominju analitičari HNB-a, zapravo su sve veći "minusi" na tekućim računima građana. U ovoj godini, naime, pojašnjavaju u HNB-u, najveći udjel u porastu ukupnih kredita stanovništvu imaju upravo okvirni krediti po tekućim računima građana. Do 1999. stanovništvu su pretežito odobravani dugoročni krediti (preko godinu dana) s valutnom klauzulom, bilo da se radilo o nenamjenskim kreditima bilo o stambenim i drugim vrstama kredita, dok su okvirni krediti po tekućim računima građana ("minusi") bili manje zastupljeni. Nasuprot plasmana banaka, kretanje monetarnih agregata pokazuje znakove oporavka. Novčana masa, nakon što je u lipnju pokazala prve znake oporavka, u srpnju i kolovozu značajno je porasla. Od početka godine novčana je masa oscilirala između 12 i 13 milijardi kuna, u lipnju je iznosila 13,2 milijarde, u srpnju 14,1 milijardu, a u kolovozu 14,3 milijarde kuna, navodi se u biltenu Hrvatske narodne banke za listopad. U tome je, napominju u HNB, posebno važno da se struktura novčane mase mijenja u korist depozitnog novca poduzeća, za razliku od ranije, kada se uz stagnaciju novčane mase, struktura mijenjala u korist gotovog i depozitnog novca stanovništva. U srpnju i kolovozu, naprotiv, značajno je porastao i depozitni novac poduzeća, uz umjereni rast depozitnog i gotovog novca stanovništva. Značajniji porast depozitnog novca poduzeća u srpnju i kolovozu, uz ostale pokazatelje, kako se navodi, potvrđuje da je gospodarstvo zakoračilo na put izlaska iz recesije. Međutim, u sagledavanju najnovijih gospodarskih kretanja, Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je sjednici ocijenio kako se "još ne vidi potvrda očekivanog gospodarskog rasta". Širi monetarni agregati u srpnju i kolovozu umjereno su porasli, čak i kunski depoziti u kolovozu su blago povećani. Devizni, pak, depoziti od stabilizacije prilika u bankarskom sustavu u svibnju, također bilježe usmjeren, ali kontinuiran mjesečni rast. Tako su u srpnju i kolovozu ukupno porasli 600 milijuna kuna. Nasuprot kretanju monetarnih agregata, plasmani banaka u srpnju i kolovozu nisu pokazali znakove oporavka, već su što više, plasmani domaćim sektorima u kolovozu smanjeni u odnosu na srpanj. Nakon minimalnog rasta plasmana od ožujka do svibnja, plasmani su od lipnja do kolovoza kumulativno smanjeni za 1 milijardu kuna. Dok su krediti poduzećima i dosad značajno opadali, kolovoz je prvi mjesec u kojem se bilježi smanjenje kredita i u sektoru stanovništva. REALNI PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO 7,6 POSTO - Nakon srpanjskog nominalnog povećanja prometa na malo za 6,5 posto (realno 5,1 posto) u odnosu na mjesec prije, u kolovozu je promet smanjen i to nominalno za 1,8 posto, a realno za 1,9 posto u odnosu na srpanj, podatci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih osam mjeseci ove godine promet trgovine na malo nominalno je smanjen za 4,0 posto, a zbog viših cijena u trgovini na malo za 3,9 posto, realno je bio manji za 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Promatrajući strukturu prometa trgovine na malo u kolovozu u odnosu na mjesec prije, najveći je pad prometa zabilježen kod prodaje automobila, za 22 posto, a za prvih osam mjeseci u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pad iznosi 33,3 posto. Značajnije smanjenje prometa u kolovozu u odnosu na srpanj zabilježeno je još i u prodaji tekstila, odjeće i obuće (18,3 posto), u trgovini farmaceutskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima (14,6 posto), namještajem i kućanskim aparatima (5,7 posto). U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci značajniji pad prometa još zabilježen u nespecijaliziranim prodavaonicama (11,4 posto), potom u nespecijaliziranim trgovinama pretežito hranom, pićima i duhanskim proizvodima (5,4 posto). Promet je istodobno smanjen u trgovinama namještajem, rasvjetnim tijelima, električnim kućanskim aparatima (3,3 posto), te tekstilom, odjećom i obućom (1,6 posto). Najveći rast prometa u kolovozu u odnosu na srpanj ostvaren je u trgovinama na malo motornim gorivima i mazivima, za 14,8 posto, što je u prvih osam mjeseci ove godine povećanje od 32,4 posto. Osjetno povećanje prometa u osam ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, ostvareno je i u specijaliziranim prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima, za 20,3 posto, a promet je porastao i u trgovinama farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, za 1,6 posto. U usporedbi s prethodnim mjesecom, zalihe u trgovinama na malo u kolovozu su smanjene 3,3 posto, dok su u odnosu na isti mjesec lani bile manje 5,1 posto.