FINANCIJSKI BILTEN 314

HINA FINANCIJSKI BILTEN 314. 11 - 18. studenoga '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Izvješće sa sjednice Vlade RH 8. Pliva kupila češku farmaceutsku tvrtku Lachema 9. Raiffeisen banka je u igri za kupnju Riječke banke 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u studenome ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 11. XI. 28.000.000 7.000.000 13,28 % 229.573.000 12. XI. 25.000.000 9.000.000 14,44 % 239.841.000 15. XI. 40.000.000 18.500.000 13,29 % 310.627.000 16. XI. 55.000.000 39.800.000 14,09 % 243.373.000 17. XI. 22.000.000 7.150.000 12,02 % 248.753.000 18. XI. 28.000.000 10.500.000 12,04 % - Dnevni prosjek 33.000.000 15.325.000 13,19 % 254.433.400 Na Tržištu ništa nova. Premda se bliži kraj dvotjednog razdoblja održavanja obvezne pričuve i premda su mnoge banke smanjile "minuse" na svojim računima, potražnja za novcem još je uvijek znatno veća od ponude. Doduše, posljednjih dana lagano pada. Tako je, primjerice, noćna potražnja početkom tjedna iznosila oko 365 milijuna kuna, da bi ovih dana pala na otprilike 250 milijuna. Unatoč tomu, i dalje nema dovoljno novca da bi se utažili kreditni apetiti sviju kojima je novac potreban. Slična je situacija i u dnevnom kreditiranju. Premda je u odnosu na početak tjedna, potražnja za novcem posljednjih dana osjetno manja, čak je nekoliko puta veća od ponude. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kreće na uobičajenim razinama. Tako su opozivni krediti plasirani po kamati od 12,0 posto, a tek rjeđe po cijeni od 11,0 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 545,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 494,6 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 47 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,0 milijuna kuna. Od 17. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,51 milijardu kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Uz 13 aktivnih dionica, na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 6,2 milijuna kuna, što je gotovo dva milijuna više nego tjedan dana prije. Pritom je CROBEX indeks skočio čak 37 bodova, ili 7,35 posto - na 540 bodova. Snažan skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje oporavku dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, cijena običnih dionica Zagrebačke banke skočila je čak 42 kune, ili oko 7,2 posto, pa se vratila iznad razine od 600 kuna. Dionica Plive poskupila je pak 30 kuna, ili 8,2 posto. Na vrijednosti je ovoga tjedna dobilo još šest dionica. Najviše je, čak 100 kuna, porasla cijena Bjelovarske banke. Osjetno je, devet kuna, porasla i cijena Sunčanog Hvara, dok je dionica Podravke poskupila 3,20 kuna. Cijene Riječke banke i Riviere porasle su pak dvije, a Arenaturista jednu kunu. S druge strane, na listi gubitnica ovoga su se tjedna našle tri dionice. Najviše je, čak 50 kuna, ili više od 11 posto, potonula cijena Plave lagune. Dionica Zagrebačke pivovare pjeftinila je pak jednu kunu, dok je cijena Kraša pala svega 95 lipa. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 15 - 18. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 365 395 395 860.743 Podravka 63 65,20 65,20 115.828 Varaždinska banka 58,50 59 58,50 1.503.734 Zagrebačka banka 0 615 630 627 2.995.388 Arenaturist 34 34 34 46.614 Bjelovarska banka 4.500 4.500 4.500 229.500 Istraturist 19,50 19,50 19,50 1.170 Kraš 55 56 55,05 28.792 Plava laguna 400 430 400 100.150 Riječka banka 62 63 63 242.452 Riviera 56 58 58 19.868 Sunčani Hvar 11 16 16 28.747 Zagrebačka pivovara 579 579 579 69.480 6.242.468 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo aktivno više od 20 dionica. Pritom je ostvaren promet od 2,5 milijuna kuna, što je oko 300 tisuća više nego tjedan dana prije. Najveći promet ostvaren je dionicama Farme goveda Sibik - 987 tisuća kuna. Znatan promet ostvaren je i dionicama Istra cementa (461 tisuća kuna) te Chromosa boje i lakovi (407 tisuća kuna). Od poznatijih dionica trgovalo se, među ostalim, dionicama Ericssona-Tesle i Sunčanog Hvara. Pritom je dionica Ericssona- Tesle poskupila 14 kuna, ili čak 21,0 posto. Cijena Sunčanog Hvara porasla je pak četiri kune. S druge strane, dionica Karlovačke pivovare pojeftinila je čak 60 kuna, ili više od 16,0 posto, dok je cijena Riadria banke pala 10 kuna. Pored toga, ovoga se tjedna trgovalo dionicama svih sedam PIF-ova. Pritom su četiri izgubile, a dvije dobile na vrijednosti. Najviše je, 19 lipa, pala cijena Pletera. Slijedila ju je dionica Sunca s gubitkom od 10 lipa, dok su cijene Expandia i Dom fonda pale svega jednu lipu. Na listi dobitnica našli su se pak Slavonski i Središnji nacionalni fond. Pritom je cijena Središnjeg nacionalnog fonda porasla 24, a Slavonskog 20 lipa. Unatoč značajnijim promjenama cijena nekoliko dionica koje čine VIN indeks, porast jednih anulirao je pad drugih. Stoga je, u odnosu na prošli četvrtak, VIN ostao nepromijenjen - na 297 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 15 - 18. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos boje i lak. 94,90 94,90 94,90 407.310 Croatia line 9 9 9 2.700 Ekon. teh. zavod 90 90 90 41.940 Ericsson-Tesla 80 80 80 7.120 Farma goveda 66,75 66,75 66,75 987.432 Istra cement 580,10 580,10 580,10 461.179 Karlovačka pivovara 310 310 310 15.500 Kino Šibenik 82,16 82,16 82,16 19.882 MGP Čakovec 25 25 25 125.000 Riadria banka 70 80 70 3.320 Riviera 55 58 58 19.958 Strojar 390 390 390 99.060 Sunčani Hvar 15 16 15 14.032 Suzy 195,44 195,44 195,44 47.687 Varteks 19 19 19 16.382 PIF Dom 11 11,03 11 135.597 PIF Expandia 9 9,02 9 59.321 PIF Pleter 4,01 4,20 4,01 4.623 PIF Slavonski 4,50 4,50 4,50 8.932 PIF Sunce 4 4,10 4 12.300 PIF Sred. nac. 5,25 5,39 5,39 18.242 PIF Velebit 5,25 5,40 5,40 32.071 2.539.599 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 11. studenoga 18. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5802,36 5950,05 + 2,54 London/FTSE-100 6551,40 6550,80 - 0,01 New York/DJIA 10597,74 10883,09 + 2,69 Tokyo/Nikkei 18327,28 18532,81 + 1,12 Enigma je konačno riješena. Fed je u utorak povećao dvije ključne kamate za četvrtinu (0,25) postotnog boda. Na tu je vijest Wall Street reagirao vrlo pozitivno - cijene su dionica osjetno porasle. Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedna dana gotovo 300 bodova. "Sada je neizvjesnost iza nas i možemo se koncentrirati samo na poslovne rezultate kompanija, što je vrlo pozitivno za Tržište," kaže jedan analitičar. I ostali smatraju kako je ovo posljednje povećanje kamata ove godine te kako ulagači, što se monetarne politike tiče, mogu biti mirni barem do proljeća iduće godine. Zahvaljujući tomu, osjetno su porasle cijene dionica iz financijskog sektora. Tim više što je predsjednik SAD-a Bill Clinton potpisao izmjene dosadašnjeg Zakona o bankama. Sada je i ostalim američkim financijskim institucijama, a ne samo bankama, dopušteno obavljanje bankarskih poslova. Analitičari i predstavnici bankarske industrije kažu kako će novi zakon potaknuti niz poslovnih spajanja, s obzirom da će sada financijske institucije svojim komitentima "pod jednim krovom" moći pružiti sve usluge. Osim financijskih, ovoga su tjedna snažno porasle i cijene dionica Internet dobavljača i medijskih kompanija, što se zahvaljuje trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kine. Dakako, poskupile su i tehnološke dionice, pa je Nasdaq indeks dosegnuo novi rekord - 3.293 boda. Ulagači odahnuli Nakon odluke Feda, odahnuli su i Japanci. Stoga je Nikkei indeks osvojio više od 200 bodova, probivši se iznad razine od 18.500 bodova. Osim oporavka Wall Streeta, ulagače je oraspoložila vijest kako Tokijska burza planira otvoriti novo tržište za investicijske fondove i tvrtke koji posluju s nekretninama - investiraju u njih, prodaju ih ili iznajmljuju. Zbog toga su osjetno porasle cijene dionica iz sektora nekretnina. Tim više što taj sektor dobiva na privlačnosti zahvaljujući oporavku japanskog gospodarstva zbog čega se očekuje i rast cijena nekretnina koje su posljednjih godina bile pod velikim pritiskom. I na Frankfurtskoj su burzi cijene dionica ovoga tjedna porasle. DAX indeks osvojio je gotovo 150 bodova. To se, dakako, zahvaljuje oporavku Wall Streeta, ali i glasinama o mogućim spajanjima u sektoru telekomunikacija. Londonski Footsie indeks kretao se pak na prošlotjednim razinama. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 11. studenoga 18. studenoga Promjena u % Euro/USD 1,0436 1,0396 - 0,39 Euro/JPY 109,70 109,94 + 0,21 USD/JPY 105,07 105,62 + 0,52 Cijena zlata: USD/Unca 11. studenoga 18. studenoga Promjena u % 296,25 294,00 - 0,76 Fed je odlučio: dvije ključne kamatne stope povećao je za 0,25 postotnih bodova. Tako je kamatu na savezne fondove, koja se primjenjuje u noćnom kreditiranju između banaka, povisio s 5,25 na 5,50 posto. Diskontnu stopu, po kojoj pak Fed odobrava kredite bankama, povećao je sa 4,75 na 5,0 posto. U svom priopćenju Fed ističe kako je ovim i prethodnim povećanjima kamata u lipnju i kolovozu "znatno smanjen" rizik od jačanja inflacije. U njemu, također, upozorava kako se "rast aktivnosti nastavlja iznad gospodarskog potencijala". Fed, zapravo, upozorava kako zaposlenost prebrzo raste, zbog čega je, primjerice, stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu u 30 godina - 4,1 posto. (Pre)brzo raste i gospodarstvo, pa je u prošlom tromjesečju bruto domaći proizvod (GDP) porastao čak 4,8 posto na godišnjoj razini, što bi moglo izazvati jačanje inflacijskih pritisaka, objašnjavaju analitičari. Tim više što osjetno rastu cijene roba, u prvom redu nafte i zlata. Posljednja akcija Feda u ovom tisućljećju!? Riječju, kako bi spriječio razbuđivanje inflacije, Fed je preventivno povećao kamate. Po treći i, vjeruje se, posljednji puta ove godine. Jer, u priopćenju stoji i to kako je središnja banka promijenila svoj stav s "restriktivnog" na "neutralan". Drugim riječima, Fed će određeno vrijeme pričekati rezultate svojih poteza i tada, ako bude potrebno, prilagoditi monetarnu politiku. A to će čekanje potrajati barem do proljeća iduće godine, smatraju analitičari. Kako bilo, nakon Fedove odluke američki je dolar ojačao. Stoga se njegov tečaj primaknuo razini od 106 japanskih jena. "Zelenbać" je ojačao i prema euru, pa je cijena jedinstvene europske valute pala ispod 1,04 USD. Međutim, posljednjih se dana šire glasine kako bi Europska središnja banka mogla intervenirati kako bi spriječila pad eura ispod 1,03 USD, pa se euro lagano oporavio. Inače, posljednjih je dana pod laganim pritiskom jen. Jer, agencija Moody's Investors Service objavila je kako će idućega svibnja analizirati kreditni rejting Japana te kako je sve veća javna potrošnja i, u svezi s time, sve veći javni dug osnovni razlog zbog kojeg bi rejting Japana mogao biti smanjen. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 12 - 19. studenoga '99. Valutai jedinica Tečaj12. studenoga Tečaj19. studenoga Promjenau % Euro 1 7,6368 7,6493 + 0,16 DEM 1 3,9046 3,9110 + 0,16 USD 1 7,3353 7,3501 + 0,20 GBP 1 11,9147 11,9440 + 0,25 JPY 100 6,9826 6,9446 - 0,54 ATS 1 0,5549 0,5558 + 0,16 ITL 100 0,3944 0,3950 + 0,16 CHF 1 4,7514 4,7743 + 0,48 SIT 100 3,8846 3,8997 + 0,39 Skočivši čak 0,16 posto, ovoga se tjedna, po prvi puta otkako je prije pet i pol godina uvedena kuna, cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila iznad razine od 3,91 kune. I većina je ostalih valuta poskupila. Američki dolar jača već mjesec dana i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio čak 3,7 posto. Ovoga je pak tjedna najviše, gotovo pola posto, poskupio švicarski franak. Slovenski je tolar istodobno ojačao 0,39 posto, a britanska funta 0,25 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire porasli su pak 0,16 posto, dok se na listi gubitnika ovoga tjedna našla samo japanska valuta. Njezin tečaj potonuo je više od pola posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u četvrtak, HNB je prodala 57 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,6518 kuna za jedan euro. 7. Izvješće sa sjednice Vlade RH Vlada Republike Hrvatske prihvatila je u četvrtak na zatvorenoj sjednici, kojom je predsjedao potpredsjednik Borislav Škegro, izvješće o provedenom nadzoru poslovanja komunalnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Vlada je izviješćena o odluci Neovisnoga povjerenstva za medije (IMC) iz Sarajeva kojom se onemogućava emitiranje programa HRTV-a u BiH, a program Erotela sveden je na svega 5 posto područja Federacije BiH. Vlada izražava zabrinutost tom odlukom koja predstavlja kršenje daytonskoga sporazuma i europskih povelja, a Hrvatima kao konstitutivnom narodu onemogućuje radiotelevizijski program na vlastitom jeziku. Odobrena je žurna pomoć stradalima od potresa u Turskoj koja obuhvaća najpotrebnije potrepštine; vreće za spavanje, deke, šatore, konzerviranu hranu i brašno. Vlada je prihvatila interventne mjere iz programa sanacije PIK-a Vrbovec d.d. i financijske konsolidacije društva M.G.M. Graditelj d.d. iz Grubišnoga Polja, tvrtke Mesna industrija Jakopec d.o.o. i Naprijed d.d., zatim društva Sinj d.d., kao i sanaciju tvrtke PK Sloboda d.d. iz Ogulina. Uredbom su prihvaćene izmjene Sporazuma Međunarodne organizacije za satelitske komunikacije (INTESAT), a odobreno je pokretanje postupka za potpisivanje Konvencije o osnivanju Europskog telekomunikacijskog ureda. Prihvaćena je odluka o uručenju božićnih darova u domovima socijalne skrbi za odrasle, mladež i djecu, kao i o darivanju djece stradalnika Domovinskoga rata u povodu blagdana sv. Nikole. 8. Pliva kupila češku farmaceutsku tvrtku Lachema Hrvatska farmaceutska kompanija Pliva potpisala je ugovor o kupnji 66,67 posto udjela u češkoj farmaceutskoj tvrtki Lachema iz Brna. Vrijednost te transakcije, koja će se provesti putem tvrtke Pliva Krakow iz Poljske u roku od 30 dana, iznosi 26,5 milijuna američkih dolara, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare te kompanije. "Tom akvizicijom potvrđujemo strategiju učvršćivanja Plivine pozicije u srednjoj i istočnoj Europi, a time je Pliva dobila i svoje, uz Hrvatsku i Poljsku, treće domaće tržište - Češku", rekao je predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Pridodamo li se tome i tržište Slovačke, koja je u praktički u carinskoj uniji s Češkom, 'domaće tržište' Plive čini 60 milijuna stanovnika, istaknuo je. Nakon kupnje paketa od 66,67 posto Lacheme, Pliva će dati i javnu ponudu za kupnju ostatka udjela u toj tvrtki, a procjenjuje se kako će u idućih nekoliko mjeseci Pliva steći između 90 i 92 posto dionica Lacheme, za koje će ukupno platiti između 32 i 33 milijuna dolara. Kupnja češke Lacheme obavit će se putem Plive Krakow, kako je pojasnio Čović, iz razloga što se želi okrupniti i ojačati Plivina prisutnost na tržištima srednje i istočne Europe, ali najviše i zbog povoljnih kreditnih uvjeta u Poljskoj. Naime, kamata na kredit kojim će Pliva Krakow platiti Lachemu, iznosi Libor uvećan za 0,5 ili 0,6 posto što su uvjeti kakvi su u Hrvatskoj zasad neostvarivi. Češka Lachema jedna je od vodećih tamošnjih farmaceutskih kompanija, proizvodi onkološke, dijagnostičke te lijekove iz kardiovaskularne grupe. Glavna je prednost te tvrtke, kako ističu iz Plive, proizvodnja citostatika koji se koriste u liječenju oboljenja raka, a tvrtka ima istraživački labaratorij i novi pogon za njihovu proizvodnju, koji je nedavno zadovoljio njemačke standarde čime se omogućuje i izlazak na tržište Europske unije s tom vrstom proizvoda. U Plivi očekuju kako će tijekom idućih pet do šest godina udvostručiti prodaju proizvoda Lachema, a Pliva bi ovom akvizicijom trebala postati jedna od vodećih farmaceutskih kompanija na stabilnom češkom tržištu. Registracijom Lacheminih proizvoda na ostalim Plivinim tržištima te aktivnim marketinškim pristupom u 14 zemalja, poslovodstvo Plive očekuje i povećanje prihoda s međunarodnih tržišta. 9. Raiffeisen banka je u igri za kupnju Riječke banke Raiffeisen banka je podnijela ponudu za kupnjom dionica Riječke banke, i uz četiri banke čije su imena objavljena - tri talijanske i jedne njemačke, ravnopravno sudjeluje u završnim pregovorima, izjavio je u ponedjeljak na susretu s novinarima predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria Zagreb (RBA) Zdenko Adrović. Na upit kako to da prilikom objavljivanja banaka koje su ušli u uži izbor strateških partnera čelništvo Riječke banke nije spomenulo RBA, Adrović je odgovorio kako je "iznesena neka njihova lista", a ne službena objava Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Ne dođe li do kupnje Riječke banke, Adrović ostavlja mogućnost kupnje neke druge hrvatske banke. Ujedno se predviđa i jači organski rast banke u idućoj godini te otvaranje poslovnica u Splitu i Osijeku te dviju novih poslovnica u Zagrebu. RBA je od danas, objavio je predsjednik Uprave, vlasnik druge najveće bankomatske mreže u Hrvatskoj - Euroneta, koji ima 80 bankomata u Hrvatskoj. Istodobno je najavljeno izdavanje debitne Visa Electron kartice, namijenjene svim vlasnicima i opunomoćenicima po tekućim računima u Banci. U srijedu, 17. studenoga, u Zagrebu će biti otvoren Raiffeisen Centar, na kojem će se prvi put na jednom mjestu moći koristiti usluge RBA-a, Raiffeisen stambene štedionice, Raiffeisen leasinga, Austria osiguranje i mirovinskog fonda, koji je u osnivanju. Novost je i drive in, odnosno mogućnost obavljanja financijskih transakcija iz automobila, zona osobnog bankarstva te kutak za djecu i mlade. Govoreći o poslovanju banke, Adrović je istaknuo da je aktiva povećana na više od 3 milijarde kuna, čime se banka svrstava među prvih pet hrvatskih banaka, a po broju kreditnih partija (30.000) i ostvarenom platnom prometu s inozemstvom i tržišnim udjelom većim od 10 posto, RBA je među prve tri banke. Prosječna aktivna kamatna stopa na kredite je 10,39 posto, kaže Adrović dodavši da se niže kamate mogu očekivati ulaskom većeg broja stranih banaka u Hrvatsku i rješavanjem problema u dužničko-vjerovničkim odnosima. Stambena štedionica, koja aktivno posluje od kraja svibnja, do sada je sklopila više od 2000 ugovora s iznosom ugovorene svote od 35 milijuna kuna, rekla je predsjednica Uprave Mandica Zulić ocjenjujući te rezultate vrlo dobrima. 10. Statistika MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U RUJNU 92 MILIJUNA KUNA - Hrvatski državni proračun ostvario je u rujnu 3,698 milijardi kuna prihoda, podaci su Ministarstva financija. Kako su ukupni proračunski rashodi u tom mjesecu iznosili 3,79 milijardi kuna, ukupni manjak proračuna u rujnu je 92 milijuna kuna. Po podacima Ministarstva financija, ukupni prihodi državnog proračuna u prvih devet mjeseci ove godine iznose 29,27 milijardi kuna, što je za 11,5 posto manje nego u istom vremenu lani. Istodobno su ukupni rashodi i posudbe umanjeni za otplate dosegnuli iznos od 33,17 milijardi kuna, što je 3,96 posto više nego u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Tako je u prvih devet mjeseci ukupni deficit proračuna iznosio 3,89 milijardi kuna. U ostvarivanju državnog proračuna u prvih devet mjeseci ove godine, napominju u Ministarstvu financija, i dalje je očita vremenska neusklađenost ostvarivanja prihodne i rashodne strane proračuna, čije će se uklanjanje, prihodima od prodaje Hrvatskih telekomunikacija u listopadu, pokazati u idućim izvješćima. Rujanski manjak najvećim je dijelom financiran izdavanjem trezorskih zapisa. U rujnu su također bili korišteni zajmovi Svjetske banke u iznosu od 56 milijuna kuna, a otplaćeno je 100 milijuna kuna na ime glavnice za sanacijske obveznice Privredne banke. Porezni prihodi u ovogodišnjem rujnu iznosili su 3,5 milijardi kuna, što je u odnosu na lanjski rujan 3,7 posto više. Tom su porastu najviše pridonijeli porez na dobit sa 34,7 posto porasta na 182,7 milijuna kuna te trošarina sa 15,8 posto porasta na 637,3 milijuna kuna a što je ponajprije posljedica porasta trošarina na naftu i duhan u srpnju. Porezom na dodanu vrijednost u prvih devet mjeseci ostvareno je 14,29 milijardi kuna prihoda, 5,4 posto manje nego u istom razdoblju lani. U rujnu je od PDV-a ostvareno 1,83 milijardi kuna, što je 0,42 posto više nego u lanjskom rujnu ali i 13,5 posto više u odnosu na kolovoz. Osnovno obilježje rashodne strane propračuna za rujan, navode u Ministarstvu financija, jest porast od 13,7 posto u odnosu na kolovoz. Tako su kapitalni rashodi u rujnu iznosili 983,3 milijuna kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji rujan 66,06 posto više, a prema ovogodišnjem kolovozu porast za 140 milijuna kuna. Glavnina tih rashoda odnosila se na kapitalne transfere, ponajprije fondovima. Tako je ukupni transfer mirovinskom fondu u rujnu iznosio 562,7 milijuna kuna, a zdravstvenom fondu 251,9 milijuna kuna, dok je Fondu za dječji doplatak transferirano 197,4 milijuna kuna. U rashode u rujnu ubrajaju se i transferi za obnovu Podunavlja u visini 109 milijuna kuna te za izgradnju stanova hrvatskim braniteljima od 28 milijuna kuna. U HRVATSKOJ U LISTOPADU 333.435 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je krajem listopada bilo evidentirano 333.435 nezaposlenih osoba, što je 2,1 posto (odnosno 6.929 osoba) više nego krajem rujna, a 13,2 posto (ili 38.806 osoba) više nego u istom lanjskom mjesecu, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba prvi put posao su tražile 101.264 osobe (ili 30,4 posto), što je 7,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Tijekom ovogodišnjeg listopada Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 25.347 novih osoba, što je 3,5 posto više nego u listopadu 1998. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 10.145 osoba, a to je 25 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. U strukturi nezaposlenih raste udio žena, sa 52,6 posto u prošloj na 53,1 posto u listopadu ove godine. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem listopada bilo je evidentirano 176.954 nezaposlenih žena, što je 14,2 posto više nego u listopadu lani. U skupini nezaposlenih osoba najveće relativno povećanje od 19,9 posto u odnosu na lanjski listopad zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a bilo je registrirano 32.250 nezaposlenih osoba starijih od 50 godina (ili 9,7 posto). Najmanje relativno povećanje zabilježeno je u najmlađoj dobnoj skupini (od 15 do 19 godina), od 6,1 posto, a u listopadu ih je bilo registrirano 38.980 (11,7 posto). Najveći relativni udio, od 19,4 posto u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe od 20 do 24 godine, njih gotovo 65 tisuća. Slijede sa udjelom od 14,9 posto više od 49 tisuća nezaposlenih osoba starih od 25 do 29 godina, sa 12,9 posto gotovo 43 tisuće osoba starosti od 30 do 34 godine itd. Krajem listopada evidentirano je 221.306 stručnih nezaposlenih osoba, što je 15,6 posto više nego u istom mjesecu lani, te 112.129 nestručnih nezaposlenih osoba, tj. 8,7 posto više nego u prošlogodišnjem listopadu. Ukupno evidentirana nezaposlenost povećana je u svim županijama, a najveći porast, 25,9 posto u odnosu na listopad prošle godine zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (na 19.654 nezaposlenih osoba), Krapinsko-zagorskoj 24,4 posto (na 7.010) i Požeško-slavonskoj 24,1 posto (6.509), a najmanji u Zadarskoj 2 posto (15.045) i Brodsko-posavskoj 3,1 posto (na 17.235 nezaposlenih). Među pojednim županijama najveći je broj nezaposlenih, 44.324 u listopadu evidentiran u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te potom u Gradu Zagrebu 40.918 nezaposlenih. Slijede Osječko-baranjska županija sa 30.252, Primorsko-goranska županija sa 21.795 nezaposlenih i dr. U ovogodišnjem je listopadu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno ukupno 11.788 slobodnih radnih mjesta, što je 17,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa, dostavljenim službama za zapošljavanje u listopadu su realizirane 11.583 potrebe za radnicima, što je 26,5 posto više nego u listopadu lani. HRVATSKI INOZEMNI DUG 9,1 MILIJARDU USD - Hrvatski inozemni dug, po stanju krajem srpnja ove godine, iznosio je 9,1 milijardu američkih dolara (ili točnije 9.124 milijuna dolara), podatak je iz listopadskog biltena Hrvatske narodne banke. Iznos ukupnog inozemnog duga krajem srpnja (iskazan po srednjem tečaju HNB-a) bio je 3,3 posto ili 296 milijuna dolara veći nego u mjesecu prije. Podatci o strukturi inozemog duga po ročnosti pokazuju da se nešto više od osam milijardi dolara (8.041 milijuna USD) ili 88 posto ukupnog duga odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite. Iznos inozemnog duga po osnovi kratkoročnih kredita krajem srpnja iznosio je 1,083 milijarde dolara. Podatci o strukturi hrvatskog inozemnog duga po domaćim institucionalnim sektorima, sa stanjem 31. srpnja ove godine i po srednjem tečaju HNB-a na taj dan, pokazuju da se na dug države odnosi 42,6 posto ukupnog duga, na ostali sektor (tvrtke, izvanbankovni sektor) 36,1 posto, na banke 18,9 posto te središnju banku 2,3 posto. Tako je krajem srpnja inozemni dug države iznosio 3,89 milijardi dolara. Od ukupnog inoduga države 89 posto, odnosno 3,46 milijardi dolara su srednjoročni i dugoročni krediti, a 426 milijuna USD kratkoročni krediti. Na ostale sektore (tvrtke, izvanbankarski sektor) odnosi se 3,29 milijardi dolara inodugovanja. Od toga su 81 posto (ili 2,67 milijardi USD) srednjoročni i dugoročni krediti, a dugovanja po osnovi kratkoročnih kredita iznose 623 milijuna dolara. Po ukupnom iznosu dugovanja slijede banke sa ukupno 1,73 milijarde dolara inoduga. Pritom se 96 posto inozaduženja banaka (1,69 milijarda) odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite, dok dug banaka po osnovi kratkoročnih kredita iznosi nešto manje od 34 milijuna dolara. Na HNB se, pak, odnosi nešto manje od 214 milijuna USD srednjoročnih i dugoročnih kredita. U projekciji otplate srednjoročnih i dugoročnih kredita, prema srednjem tečaju HNB-a krajem srpnja, za 2000. godinu navodi se iznos od 1,2 milijarde USD, 2001. g. 1,3 milijarde, a u 2002. blizu 1,2 milijarde USD, a u projekciji otplata kamata na srednjoročne i dugoročne kredite 417 milijuna dolara u slijedećoj, 341 milijun u 2001. i 260 milijuna USD u 2002. godini. Nakon slijedeće tri godine, po projekciji otplate, iznosi su znatno (dvostruko i više) manji, pri čemu i za otplate u naredne tri godine stručnjaci napominju da je dosta banaka prolongiralo otplate uz iste uvjete, što još nije obuhvaćeno evidencijom. SMANJEN PROMET U TRGOVINI NA MALO - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bio nominalno manji 1,3 posto, a realno za 2 posto u odnosu na kolovoz. U usporedbi s istom prošlogodišnjim mjesecom u ovogodišnjem je rujnu promet u maloprodaji nominalno smanjen 2,7 posto, a uzimajući u obzir rast cijena realno je smanjenje prometa 7,3 posto. Istodobno, u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci promet u trgovini na malo nominalno manji 3,9 posto, a realno 7,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Cijene u trgovini na malo u rujnu su bile 0,7 posto veće nego u kolovozu, pet posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, dok su u prvih devet mjeseci uvećane četiri posto. U trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila promet je smanjen 7,2 posto, dok je u prvih devet mjeseci pao 6,2 posto. Rast prometa u rujnu je prema istom mjesecu lani zabilježen u trgovini motornim gorivima i mazivima, 49,4 posto, u trgovini knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom, 29 posto, u trgovini namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom, 1,4 posto, trgovini hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim proizvodima, 9,1 posto te u trgovini farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, 2,2 posto. Pad prometa u rujnu je zabilježen u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila, 29,4 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima, 9,2 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama 18,2 posto te u trgovini tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, 17,7 posto. U prvih je devet ovogodišnjih mjeseci prema istom lanjskom razdoblju najviše porastao promet u trgovini motornim gorivima i mazivima, 34,3 posto, dok je najveći pad prometa zabilježen u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila 32,8 posto. Zalihe su u trgovini na malo u rujnu porasle 4,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema rujnu prošle godine smanjene 5,4 posto. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U LISTOPADU 2,6 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, nakon smanjenja u prethodna dva mjeseca, u listopadu je povećana za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Listopadski rast utjecao je i na ublažavanje zaostajanja industrijske proizvodnje u prvih deset mjeseci ove godine, koja je po podacima Državnog zavoda za statistiku, manja 2,3 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u listopadu je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, povećana za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, kapitalnih proizvoda za 7,1 posto, energije za 1,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju čak 31,2 posto. Jedina grupacija koja je u listopadu zabilježila pad je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju koja je manja za 6,1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Ukupno je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem rast proizvodnje ostvaren u dvije grupacije - energije za 11,5 posto i proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,5 posto. Istodobno je proizvodnja kapitalnih dobara manja 8,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,9 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije smanjena za 1,9 posto u usporedbi s prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. Među pojednim granama značajniji rast proizvodnje u prvih deset mjeseci ostvarili su opkrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom za 14,1 posto, proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 23,8 posto, naftnih derivata te duhanskih proizvoda za po 11 posto, ostalih prometnih sredstava 12,1 posto, električnih strojeva i aparata 2,5 posto i dr. Od značajnijih proizvodnji pad su zabilježili proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda za 1,6 posto, proizvodnja hrane i pića za 8,5 posto, odjeće 10,6 posto, prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva osim namještaja 16,4 posto, proizvodnja strojeva i uređaja 18,2 posto. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u studenome Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka - 1,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 1,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 1,50- 2,00- 2,75- 3,50- 3,75- 2,25 3,00 3,75 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,10 7,35 7,50 7,70 9,00 9,00 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 ZABA-Pomorska 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- banka Split* 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 Štedionica Dora 4,00 6,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 1,75- 2,50- 3,25- 3,50- - 2,25 3,00 3,75 3,75 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,70 7,20 7,60 8,00 8,50 8,50 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 ZABA-Pomorska 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- banka Split 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM