RDW 22. XI. HRV. GOSPODAR. KRETANJA

NJEMAČKI RADIO - RDW 22. XI. 1999. Najnoviji izvještaj Hrvatske narodne banke o gospodarskim kretanjima utvrđuje poraznu činjenicu: ova gospodarska politika dovela je do toga da u Hrvatskoj svaki dan 100 ljudi ostaje bez posla. Izvještava Željko Ivanković. "Prema posljednjem biltenu Hrvatske narodne banke o gospodarskim kretanjima, kao i prema mjesečnom izvješću Ministarstva financija, u Hrvatskoj gotovo da i nema gospodarskog pokazatelja koji bi mogao navijestiti bilo kakav optimizam. Industrijska proizvodnja, najpouzdaniji pokazatelj gospodarske aktivnosti, u drugom je tromjesečju ove godine pokazivala znakove oporavka, ali je u srpnju i kolovozu uslijedio novi pad, tako da je kumulativno, u prvih devet mjeseci ove godine, 2,8 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. Zna li se da je udar pretrpio i turizam, a s njim i prijevoz putnika pa i robe, i to po stopama izmedu deset i dvadeset posto, i da je smanjen i opseg građevnih radova, dobiva se vrlo sumorna slika hrvatskog gospodarstva. To što su cijene i tečaj stabilni, više nije gotovo nikakva utjeha. No, najstrašniji su ipak podaci o zaposlenosti. Samo u rujnu na popis nezaposlenih upisano je još 8.375 osoba, pa je potkraj tog mjeseca ukupno bilo više od 325 tisuća nezaposlenih. U usporedbi s godinu dana prije na Zavodu za zapošljavanje je gotovo četrdeset tisuća ljudi više, što znači da je posao svakim danom u Hrvatskoj tražilo više od sto novih ljudi. Još više ih je ostajalo bez posla, gotovo dvjesto svakoga dana, jer se broj radnih mjesta smanjio u godinu dana za šezdesetak tisuća, ali su neki odustali od traženja novog zaposlenja, a drugi su otišli u mirovinu. Napokon, hrvatski izvoz, koji već nekoliko godina zapravo stagnira, u ovoj je godini zabilježio pad po stopi većoj od pet posto. To bi u drugim zemljama bila katastrofa, a u Hrvatskoj se podnosi uz fatalističku pomirenost sa sudbinom. Uza sve ove podatke hrvatski je kuriozitet da su plaće u godinu dana porasle, i to više od deset posto u ovoj godini. Na pitanje kako, odgovor bi morala dati dublja ekonomska analiza o padu štednje i investicija, zaduženosti i prodaji imovine u inozemstvo, na primjer Telekomunikacija. Na kraju, ostaje samo jedno pitanje: Zar se negativni trend neće zaustaviti, zar može biti gore? I odgovor: Može, ali ostaje nada da će se stvari možda ipak promijeniti!" (RDW)