FINANCIJSKI BILTEN 313

HINA FINANCIJSKI BILTEN 313. 04 - 11. studenoga '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O sanaciji i restrukturiranju brodogradilišta 8. Četiri inozemne banke zainteresirane za Riječku 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u studenome ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 04. XI. 33.850.000 31.850.000 12,10 % 273.986.000 05. XI. 34.800.000 32.800.000 11,96 % 261.643.000 08. XI. 46.000.000 11.050.000 12,61 % 322.582.000 09. XI. 32.200.000 17.200.000 12,02 % 256.181.000 10. XI. 37.000.000 11.050.000 12,14 % 337.514.000 11. XI. 28.000.000 7.000.000 13,28 % - Dnevni prosjek 35.308.000 18.431.000 12,35 % 290.381.000 Na Tržištu je sve napetije. Jer, ponuda novca iz dana u dan pada, a potražnja raste. Kako u dnevnom, tako i noćnom kreditiranju. Zbog toga se noćna potražnja, nakon duljeg vremena, ovih dana probila čak iznad razine od 400 milijuna kuna. Dakako, ponuda nije dovoljno snažna da bi se utažili apetiti svih kojima novac treba. Stoga svakodnevno velik dio potražnje - od 60 do čak 150 milijuna kuna - ostaje nepokriven. I u dnevnom je kreditiranju potražnja znatno veća od ponude. Ponekad, čak i nekoliko puta. Naime, zbog brojnih najava trošenja deponenata - uglavnom radi plaćanja PDV-a - računi su se banaka "stanjili", pa su neke banke čak povukle ranije odobrene kredite. Stoga je, dakako, potražnja porasla, dok je ponuda pala. Pritom se cijena novca učvrstila na prošlotjednim razinama. Kamata na opozivne kredite stabilizirala se na 12,0 posto - no bilo je i plasmana po višoj cijeni. Zbog toga se u četvrtak, prvi puta nakon mjesec dana, prosječna dnevna kamata probila iznad razine od 13,0 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 123,1 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 83,5 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 34,6 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 5,0 milijuna kuna. Od 10. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,68 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ne baš velik promet i pad CROBEX indeksa na najnižu razinu ove godine osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U odnosu na prošli četvrtak, CROBEX indeks strmoglavio se čak 31 bod, ili više od 5,8 posto, zbog čega je zaronio na najnižu razinu još od listopada prošle godine - 503 boda. To je ponajviše posljedica snažnog pada cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Cijena Zagrebačke banke potonula je čak 35 kuna, ili 5,6 posto, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronila duboko ispod razine od 600 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak 25 kuna, ili čak 6,4 posto, a na vrijednosti su izgubile još tri dionice. Cijene Podravke i Arenaturista pale su dvije kune, dok je dionica Riječke banke pojeftinila jednu kunu. S druge strane, na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle četiri dionice. Najviše je, čak 35 kuna, ili gotovo 8,5 posto, skočila cijena Plave lagune. Slijedila ju je povlaštena dionica Zagrebačke banke E serije s dobitkom od sedam kuna. Dionica Riviere poskupila je pak jednu, a Varaždinske banke svega pola kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 08 - 11. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 365 381 365 209.970 Podravka 61 62 62 49.572 Varaždinska banka 58,50 58,50 58,50 39.721 Zagrebačka banka 0 585 590 585 3.329.736 Arenaturist 32 33 33 16.950 Plava laguna 425 450 450 600.200 Riječka banka 61 64 61 58.406 Riviera 56 57 56 64.616 Varteks 19 19 19 6.593 Zagrebačka banka E 287 287 287 287 4.376,053 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 2,25 milijuna kuna, a aktivno je bilo 14 dionica. Najveći je promet ostvaren dionicama poduzeća TD Međimurka iz Čakovca - oko 860 tisuća kuna. Vrlo velik promet (816 tisuća kuna) ostvaren je i dionicama Hotela Tučepi te Agroservisa (255 tisuća kuna). Od ostalih aktivnih dionica, četiri su izgubile, dok ih je šest dobilo na vrijednosti. Najviše je, 34 kune, skočila cijena Plave lagune, pa se vratila na razinu od 400 kuna. Slijedila ju je dionica Kraša s dobitkom od pet kuna. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našla i četiri PIF-a. Najviše je, 15 lipa, porasla cijena Središnjeg nacionalnog fonda. Slijedila ju je dionica Sunca s dobitkom od 10 lipa, dok su cijene Dom i Expandia fonda porasle svega jednu lipu. Na listi gubitnica vodeće je pak mjesto zauzela dionica Hotela Tučepi. Jer, cijena joj je pala sedam kuna. Dionica Jadran hotela pojeftinila je pak dvije kune, dok su se na začelju liste našle dionice dvaju PIF-ova. Cijena Slavonskog fonda pala je 60, a Velebita 50 lipa. Zahvaljujući oporavku dionica Plave lagune i Kraša, VIN indeks porastao je ovog tjedna četiri boda, ili 1,36 posto - na 297 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08 - 11. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Agroservis 80,37 80,37 80,37 255.576 Hoteli Tučepi 55 55 55 816.200 Jadran hoteli 50 50 50 2.950 Kraš 58 58 58 11.600 Plava laguna 400 400 400 32.000 TD Međimurka 144,35 144,35 144,35 860.614 Varteks 19 19 19 760 PIF Dom 11 11,01 11,01 106.892 PIF Expandia 9 9,01 9,01 49.096 PIF Pleter 4,20 4,20 4,20 1.066 PIF Slavonski 4,20 5 4,30 69.811 PIF Sunce 4 4,11 4,10 16.278 PIF Sred. nac. 5 5,20 5,15 15.543 PIF Velebit 5,05 5,89 5,40 20.169 2.258.563 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 04. studenoga 11. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5635,62 5802,36 + 2,95 London/FTSE-100 6331,30 6551,40 + 3,47 New York/DJIA 10609,06 10597,74 - 0,11 Tokyo/Nikkei 18348,13 18327,28 - 0,12 Wall Street je ovoga tjedna bio vrlo nestabilan. Jedan bi dan cijene dionica porasle, da bi već drugi pale. Posljedica je to straha ulagača od povećanja kamatnih stopa u SAD-u. Naime, ulagače su zabrinule proizvođačke cijene. Doduše, na općoj su razini te cijene u listopadu pale 0,1 posto. Međutim, tzv. sirova stopa, iz koje su isključene cijene hrane i energenata, zabilježila je rast od čak 0,3 posto, što je znatno više nego što se očekivalo. Stoga je na Tržištu ponovno zavladao strah od stezanja kreditne politike Feda. Nakon objave ovih podataka, naglo su pale cijene obveznica, pa je dugoročna kamata porasla sa 6,07 na 6,09 posto. Od dionica su pak na "udaru" bile one financijskih institucija, koje su, dakako, vrlo osjetljive na kretanje kamata. Hoće li ili neće Fed povećati kamate? Neki od analitičara smatraju da bi se kamate mogle zadržati na dosadašnjoj razini. Drugi pak očekuju da će Fed na svom sastanku, 16. studenoga, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova. Microsoft - monopolist Tržište je uzbudila i odluka američkog Federalnog suda da korporacija Microsoft doista drži monopolističku poziciju na tržištu softvera za osobna računala. I to, zbog korištenja svoje velike poslovne snage u onemogućavanju ulaska konkurentnih tvrtki na tržište te zbog korištenja nezakonitih sredstava u cilju uništenja njezinog najvećeg konkurenta na području Interneta ? tvrtke Netscape. Zbog svega toga najveću su štetu pretrpjeli korisnici, navodi se, između ostalog, u obrazloženju presude. Ta je presuda prvo izazvala pravu pomutnju na Tržištu. Međutim, kasnije su se "strasti" smirile. Dapače, ovih dana padaju brojne "oklade" hoće li ili ne Microsoftovi konkurenti profitirati nakon ove presude. Najbolje je trenutačnu situaciju opisao jedan analitičar rekavši kako činjenica da Microsoft mora prilagoditi svoje poslovanje može pomoći njegovim rivalima te time i cjelokupnom tržištu. Pritom će se Microsoftova ekspanzija lagano zaustaviti, no to nije ništa zabrinjavajuće, objašnjava on. Kako bilo, cijene tehnoloških dionica osjetno su porasle, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tih dionica, dosegnuo rekordnih 3.155 bodova. Gore, pa dolje... Uzbudljivo je ovoga tjedna bilo i na Tokijskoj burzi. Zahvaljujući snažnom rastu cijena japanskih tehnoloških dionica, potaknutom rekordom Nasdaqa, polovicom je tjedna Nikkei indeks skočio na najvišu razinu u posljednjih 26 mjeseci ? 18.567 bodova. Međutim, kasnije je ponovno potonuo na 18.300 bodova. Jer, ulagači nisu impresionirani dugoočekivanim paketom mjera japanske vlade za stimulaciju gospodarstva. Znamenke su, doduše, u skladu s očekivanjima. Radi se o paketu vrijednom 18.000 milijardi jena, ili 171 milijardu dolara. Od toga se 6.500 milijardi jena odnosi na izravnu poreznu potrošnju, oko 900 milijardi jena na brigu za starije osobe itd. "Vrijednost paketa nije obeshrabrila tržište," kaže jedan analitičar, "no prošlogodišnje gospodarske mjere nisu uspjele potaknuti potražnju, pa potrošnja stanovništva još uvijek nije počela pomagati oporavku gospodarstva". Oporavak Eurolanda Na europskim su pak burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. Ponajviše, cijene tehnoloških dionica. Jer, "Microsoft je loš za Dow Jones, no europske su tehnološke dionice nakon presude Federalnog suda dobile pozitivan poticaj," objašnjava jedan analitičar. Pored toga, rast cijena zahvaljuje se vrlo dobrim poslovnim rezultatima europskih kompanija u prošlom tromjesečju, kao i špekulacijama o novim preuzimanjima kompanija. Na Frankfurtsku je burzu pozitivno utjecao i podatak kako je broj nezaposlenih u Njemačkoj u listopadu pao za 11 tisuća - na 4,116 milijuna - pri čemu je stopa nezaposlenosti, prvi puta nakon tri godine, potonula ispod 10 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 04. studenoga 11. studenoga Promjena u % Euro/USD 1,0504 1,0436 - 0,65 Euro/JPY 110,12 109,70 - 0,39 USD/JPY 104,73 105,07 + 0,32 Cijena zlata: USD/Unca 04. studenoga 11. studenoga Promjena u % 291,50 296,25 + 1,62 Ovoga je tjedna američki dolar osjetno ojačao. Razlog su tomu špekulacije o povećanju kamata u SAD-u, ali i slabost ostalih valuta. Budi li se inflacija u SAD-u ili ne? To je osnovno pitanje koje ovih dana muči ulagače. Jer, u SAD-u je u listopadu otvoreno 310 tisuća novih radnih mjesta, a prosječna zarada po satu porasla je pritom svega 0,1 posto. To su slabiji podaci nego što se očekivalo i ukazuju na popuštanje inflacijskih pritisaka. Mutan talog Međutim, ulagače je zabrinuo podatak da je tzv. sirova stopa proizvođačkih cijena u listopadu porasla neočekivano snažnih 0,3 posto. I, što sad? Hoće li Fed povećati kamate? "Nitko ne zna što će Fed učiniti", kaže jedan analitičar. "Prilično smo sigurni da neće smanjiti kamate. Svi pokušavamo pročitati budućnost kamata iz šalice kave, no talog je sve mutniji," zaključuje on. Kako bilo, tečaj dolara probio se ovoga tjedna iznad razine od 105 japanskih jena. No, to ipak nije toliko posljedica dolarove snage, koliko jenove slabosti. Naime, ulagači su razočarani dugoočekivanim paketom mjera japanske vlade za poticanje gospodarstva. Doduše, radi se o golemom paketu vrijednom oko 170 milijardi dolara. No, ulagači nisu sigurni da će te mjere potaknuti veću potrošnju stanovništva, bez čega je nemoguć brži oporavak gospodarstva. Stoga su se odlučili na prodaju jena. Euroland: Koliko je brz oporavak? I dok je prema dolaru oslabio, u odnosu na jedinstvenu europsku valutu, jen je ojačao. Stoga je cijena eura potonula ispod razine od 110 JPY. Pad eura posljedica je negativne reakcije ulagača na prošlotjedno povećanje kamata Europske središnje banke za čak 0,50 postotnih bodova. Naime, analitičari smatraju da gospodarski temelji Eurolanda ne opravdavaju tako agresivno povećanje kamata ECB-a. Drugim riječima, analitičari sumnjaju da je oporavak gospodarstva toliko brz da bi ga trebalo tako naglo usporavati. No, slabljenje eura zaustavljeno je nakon što je polovicom tjedna objavljeno da je u Njemačkoj stopa nezaposlenosti u listopadu potonula s 10,1 na 9,9 posto, što ukazuje na oporavak europske gospodarske lokomotive. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 05 - 12. studenoga '99. Valutai jedinica Tečaj05. studenoga Tečaj12. studenoga Promjenau % Euro 1 7,6388 7,6368 - 0,03 DEM 1 3,9056 3,9046 - 0,03 USD 1 7,2910 7,3353 + 0,61 GBP 1 11,9776 11,9147 - 0,53 JPY 100 6,9610 6,9826 + 0,31 ATS 1 0,5551 0,5549 - 0,03 ITL 100 0,3945 0,3944 - 0,03 CHF 1 4,7541 4,7514 - 0,06 SIT 100 3,8912 3,8846 - 0,17 Nakon 15-ak dana rasta, ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB pala 0,03 posto, a pojeftinila je i većina ostalih valuta. Tečaj švicarskog franka tone već tri tjedna zaredom i u tom je razdoblju izgubio više od jedan posto. Britanska je pak funta samo u proteklih tjedan dana oslabila oko pola posto. Istodobno je slovenski tolar pojeftinio 0,17 posto, dok su tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire pali 0,03 posto. Ostale su pak valute poskupile. Tečaj američkog dolara neprestano raste već tri tjedna i u tom je razdoblju skočio gotovo 3,5 posto. Ovoga mu se tjedna pridružio i japanski jen koji je ojačao oko 0,30 posto. 7. Vlada RH: O sanaciji i restrukturiranju brodogradilišta Na zatvorenoj sjednici kojoj je u ponedjeljak predsjedao premijer mr. Zlatko Mateša, Vlada Republike Hrvatske donijela je niz odluka za provedbu zaključaka Vlade o sanaciji i restrukturiranju brodogradilišta. Donesena je uredba o potvrđivanju Ugovora između Vlade RH i Vlade Republike Indije o trgovini i gospodarskoj suradnji. Vlada je bez naknade prenijela Gradu Bjelovaru u vlasništvo zgradu bivše JNA u središtu grada koja će se urediti za smještaj visokoškolskih ustanova, izložbeni prostor i slične sadržaje. Prazan i uništen objekt kulturno-spomeničke vrijednosti obnovom će urbanistički oplemeniti gradsku jezgru Bjelovara. Odluke sa sjednica Vlade Na sjednici, održanoj u četvrtak, kojom je predsjedao potpredsjednik mr. Borislav Škegro, Vlada je pak usvojila temeljne odrednice i plan djelatnosti predsjedanja Hrvatske Radnom zajednicom podunavskih regija godine 2000. Vlada je prihvatila Izvješće o radu Komisije za zatočene i nestale za razdoblje od 5. prosinca 1998. do 15. listopada 1999. i pohvalila djelotvornost i zalaganje članova Komisije. Utvrđen je interes Republike Hrvatske za izgradnju Hrvatskoga doma u Hrvatskoj Dubici, a prihvaćena je odluka o davanju na korištenje i upravljanje Ministarstvu hrvatskih branitelja zemljišta u Bilju za gradnju kuća stradalnicima Domovinskoga rata. Vlada je odobrila pokretanje postupka za sklapanje Ugovora o socijalnom osiguranju i Ugovora o suradnji na području zdravstva između Republike Hrvatske i Republike Turske, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. 8. Četiri inozemne banke zainteresirane za Riječku Četiri inozemne banke - tri talijanske i jedna njemačka - u užem su izboru potencijalnog strateškog partnera u procesu privatizacije Riječke banke. Riječ je o talijanskim Banca di Roma, Banca Comerciale Italiano i Unicredito, te njemačke Bayerische LandesBank, kojima je sada dana mogućnost detaljne analize procesa poslovanja banke, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić. Dodao je da će do donošenja odluke potencijalnih investitora i obvezujućih ponuda, na raspolaganje staviti cjelokupne podatke o poslovanju kao i reviziju koju upravo izrađuje međunarodni ugledni revizor. Zanimanje za kupnju Riječke banke izrazilo je na početku 16 potencijalnih investitora, a neobvezujuće ponude predalo je šest respektabilnih investitora. Uprava Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odlučila se za užu listu 4 potencijalna strateška investitora. Ističući zadovoljstvo Uprave tijekom privatizacijskog procesa Riječke banke i mogućim budućim vlasnicima paketa od 51 posto dionica, koje će steći kupovinom i dokapitalizacijom, Štokić je istaknuo da svi potencijalni investitori imaju visoku razinu kapitala i iznimno visok rejting na bankarskom tržištu. U vlasništvu Državne agencije ostat će 25 posto dionica, plus dvije zlatne dionice koje osiguravaju zaštitu strateških interesa države. Ostale dionice bit će u vlasništvu preko 1000 malih dioničara, objasnio je Štokić. Govoreći o poslovanju Banke u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, predsjednik Uprave je napomenuo da je ostvarena dobit od 64 milijuna kuna, koja bi, kaže, bila još veća da Banka nije osigurala dodatne rezerve za rizične plasmane, temeljem realne procjene vrijednosti kreditnog portfelja. Do kraja godine planira se dobit od oko 85 do 90 milijuna kuna, što će Banci osigurati ostanak na prvom mjestu u Hrvatskoj po dobiti u odnosu na kapital, ustvrdio je Štokić. Iznio je i da je banka na kraju rujna imala ukupan potencijal od 6,77 milijardi kuna, što je 10 posto više u odnosu na početak godine i 12 posto više u odnosu na rujan prošle godine. I u ovoj, kao i u prethodne dvije godine, banka obavlja poslovanje uz dobru likvidnost, koja joj osigurava uredno poslovanje i izmirivanje obveza te poštivanje monetarnih propisa, intenzivan međubankarski angažman, za potrebe podržavanja likvidnosti drugih banaka i osiguranje značajnih rezervi likvidnosti - kazao je Štokić. Izrazio je žaljenje stoga što plasmani banke prema pravnim osobama bilježe pad, a što je, po njegovim riječima, posljedica činjenica da hrvatski pravni sustav nema kvalitetnog instrumentarija za zaštitu vjerovnika, te zadovoljstvo time što su plasmani fizičkim osobama u stalnom rastu. Riječka banka do kraja ove godine imat će optimalan broj od oko 1000 zaposlenika, čija će prosječna plaća do tada doseći planiranih prosječnih 1000 njemačkih maraka. Na konferenciji je također istaknuto da je Riječka banka prva među vodećim hrvatskim bankama dobila certifikat sustava kvalitete kojim se potvrđuje da je njezino poslovanje usuglašeno s međunarodnim normama ISO 9001. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 111,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,761 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,90 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,750 kuna, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 78 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 788 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 23. studenoga, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 10. Statistika CIJENE NA MALO U LISTOPADU PORASLE 0,4 POSTO - Maloprodajne cijene u listopadu su, u odnosu na rujan, povećane 0,4 posto, a u usporedbi s listopadom lani veće su 4,5 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Od početka godine do kraja listopada cijene na malo prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,412 posto ili ukupno za deset mjeseci za 4,2 posto. Cijene na malo roba u listopadu, u odnosu na rujan, bilježe porast od 0,2 posto, a cijene usluga 0,8 posto. Cijene na malo u deset mjeseci ove godine veće su 4,1 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Pritom su cijene roba povećane 4,2, a usluga 3,8 posto. Listopadski troškovi života porasli su 0,2 posto u odnosu na rujan, odnosno 4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U deset mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem troškovi života veći su za 3,5 posto. Od početka godine do kraja listopada cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju ukupno su povećane 2,8 posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su, u odnosu na rujan, u prosjeku više 0,4 posto, odnosno 4,4 posto više u usporedbi s listopadom lani. Porast cijena u listopadu u odnosu na rujan ostvaren je u osam područja proizvodnje, a najveći, od 7,1 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina. Slijedi proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira (2,6 posto), prerada kože i izrada galanterije i obuće (1,6 posto), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (1,2 posto). Pad proizvođačkih cijena u listopadu zabilježen je u pet područja - proizvodnju RTV i komunikacijskih aparata i opreme (3,3 posto), proizvodnji koksa i naftnih derivata (0,9 posto), te proizvodnji tekstila, proizvodnji ostalih nematalnih mineralnih proizvoda i proizvodnji strojeva i uređaja i proizvodnji odjeće. U ostalih jedanaest područja industrijske proizvodnje cijene u listopadu u odnosu na rujan nisu se mijenjale. Od početka godine do kraja listopada proizvođačke cijene ukupno su povećane 3,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TREĆEM TROMJESEČJU MANJA 3,5 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u trećem je ovogodišnjem tromjesečju 3,5 posto manja od proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na prethodno tromjesečje (travanj-lipanj) ukupna je industrijska proizvodnja u razdoblju srpanj-rujan ove godine manja 1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ti su pokazatelji, izračunati na temelju indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Već ranije objavljeni statistički podaci pokazuju da nakon porasta proizvodne aktivnosti u lipnju i srpnju, kolovoz obilježava znakoviti pad industrije proizvodnje, što se u nešto manjoj mjeri nastavlja u rujnu. Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 2,8 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. Podaci o promjenama industrijske proizvodnje (izračunate na temelju indeksa trend-ciklusa), promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju da je u razdoblju srpanj - rujan 1999. godine, u prerađivačkoj industriji proizvodnja manja 3,1 posto nego u istom tromjesečju lani. Istodobno, u rudarstvu i vađenju zabilježen je porast proizvodnje od 9,4 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 0,9 posto. Pokazatelji po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) pokazuju, pak, da je najveći pad u trećem ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, 10 posto, zabilježen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 7,2 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je 9,4 posto, energije za 2,3 posto te intermedijarnih proizvoda (osim energije) za 0,9 posto. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, u razdoblju srpanj - rujan, u rudarstvu i vađenju ostvaren je rast proizvodnje za 4,4 posto, dok je proizvodnja prerađivačke industrije manja 0,6 posto a opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0,4 posto. Glede glavnih industrijskih grupacija, u trećem u usporedbi s drugim ovogodišnjim tromjesečjem , povećana je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 6 posto, kapitalnih proizvoda 2,4 posto te intermedijarnih proizvoda osim energije za 1 posto. Istodobno, u razdoblju srpanj - rujan, u usporedbi s vremenom od travnja do lipnja ove godine, proizvodnja energije manja je 2,9 posto, a kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježeno je smanjenje proizvodnje za 4,7 posto. Inače, stručnjaci Državnog zavoda za statistiku također napominju da produžavanje serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih opservacija za svaki idući mjesec može zbog karakteristika primijenjene metode desezoniranja uzrokovati naknadne korekcije desezoniranih indeksa i trend-ciklusa za više mjeseci unazad. HRVATSKI ROBNI IZVOZ U DEVET MJESECI 3,1 MILIJARDA DOLARA - Nastavak smanjivanja vrijednosti izvoza, izraženog u američkim dolarima, uz daljnji pad uvoza i dalje su glavne karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u ovoj godini. Tako najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoznici na stranim tržištima prodali svoje robe u vrijednosti od 3.158 milijuna dolara, što je 5,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od 5.640 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje vrijednosti uvoza za 9,7 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Uslijed takvih je kretanja trgovinski deficit smanjen za 14,3 posto, mada je još uvijek zadržao visoku razinu od 2.482 milijuna dolara. Izraženo u kunama, vrijednost izvoza je u devet mjeseci ove godine iznosila 22,2 milijarde kuna, što je 3,6 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz, u iznosu od 39,7 milijardi kuna manji 0,8 posto. Kod sagledavanja podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni RH u američkim dolarima, treba imati u vidu da je prosječna vrijednost dolara u devet ovogodišnjih mjeseci veća za 9,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Podaci o strukturi izvoza upućuju na nastavak neopovoljnih kretanja. Tako je vrijednost redovnog izvoza (1,57 milijardi dolara) manja za 13 posto, što je doprinijelo daljnjem smanjenju udjela redovnog u ukupnom izvozu sa 53,9 posto u devet mjeseci lani na 49,7 posto u istom vremenu ove godine. Istodobno, aktivni izvoz nakon oplemenjivanja povećan je za 10,8 posto, dostigavši vrijednosto od 1,39 milijardi dolara, uz rast udjela u ukupnom izvozu sa lanjskih 37,5 posto na ovogodišnjih 44 posto. Pod izvozom nakon oplemenjivanja (aktivnim) podrazumijeva se promet u slučaju kada se roba privremeno uvozi u zemlju da bi se obavili poslovi oplemanjivanja (dorade, obrade, prerade), a nakon oplemenjivanja vraća se u inozemstvo. Promatrano po glavnim izvoznim grupacijama izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije (ostvaren u vrijednosti nešto većoj od milijarde dolara) smanjen je za 5,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju (910 milijuna dolara) manji je za 7,2 posto, a kapitalnih proizvoda (786 milijuna USD) za 9,7 posto. Jedino je u grupaciji energije ostvareno povećanje vrijednosti izvoza za 20,5 posto, na 242 milijuna dolara. Pad ukupnog izvoza rezultat je prije svega smanjivanja, za 5,5 posto izvoza prerađivačke industrije, koja ostvaruje oko 97 posto vrijednosti hrvatskog izvoza. A to je pak posljedica smanjenja izvoza u značajnim izvoznim djelatnostima kao što su, primjerice, proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (za 12 posto), proizvodnje odjeće (za 5,6 posto), proizvodnja hrane i pića (za 20 posto). Podaci o plasmanu hrvatske robe na pojedina tržišta pokazuju da je izvoz na najrazvijenija tržišta EU (u vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara) smanjen za 3,9 posto. U okviru toga smanjenjena je i razmjena s najvećim kupcima naših proizvoda, vrijednost hrvatskog izvoza u Italiju manja je za 8,7 posto i iznosi 550 milijuna dolara, a u Njemačku za 8,4 posto, na 511 milijuna dolara. Od značajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, rast izvoza, od 1,4 posto ostvaren je u Sloveniju (na 326 milijuna USD), dok su sa ostalim zemljama CEFTA-e zabilježeni osjetno slabiji izvozni rezultati nego lani. Uz to je hrvatski uzvoz iz Poljske, Slovačke, Češke za 1,9 do od četiri puta veći od hrvatskog izvoza u te zemlje. Smanjenje izvoza u Bosnu i Hercegovinu, za 13,6 posto (na 412 milijuna dolara) naglašeno je nakon ukidanja Sporazuma o slobodnoj trgovini. Smanjenje potražnje na ruskom tržištu rezulatiralo je, pak, padom hrvatskog izvoza u Rusiju za više od 61 posto, na 56 milijuna dolara. Osjetnije je, za oko 26 posto smanjena i vrijednost hrvatskog izvoza u SAD, na čije su tržište hrvatske tvrtke u devet ovogodišnjih mjeseci izuvezle robe u vrijednosti od oko 74 milijuna dolara. S druge strane, u Austriju je izvoz povećan za 10 posto, dostigavši gotovo 194 milijuna dolara, a rast izvoza bilježi se i u Francusku (za 5,7 posto na 80 milijuna dolara), Maltu (44 posto na 94 milijuna dolara). U HRVATSKOJ U RUJNU 1.335.484 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u rujnu bilo 1.335.484 zaposlenih, što je 0,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga su pravne osobe zapošljavale 1.030.310 zaposlenika, ili 0,3 posto manje nego u kolovozu, dok je u obrtu i slobodnim profesijama bilo 207.226 zaposlenih ili 2,5 posto manje nego u mjesecu prije. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu je bilo 97.948 aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika što je 1,1 posto manje nego u kolovozu. Nezaposlenih je u rujnu u Hrvatskoj bilo 326.506 osoba, što je 2,6 posto više nego u prijašnjem mjesecu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19,6 posto. Najveći pad broja zaposlenih u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je u hotelima i restoranima (10,3 posto) gdje je zaposleno 40.728 uposlenika, u prerađivačkoj industriji (5,7 posto) koja zapošljava 256.448 radnika te u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu (5,7 posto na 145.497 zaposlenih). Veće smanjenje zaposlenih bilježi i prijevoz, skladištenje i veze (4,8 posto), poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (4,1 posto) te građevinarstvo (3,9 posto). Porast broja zaposlenih u prvih je devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ostvaren u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, koje imaju ukupno 121.699 zaposlenih, i to za 1,9 posto, djelatnostima u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (0,5 posto) i obrazovanju (0,3 posto). PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U LISTOPADU - Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki u listopadu je bila neznatno slabija - za 0,08888 bodova manja u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 438,9648 bodova. Niti jedna kategorija ispitanih tvrtki i dalje nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (300 bodova i manje), objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uslužne tvrtke prošli su mjesec bile najlošije s ocjenom 475,5094, dok su ostale kategorije bile ujednačene - proizvodne tvrtke su ocijenjene s 437,3529 bodova, a trgovačke s ocjenom 432,3529. Sve veći broj stranih naručitelja boniteta traži podatke o vlasničkim strukturama hrvatskih tvrtki, što je, kako izvješćuju iz Intercredita, podatak koji je često dosta teško pribaviti. Istodobno domaće banke sve rjeđe odobravaju kredite malim tvrtkama, koje kredite pak traže kod inozemnih banaka nudeći im garancije u vlastitim nekretninama. Prema veličini, najbolju ocjenu solventnosti i dalje bilježe male tvrtke - 431,7792, velike tvrtke ocijenjene su s 444,1071 boda, dok su tvrtke srednje veličine najlošije ocijenjene s 445,5146 bodova. Najviše naručitelja za narudžbe boniteta bilo je u listopadu iz Austrije - 32 posto, približno jednaki broj i iz Njemačke - 31,1, dok su i domaći naručitelji bili značajno aktivni s 15,8 posto upita. Intercredit i dalje zaprima sve veći broj slučajeva za naplate dugovanja, od kojih je sve veći broj njih teško ili gotovo nemoguće naplativ. To je, kako ističu iz te tvrtke, odraz realnog stanja sve većeg internog duga i sve slabije solventnosti i likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu, a takve su se tendencije nastavile i prošlog mjeseca. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u studenome Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka/štedionica kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 2,50 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -