FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FINANCIJSKI BILTEN 315

HR-FINANCIJSKIBILTEN-BILTEN-Bankarstvo FINANCIJSKI BILTEN 315 HINAFINANCIJSKI BILTEN 315.18 - 25. studenoga '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćen projekt uklanjanja oštećenih građevina 8. Sindikati traže zaustavljanje Plivinih ulaganja u inozemstvu 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija10. Statistika-------------------------------1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama18. XI. 28.000.000 10.500.000 12,04 % 215.832.000
HINA FINANCIJSKI BILTEN 315. 18 - 25. studenoga '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćen projekt uklanjanja oštećenih građevina 8. Sindikati traže zaustavljanje Plivinih ulaganja u inozemstvu 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 18. XI. 28.000.000 10.500.000 12,04 % 215.832.000 19. XI. 30.000.000 11.650.000 14,24 % 216.988.000 22. XI. 42.000.000 16.500.000 13,71 % 288.855.000 23. XI. 28.000.000 3.000.000 12,50 % 229.107.000 24. XI. 24.000.000 14.600.000 14,04 % 273.285.000 25. XI. 22.000.000 6.970.000 12,69 % - Dnevni prosjek 29.000.000 10.536.000 13,20 % 244.813.400 Na Tržištu vlada nestašica novca. I u dnevnom i u noćnom kreditiranju potražnja je znatno veća od ponude. Stoga je cijena novca porasla. Premda potražnja u dnevnom kreditiranju nije osobito visoka, njezin velik dio svakodnevno ostaje nepokriven. Jer, ponuda je izuzetno mršava. Tako je, primjerice, u utorak iznosila svega 3,0 milijuna kuna. Nestašica novca izazvala je rast njegove cijene, pa je kamata na opozivne kredite skočila s 12 na 12,50 posto. No, bilo je i opozivnih kredita po znatno višim cijenama - 15, pa čak i 17 posto. Ni u noćnom trgovanju nema dovoljno novca. Jer, potražnja se vratila iznad razine od 300 milijuna kuna. U cijelosti se pokrivaju samo "minusi" na računima, dok dio potražnje - od 30 do čak 60 milijuna kuna - koji banke i štedionice prijavljuju za potrebe održavanja obvezne rezerve, redovito ostaje nepokriven. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 203,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 190,7 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani zapisi u iznosu od 12,8 milijuna kuna. Od 24. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,47 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi posljednjih dana vrlo uzbudljivo. Naglo je porastao promet, a kako su porasle i cijene većine dionica, CROBEX indeks skočio je u proteklih tjedan dana čak 126 bodova, ili više od 27 posto. Zbog toga je dosegnuo najvišu razinu još od srpnja - 686 bodova. Takav skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje spektakularnom oporavku dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, uz promet od čak 7,0 milijuna kuna, cijena Plive skočila je nevjerojatnih 30 posto, ili 120 kuna, pa se, prvi puta od kolovoza, probila iznad razine od 500 kuna. Uz promet od čak 7,4 milijuna kuna, obična dionica Zagrebačke banke poskupila je pak 118 kuna, ili gotovo 19 posto. Stoga je njezina cijena dosegnula najvišu razinu još od lipnja - 745 kuna. Osjetno je 15 kuna, poskupila i dionica Zagrebačke banke E serije, a slijedile su je Podravka i Privredna banka s dobitkom od 10 kuna. Na listi dobitnica ovoga se tjedna našlo još pet dionica. Cijene Kraša i Plave lagune porasle su pet, Riviere dvije, Varaždinske banke jednu, a Istraturista svega pola kune. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našla samo jedna dionica. Cijena Zagrebačke pivovare pala je 14 kuna. Inače, na Burzi je u protekla četiri dana ostvaren promet od 15 milijuna kuna, što je čak 2,5 puta više nego tjedan dana prije. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22 - 25. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 58 60 60 9.828 Pliva 395 524 515 7.044.119 Podravka 65,02 75 75 223.540 Varaždinska banka 59 59,50 59,50 19.595 Zagrebačka banka 0 650 760 745 7.462.658 Arenaturist 34 34 34 4.556 Istraturist 20 20 20 6.000 Karlovačka pivovara 340 340 340 3.399 Kraš 55 60 60 125.034 Privredna banka 90 90 90 29.700 Plava laguna 405 405 405 16.200 Riječka banka 63 63 63 23.940 Riviera 59 60 60 40.950 Štedionica Sonic 5.800 5.800 5.800 11.600 Zagrebačka banka E 305 305 305 5.490 Zagrebačka pivovara 565 565 565 95.485 15.122.098 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo aktivno više od 20 dionica. Pritom je ostvaren promet od 5,9 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego tjedan dana prije. Najveći promet ostvaren je dionicama Instituta za šećernu repu - 1,7 milijuna kuna. Znatan promet ostvaren je i dionicama MTČ Tvornice konfekcije iz Kotoribe (1,5 milijuna kuna) te Istra cementa (940 tisuća kuna). Od poznatijih dionica trgovalo se pak dionicama Ericsson-Tesle, Kraša, Riviere i Sunčanog Hvara. Pritom su tri dobile, a jedna izgubila na vrijednosti. Najviše je, 20 kuna ili više od 26 posto, porasla cijena dionica Ericssona-Tesle, pa se, prvi puta još od ožujka, probila iznad razine od 100 kuna. Slijedila ju je dionica Riviere s dobitkom od 1,09 kuna, dok je cijena Sunčanog Hvara porasla jednu kunu. S druge strane, cijena Kraša pala je tri kune. Pored toga, trgovalo se dionicama svih sedam PIF-ova. Pritom su dvije dionice poskupile, a dvije pojeftinile. Najviše je, 40 lipa, pala cijena Slavonskog fonda, dok je dionica Pletera pojeftinila devet lipa. S druge strane, cijena Velebita porasla je 21, a Središnjeg nacionalnog fonda dvije lipe. Zahvaljujući rastu cijena Riviere, Sunčanog Hvara i Ericssona- Tesle, VIN indeks porastao je u odnosu na prošli četvrtak dva boda - na 299 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 22 - 25. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Česma - iverica 32 32 32 178.304 Čateks 55 80 80 33.436 DIMO 70 70 70 528.990 Ericsson-Tesla 100 101 101 21.733 Gumara Čavić 60 60 60 261.720 Geoprojekt 100 100 100 226.300 Hoteli Rabac 30,10 30,10 30,10 2.859 Inst. za šeć. repu 59 59 59 1.776.726 Istra cement 375,24 375,24 375,24 939.600 Jadranski naftovod 800 800 800 4.000 Kraš 55,02 55,02 55,02 5.502 MTČ 314,70 314,70 314,70 1.559.967 Riviera 59 59,09 59,09 82.540 Štedionica Sonic 5.795 5.800 5.800 86.994 Sunčani Hvar 16 16 16 4.512 PIF Dom 11 11 11 138.765 PIF Expandia 9 9 9 31.815 PIF Pleter 3,85 4 3,92 4.029 PIF Slavonski 4,01 4,11 4,10 23.296 PIF Sunce 4 4 4 7.964 PIF Sred. nac. 5,38 5,41 5,41 17.789 PIF Velebit 5,25 5,90 5,61 27.705 5.964.555 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 18. studenoga 25. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5950,05 5961,45 + 0,19 London/FTSE-100 6550,80 6682,80 + 2,01 New York/DJIA 10883,09 11008,17 + 1,14 Tokyo/Nikkei 18532,81 18721,78 + 1,01 Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana više od 120 bodova, pa se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 11.000 bodova. Analitičari nisu iznenađeni takvim razvojem događaja. "U osnovi na Tržištu više nema loših utjecaja. Fed je povećao kamate, pa iznenađenja više nema," kaže jedan od njih. Najviše i dalje rastu cijene tehnoloških dionica, pa se Nasdaq indeks, po prvi puta u povijesti, probio u područje iznad 3.400 bodova. "Internet Božić" Za snažan rast cijena tehnoloških dionica analitičari imaju vrlo jednostavno objašnjenje. Naime, u petak i službeno počinje tradicionalno razdoblje Božićnog potrošačkog "ludila" u SAD-u, a većina ulagača vjeruje kako će i ove godine najveći broj blagdanskih kupovina biti obavljen putem svjetske računalne mreže Internet, preko koje se iz godine u godinu promet izuzetno brzo povećava. Ulagači, stoga, predstojeći Božić već sada zovu "Internet Božić". Međutim, "igrači" nisu sasvim bezbrižni. Jer, cijena nafte dosegnula je najvišu razinu u posljednjih devet godina ? 27 dolara za barel. Neki analitičari upozoravaju kako bi daljnji rast cijena nafte mogao ojačati inflacijske pritiske u SAD-u i natjerati Fed na novo povećanje kamata početkom iduće godine. No, drugi smatraju kako za strah nema razloga. Svoje mišljenje temelje i na tzv. PaineWebber indeksu, koji pokazuje optimizam ulagača. Naime, prema tom indeksu, u studenom je 73 posto ulagača izjavilo kako je sada izuzetno povoljno vrijeme za investicije, dok je mjesec dana ranije to tvrdilo 64 posto ulagača. U fokusu - tehnološke dionice Zbog rasta cijena nafte, i na europskim burzama vlada oprez. Osim nafte, u fokusu je ulagača i "bitka" za preuzimanje Mannesmanna. Naime, za tu njemačku tvrtku britanski telekomunikacijski div Vodafon Airtouch ponudio je nevjerojatne 124 milijarde eura. Ako se ovo preuzimanje ostvari, to će biti najveće preuzimanje u povijesti i uzdrmat će svjetsko telekomunikacijsko tržište te izazvati nova preuzimanja i spajanja, kažu analitičari. No, mnogo je prepreka pred Vodafonom jer, radi se o neprijateljskom preuzimanju. I na Tokijskoj je burzi ovoga tjedna vladalo vrlo dobro raspoloženje. Nikkei indeks dosegnuo je najviše razine u posljednje dvije godine. Razlog je tomu snažan rast cijena dionica tehnoloških tvrtki. Neki analitičari vjeruju da je samo pitanje dana kada će se Nikkei probiti iznad razine od 19 tisuća bodova. No, samo ako se zaustavi jačanje jena prema dolaru. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 18. studenoga 25. studenoga Promjena u % Euro/USD 1,0396 1,0181 - 2,07 Euro/JPY 109,94 106,34 - 3,28 USD/JPY 105,62 104,46 - 1,10 Cijena zlata: USD/Unca 18. studenoga 25. studenoga Promjena u % 294,00 298,25 + 1,44 Euro brzo slabi, a japanski jen osjetno jača. Stoga je tečaj jedinstvene europske valute ovoga tjedna potonuo na najnižu razinu u povijesti ? 106,27 JPY. Inače, od uvođenja početkom ove godine, euro je prema jenu oslabio čak 21 posto. Slabljenje eura posljedica je sumnje ulagača u oporavak gospodarstava euro zone. Doduše, ovoga je tjedna Europska komisija objavila vrlo optimistično izvješće. Među ostalim, u tom se izvješću procjenjuje kako će u slijedećih nekoliko godina doći do snažnog gospodarskog rasta zemalja euro zone. Naime, Europska komisija prognozira kako bi u 2000. i 2001. godini gospodarstvo moglo porasti 2,9 posto, dok se za ovu godinu predviđa rast od 2,1 posto. Međutim, izvjwšće Europske komisije, čini se, nije impresioniralo ulagače. Jer, oporavak Eurolanda tek je bliža, ili možda čak dalja budućnost. Trenutačno gospodarski pokazatelji više idu u prilog američkom nego europskom gospodarstvu. Doduše, europsko se oporavlja, međutim američko raste znatno brže. Stoga je ovoga tjedna tečaj eura u odnosu na američki dolar potonuo duboko ispod 1,02 USD, što je njegova najniža razina u posljednja četiri mjeseca. Japanci prijete intervencijom I dok euro slabi, japanska valuta jača. Stoga je i tečaj dolara prema jenu zaronio duboko ispod 104 JPY. Jačanje jena zahvaljuje se sve većem optimizmu ulagača u svezi s oporavkom japanskog gospodarstva te snažnom rastu cijena dionica na Tokijskoj burzi. Brzo jačanje jena zabrinulo je japanske monetarne vlasti. Stoga je u srijedu ministar financija Kiichi Miyazawa izjavio kako će Japan poduzeti akciju, ako će se tečajevi kretati "nenormalno". Na njegovu izjavu nadovezao se doministar financija Haruhiko Kuroda kazavši kako je posljednje kretanje tečaja dolara prema jenu "nenormalno". Riječju, Japanci prijete intervencijom, ako se nastavi jačanje jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19 - 26. studenoga '99. Valutai jedinica Tečaj19. studenoga Tečaj26. studenoga Promjenau % Euro 1 7,6493 7,6591 + 0,13 DEM 1 3,9110 3,9160 + 0,13 USD 1 7,3501 7,5075 + 2,14 GBP 1 11,9440 12,1254 + 1,52 JPY 100 6,9446 7,1783 + 3,37 ATS 1 0,5558 0,5566 + 0,13 ITL 100 0,3950 0,3955 + 0,13 CHF 1 4,7743 4,7916 + 0,36 SIT 100 3,8997 3,9016 + 0,05 Tečaj njemačke marke skočio je ovoga tjedna na tečajnici HNB 0,13 posto te dosegnuo novu najvišu razinu od uvođenja kune ? 3,9160 kuna. Na vrijednosti su dobile i sve ostale valute. Američki dolar neprestano jača već pet tjedana i u tom je razdoblju poskupio čak 3,7 posto. Tečaj japanskog jena skočio je samo ovoga tjedna više od 3,3 posto. Britanska je pak funta u posljednja dva tjedna ojačala 1,7 posto, dok je tečaj švicarskog franka istodobno porastao oko 0,8 posto. Slovenski je tolar u protekla dva tjedna poskupio 0,4, a euro, austrijski šiling i talijanska lira otprilike 0,3 posto. 7. Vlada RH: Prihvaćen projekt uklanjanja oštećenih građevina Ukupno 7,5 milijuna kuna izdvojit će država u ovoj i idućoj godini za uklanjanje ratom oštećenih građevina u Ličko-senjskoj županiji. Riječ je o pilot projektu kojeg je u četvrtak prihvatila Vlada. Potporu Vlade dobio je i projekt Ministarstva turizma "Deset gradova deset stoljeća", koji će se provoditi pred Uskrs iduće godine. Projekt uklanjanja ratom oštećenih građevina provest će se u dvije faze. U prvoj će se, uglavnom na području Gospića i Otočca, ukloniti 200 stambenih i gospodarskih građevina koje zbog stupnja oštećenja predstavljaju opasnost za ljude. Za tu je fazu potrebno oko šest milijuna kuna, dok je za drugu, koja će obuhvatiti građevine čiji se vlasnici ne znaju ili koje neće ući u obnovu, potrebno milijun i pol kuna. Ove će godine država iz proračuna za to izdvojiti tri milijuna kuna, a ostatak novca osigurat će se u proračunu za iduću godinu. Projekt će zajednički provoditi ministarstva obnove i graditeljstva, a za pilot projekt izabrana je Ličko-senjska županija. Uz tu županiju, najviše oštećenih objekata koji su prijetnja sigurnosti ljudi ima u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko- moslavačkoj, Karlovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Projekt ne dira u sustav vlasništva i bez privole vlasnika objekti se neće rušiti, rekao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac. Prisilno uklanjanje građevina, predviđeno u drugoj fazi, provodit će se u skladu sa zakonima, napomenuo je. Prema riječima ministra razvitka, useljeništva i obnove Jure Radića, od ukupno 160.000 u ratu razrušenih objekata, do konca ove godine bit će obnovljeno njih oko 100.000. Za obnovu preostaje još oko 20.000 objekata, dok 40.000 nema nikakvu mogućnost da uđe u sustav obnove (npr. objekti bez vlasnika), kazao je. Vlada je danas donijela i dvije odluke vezane za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata. Sedmorica stopostotnih ratnih vojnih invalida dobit će kuće s posebnim prilagodbama, dvije u Koprivnici, četiri u Varaždinu, jednu u Rovinjskom selu. Do konca ove godine stradalnicima će se dodijeliti više od tisuću stanova ili kuća, a kako bi olakšala njihovo stambeno zbrinjavanje Vlada je odlučila nekretnine koje kupi Agencija za promet nekretninama prenijeti na Ministarstvo hrvatskih branitelja. Potopru je dobio i projekt "Deset gradova deset stoljeća", koji treba unaprijediti i dopuniti turističku promidžbu i ponudu. Projekt pokazuje kulturnu i svekoliku drugu pripadnost Hrvatske europskom prostoru, istaknuo je premijer Zlatko Mateša. Vrijednost je projekta tri milijuna njemačkih maraka, a provodit će se od 24. do 26. ožujka 2000. godine. Manifestacije koje trebaju dočarati duh određenog stoljeća počev od 11. stoljeća do 20. i 21. stoljeća održavat će se u Puli i na Brijunima, Zadru, Splitu, Hvaru, Šibeniku, Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku, Opatiji i Zagrebu. Vlada je dala više suglasnosti za zaduženje jedinica lokalne samouprave, a suglasnost je dana i Hrvatskim telekomunikacijama za zaduženje u iznosu 13,4 milijuna maraka. Riječ je o robnom kreditu kod Siemensa, na rok od pet godina, uz godišnju kamatu 6,25 posto. Vlada je svojom odlukom utvrdila da će se za svaki uvezeni kilogram voćnog sirupa plaćati količinska carina od 1,85 kuna, a za svaki litar pjenušavog vina 2,85 kuna. Istodobno je dodatna carinska zaštita ukinuta za koncentrirane voćne sokove i mješavine sokova. Dvije nekretnine u Pirovcu, koje su nekada bile vlasništvo Saveza jevrejskih opština Jugoslavije, a trenutno su u vlasništvu države, odlukom Vlade prenijet će se u vlasništvo Židovske općine Zagreb. 8. Sindikati traže zaustavljanje Plivinih ulaganja u inozemstvu Samostalni sindikat Plive (SSP) i Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) traže od Vlade da hitno sazove sjednicu Nadzornoga odbora Plive na kojoj bi se Plivi zabranila daljnja kupnja poduzeća u inozemstvu dok se ne osigura puna zaposlenost u Plivinim pogonima u Hrvatskoj. Također, sindikati traže zabranu daljnjeg usitnjavanja, razbijanja i rasprodaje Plive, izvijestio je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik SSP-a Damir Gašparović. Predstavljajući pismo predsjedniku Vlade Zlatku Mateši u kojemu su navedeni spomenuti zahtjevi, Gašparović je ustvrdio da je Pliva dosad za kupnju pogona u inozemstvu potrošila 160 milijuna dolara. Umjesto da se tim novcem otvori 3 tisuće sofisticiranih radnih mjesta u Hrvatskoj, zaposleno je 2600 radnika u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj, ustvrdio je Gašparović. On upozorava da se obujam proizvodnje u Plivinim hrvatskim pogonima smanjuje, te da se planiraju izdvajanja pogona Cedevita Borongaj i Kvasac Savski Marof. Pritom, tvrdi, nema jamstava zaposlenicima da će njihova radna mjesta biti sačuvana kao ni da će ta poduzeća moći samostalno opstati na tržištu. Po njemu, upitna je i Plivina budućnost nakon 2004. kada istječe njezino ekskluzivno pravo na proizvodnju i promet azitromicina, poznatijega kao antibiotik Sumamed. Predsjednik EKN-a Ivan Tomac ustvrdio je da će, ostvare li se planovi o izdvajanju Plivinih pogona u zasebna poduzeća, ona biti besperspektivna tvrtka s oko 1500 zaposlenih. Na novinarski upit zašto su svoje zahtjeve uputili Vladi, koja nije većinski vlasnik Plive, Tomac je odgovorio da su od devet članova Nadzornoga odbora, njih pet pod Vladinim utjecajem, pa Vlada doista može spriječiti daljnja Plivina ulaganja u inozemstvu i izdvajanje njezinih dijelova u zasebna poduzeća. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s dospijećem za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 226,3 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Kako je i najniža ponuđena cijena iznosila 98,750 kuna, jedinstvena cijena određena je na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 67 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 776 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 07. prosinca, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 10. Statistika CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u listopadu bile 0,4 posto veće nego u mjesecu prije i 4,4 posto veće u odnosu na prošlogodišnji listopad, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ukupno su u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje proizvođačke cijene povećane za 2 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u listopadu su u odnosu na rujan, najviše porasle cijene energije, 1,1 posto. Intermedijarni proizvodi, osim energije poskupjeli su 0,6 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju 0,4 posto te netrajni proizvodi za široku potrošnju 0,1 posto. Pad cijene zabilježen je jedino kod kapitalnih proizvoda koji su pojeftinili jedan posto. Uspoređujući sa lanjskim listopadom najveći je rast cijena pri proizvođačima zabilježen također kod energije, 11,2 posto. Cijena intermedijarnih proizvoda, osim energije porasla je 2,6 posto, kapitalnih proizvoda 3,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,6 posto. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju u listopadu su prema mjesecu ranije porasle 5,7 posto, u prerađivačkoj industriji 0,1 posto, dok su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostale nepromjenjene. Od ukupno 27 odjeljaka industrijske proizvodnje, rast proizvođačkih cijene ostvaren je u njih 11, pri čemu najveći u vađenju sirove nafte i zemnog plina, i to za 7,1 posto. U proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira cijene su porasle 2,6 posto, a u preradi kože, izrade galanterije i obuće 1,6 posto. Pad cijene zabilježen je u šest odjeljaka industrijske proizvodnje, pri čemu najviše u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata, 3,3 posto. U preostalih 10 odjeljaka industrijske proizvodnje cijena u listopadu u odnosu na rujan nije se mijenjala.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙