HR-FINANCIJSKIBILTEN-BILTEN-Bankarstvo FINANCIJSKI BILTEN 315 HINAFINANCIJSKI BILTEN 315.18 - 25. studenoga '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s
Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćen projekt uklanjanja oštećenih građevina 8. Sindikati traže zaustavljanje Plivinih ulaganja u inozemstvu 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija10. Statistika-------------------------------1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama18. XI. 28.000.000 10.500.000 12,04 % 215.832.000
HINA
FINANCIJSKI BILTEN 315.
18 - 25. studenoga '99.
Sadržaj:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta
6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
7. Vlada RH: Prihvaćen projekt uklanjanja oštećenih građevina
8. Sindikati traže zaustavljanje Plivinih ulaganja u inozemstvu
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
10. Statistika
-------------------------------
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Jutarnji promet Noćni promet
Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu
kunama
18. XI. 28.000.000 10.500.000 12,04 % 215.832.000
19. XI. 30.000.000 11.650.000 14,24 % 216.988.000
22. XI. 42.000.000 16.500.000 13,71 % 288.855.000
23. XI. 28.000.000 3.000.000 12,50 % 229.107.000
24. XI. 24.000.000 14.600.000 14,04 % 273.285.000
25. XI. 22.000.000 6.970.000 12,69 % -
Dnevni prosjek 29.000.000 10.536.000 13,20 % 244.813.400
Na Tržištu vlada nestašica novca. I u dnevnom i u noćnom
kreditiranju potražnja je znatno veća od ponude. Stoga je cijena
novca porasla.
Premda potražnja u dnevnom kreditiranju nije osobito visoka,
njezin velik dio svakodnevno ostaje nepokriven. Jer, ponuda je
izuzetno mršava. Tako je, primjerice, u utorak iznosila svega 3,0
milijuna kuna. Nestašica novca izazvala je rast njegove cijene, pa
je kamata na opozivne kredite skočila s 12 na 12,50 posto. No, bilo
je i opozivnih kredita po znatno višim cijenama - 15, pa čak i 17
posto.
Ni u noćnom trgovanju nema dovoljno novca. Jer, potražnja se
vratila iznad razine od 300 milijuna kuna. U cijelosti se pokrivaju
samo "minusi" na računima, dok dio potražnje - od 30 do čak 60
milijuna kuna - koji banke i štedionice prijavljuju za potrebe
održavanja obvezne rezerve, redovito ostaje nepokriven.
Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke
Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 203,5
milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od
10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 190,7 milijuna kuna, dok
su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani zapisi u
iznosu od 12,8 milijuna kuna.
Od 24. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,47
milijardi kuna.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
Na Zagrebačkoj je burzi posljednjih dana vrlo uzbudljivo. Naglo je
porastao promet, a kako su porasle i cijene većine dionica, CROBEX
indeks skočio je u proteklih tjedan dana čak 126 bodova, ili više od
27 posto. Zbog toga je dosegnuo najvišu razinu još od srpnja - 686
bodova.
Takav skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje spektakularnom
oporavku dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, uz promet od čak
7,0 milijuna kuna, cijena Plive skočila je nevjerojatnih 30 posto,
ili 120 kuna, pa se, prvi puta od kolovoza, probila iznad razine od
500 kuna.
Uz promet od čak 7,4 milijuna kuna, obična dionica Zagrebačke banke
poskupila je pak 118 kuna, ili gotovo 19 posto. Stoga je njezina
cijena dosegnula najvišu razinu još od lipnja - 745 kuna.
Osjetno je 15 kuna, poskupila i dionica Zagrebačke banke E serije, a
slijedile su je Podravka i Privredna banka s dobitkom od 10 kuna.
Na listi dobitnica ovoga se tjedna našlo još pet dionica. Cijene
Kraša i Plave lagune porasle su pet, Riviere dvije, Varaždinske
banke jednu, a Istraturista svega pola kune.
Na listi gubitnica ovoga se tjedna našla samo jedna dionica. Cijena
Zagrebačke pivovare pala je 14 kuna.
Inače, na Burzi je u protekla četiri dana ostvaren promet od 15
milijuna kuna, što je čak 2,5 puta više nego tjedan dana prije.
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22 - 25. studenoga (cijene u
kunama)
Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet
Dalmatinska banka 58 60 60 9.828
Pliva 395 524 515 7.044.119
Podravka 65,02 75 75 223.540
Varaždinska banka 59 59,50 59,50 19.595
Zagrebačka banka 0 650 760 745 7.462.658
Arenaturist 34 34 34 4.556
Istraturist 20 20 20 6.000
Karlovačka pivovara 340 340 340 3.399
Kraš 55 60 60 125.034
Privredna banka 90 90 90 29.700
Plava laguna 405 405 405 16.200
Riječka banka 63 63 63 23.940
Riviera 59 60 60 40.950
Štedionica Sonic 5.800 5.800 5.800 11.600
Zagrebačka banka E 305 305 305 5.490
Zagrebačka pivovara 565 565 565 95.485
15.122.098
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo aktivno više od 20
dionica. Pritom je ostvaren promet od 5,9 milijuna kuna, što je
otprilike dvostruko više nego tjedan dana prije.
Najveći promet ostvaren je dionicama Instituta za šećernu repu -
1,7 milijuna kuna. Znatan promet ostvaren je i dionicama MTČ
Tvornice konfekcije iz Kotoribe (1,5 milijuna kuna) te Istra
cementa (940 tisuća kuna).
Od poznatijih dionica trgovalo se pak dionicama Ericsson-Tesle,
Kraša, Riviere i Sunčanog Hvara. Pritom su tri dobile, a jedna
izgubila na vrijednosti.
Najviše je, 20 kuna ili više od 26 posto, porasla cijena dionica
Ericssona-Tesle, pa se, prvi puta još od ožujka, probila iznad
razine od 100 kuna.
Slijedila ju je dionica Riviere s dobitkom od 1,09 kuna, dok je
cijena Sunčanog Hvara porasla jednu kunu.
S druge strane, cijena Kraša pala je tri kune.
Pored toga, trgovalo se dionicama svih sedam PIF-ova. Pritom su
dvije dionice poskupile, a dvije pojeftinile. Najviše je, 40 lipa,
pala cijena Slavonskog fonda, dok je dionica Pletera pojeftinila
devet lipa.
S druge strane, cijena Velebita porasla je 21, a Središnjeg
nacionalnog fonda dvije lipe.
Zahvaljujući rastu cijena Riviere, Sunčanog Hvara i Ericssona-
Tesle, VIN indeks porastao je u odnosu na prošli četvrtak dva boda -
na 299 bodova.
Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 22 - 25. studenoga (cijene
u kunama)
Dionica Najniža Cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet
Česma - iverica 32 32 32 178.304
Čateks 55 80 80 33.436
DIMO 70 70 70 528.990
Ericsson-Tesla 100 101 101 21.733
Gumara Čavić 60 60 60 261.720
Geoprojekt 100 100 100 226.300
Hoteli Rabac 30,10 30,10 30,10 2.859
Inst. za šeć. repu 59 59 59 1.776.726
Istra cement 375,24 375,24 375,24 939.600
Jadranski naftovod 800 800 800 4.000
Kraš 55,02 55,02 55,02 5.502
MTČ 314,70 314,70 314,70 1.559.967
Riviera 59 59,09 59,09 82.540
Štedionica Sonic 5.795 5.800 5.800 86.994
Sunčani Hvar 16 16 16 4.512
PIF Dom 11 11 11 138.765
PIF Expandia 9 9 9 31.815
PIF Pleter 3,85 4 3,92 4.029
PIF Slavonski 4,01 4,11 4,10 23.296
PIF Sunce 4 4 4 7.964
PIF Sred. nac. 5,38 5,41 5,41 17.789
PIF Velebit 5,25 5,90 5,61 27.705
5.964.555
4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama
Burza / Indeks 18. studenoga 25. studenoga Promjena u %
Frankfurt/DAX 30 5950,05 5961,45 + 0,19
London/FTSE-100 6550,80 6682,80 + 2,01
New York/DJIA 10883,09 11008,17 + 1,14
Tokyo/Nikkei 18532,81 18721,78 + 1,01
Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana više od 120
bodova, pa se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 11.000
bodova.
Analitičari nisu iznenađeni takvim razvojem događaja. "U osnovi na
Tržištu više nema loših utjecaja. Fed je povećao kamate, pa
iznenađenja više nema," kaže jedan od njih. Najviše i dalje rastu
cijene tehnoloških dionica, pa se Nasdaq indeks, po prvi puta u
povijesti, probio u područje iznad 3.400 bodova.
"Internet Božić"
Za snažan rast cijena tehnoloških dionica analitičari imaju vrlo
jednostavno objašnjenje. Naime, u petak i službeno počinje
tradicionalno razdoblje Božićnog potrošačkog "ludila" u SAD-u, a
većina ulagača vjeruje kako će i ove godine najveći broj
blagdanskih kupovina biti obavljen putem svjetske računalne mreže
Internet, preko koje se iz godine u godinu promet izuzetno brzo
povećava. Ulagači, stoga, predstojeći Božić već sada zovu
"Internet Božić".
Međutim, "igrači" nisu sasvim bezbrižni. Jer, cijena nafte
dosegnula je najvišu razinu u posljednjih devet godina ? 27 dolara
za barel. Neki analitičari upozoravaju kako bi daljnji rast cijena
nafte mogao ojačati inflacijske pritiske u SAD-u i natjerati Fed na
novo povećanje kamata početkom iduće godine. No, drugi smatraju
kako za strah nema razloga. Svoje mišljenje temelje i na tzv.
PaineWebber indeksu, koji pokazuje optimizam ulagača. Naime, prema
tom indeksu, u studenom je 73 posto ulagača izjavilo kako je sada
izuzetno povoljno vrijeme za investicije, dok je mjesec dana ranije
to tvrdilo 64 posto ulagača.
U fokusu - tehnološke dionice
Zbog rasta cijena nafte, i na europskim burzama vlada oprez. Osim
nafte, u fokusu je ulagača i "bitka" za preuzimanje Mannesmanna.
Naime, za tu njemačku tvrtku britanski telekomunikacijski div
Vodafon Airtouch ponudio je nevjerojatne 124 milijarde eura. Ako se
ovo preuzimanje ostvari, to će biti najveće preuzimanje u povijesti
i uzdrmat će svjetsko telekomunikacijsko tržište te izazvati nova
preuzimanja i spajanja, kažu analitičari. No, mnogo je prepreka
pred Vodafonom jer, radi se o neprijateljskom preuzimanju.
I na Tokijskoj je burzi ovoga tjedna vladalo vrlo dobro
raspoloženje. Nikkei indeks dosegnuo je najviše razine u
posljednje dvije godine. Razlog je tomu snažan rast cijena dionica
tehnoloških tvrtki. Neki analitičari vjeruju da je samo pitanje
dana kada će se Nikkei probiti iznad razine od 19 tisuća bodova. No,
samo ako se zaustavi jačanje jena prema dolaru.
5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta
Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
18. studenoga 25. studenoga Promjena u %
Euro/USD 1,0396 1,0181 - 2,07
Euro/JPY 109,94 106,34 - 3,28
USD/JPY 105,62 104,46 - 1,10
Cijena zlata: USD/Unca
18. studenoga 25. studenoga Promjena u %
294,00 298,25 + 1,44
Euro brzo slabi, a japanski jen osjetno jača. Stoga je tečaj
jedinstvene europske valute ovoga tjedna potonuo na najnižu razinu
u povijesti ? 106,27 JPY. Inače, od uvođenja početkom ove godine,
euro je prema jenu oslabio čak 21 posto.
Slabljenje eura posljedica je sumnje ulagača u oporavak
gospodarstava euro zone. Doduše, ovoga je tjedna Europska komisija
objavila vrlo optimistično izvješće. Među ostalim, u tom se
izvješću procjenjuje kako će u slijedećih nekoliko godina doći do
snažnog gospodarskog rasta zemalja euro zone. Naime, Europska
komisija prognozira kako bi u 2000. i 2001. godini gospodarstvo
moglo porasti 2,9 posto, dok se za ovu godinu predviđa rast od 2,1
posto.
Međutim, izvjwšće Europske komisije, čini se, nije impresioniralo
ulagače. Jer, oporavak Eurolanda tek je bliža, ili možda čak dalja
budućnost. Trenutačno gospodarski pokazatelji više idu u prilog
američkom nego europskom gospodarstvu. Doduše, europsko se
oporavlja, međutim američko raste znatno brže. Stoga je ovoga
tjedna tečaj eura u odnosu na američki dolar potonuo duboko ispod
1,02 USD, što je njegova najniža razina u posljednja četiri
mjeseca.
Japanci prijete intervencijom
I dok euro slabi, japanska valuta jača. Stoga je i tečaj dolara
prema jenu zaronio duboko ispod 104 JPY. Jačanje jena zahvaljuje se
sve većem optimizmu ulagača u svezi s oporavkom japanskog
gospodarstva te snažnom rastu cijena dionica na Tokijskoj burzi.
Brzo jačanje jena zabrinulo je japanske monetarne vlasti. Stoga je
u srijedu ministar financija Kiichi Miyazawa izjavio kako će Japan
poduzeti akciju, ako će se tečajevi kretati "nenormalno". Na
njegovu izjavu nadovezao se doministar financija Haruhiko Kuroda
kazavši kako je posljednje kretanje tečaja dolara prema jenu
"nenormalno". Riječju, Japanci prijete intervencijom, ako se
nastavi jačanje jena.
6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19 - 26. studenoga
'99.
Valutai jedinica Tečaj19. studenoga Tečaj26. studenoga Promjenau
%
Euro 1 7,6493 7,6591 + 0,13
DEM 1 3,9110 3,9160 + 0,13
USD 1 7,3501 7,5075 + 2,14
GBP 1 11,9440 12,1254 + 1,52
JPY 100 6,9446 7,1783 + 3,37
ATS 1 0,5558 0,5566 + 0,13
ITL 100 0,3950 0,3955 + 0,13
CHF 1 4,7743 4,7916 + 0,36
SIT 100 3,8997 3,9016 + 0,05
Tečaj njemačke marke skočio je ovoga tjedna na tečajnici HNB 0,13
posto te dosegnuo novu najvišu razinu od uvođenja kune ? 3,9160
kuna. Na vrijednosti su dobile i sve ostale valute.
Američki dolar neprestano jača već pet tjedana i u tom je razdoblju
poskupio čak 3,7 posto. Tečaj japanskog jena skočio je samo ovoga
tjedna više od 3,3 posto. Britanska je pak funta u posljednja dva
tjedna ojačala 1,7 posto, dok je tečaj švicarskog franka istodobno
porastao oko 0,8 posto. Slovenski je tolar u protekla dva tjedna
poskupio 0,4, a euro, austrijski šiling i talijanska lira otprilike
0,3 posto.
7. Vlada RH: Prihvaćen projekt uklanjanja oštećenih građevina
Ukupno 7,5 milijuna kuna izdvojit će država u ovoj i idućoj godini
za uklanjanje ratom oštećenih građevina u Ličko-senjskoj županiji.
Riječ je o pilot projektu kojeg je u četvrtak prihvatila Vlada.
Potporu Vlade dobio je i projekt Ministarstva turizma "Deset
gradova deset stoljeća", koji će se provoditi pred Uskrs iduće
godine.
Projekt uklanjanja ratom oštećenih građevina provest će se u dvije
faze. U prvoj će se, uglavnom na području Gospića i Otočca, ukloniti
200 stambenih i gospodarskih građevina koje zbog stupnja oštećenja
predstavljaju opasnost za ljude. Za tu je fazu potrebno oko šest
milijuna kuna, dok je za drugu, koja će obuhvatiti građevine čiji se
vlasnici ne znaju ili koje neće ući u obnovu, potrebno milijun i pol
kuna. Ove će godine država iz proračuna za to izdvojiti tri milijuna
kuna, a ostatak novca osigurat će se u proračunu za iduću godinu.
Projekt će zajednički provoditi ministarstva obnove i
graditeljstva, a za pilot projekt izabrana je Ličko-senjska
županija. Uz tu županiju, najviše oštećenih objekata koji su
prijetnja sigurnosti ljudi ima u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-
moslavačkoj, Karlovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Projekt ne dira u sustav vlasništva i bez privole vlasnika objekti
se neće rušiti, rekao je ministar prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja Marko Širac. Prisilno uklanjanje
građevina, predviđeno u drugoj fazi, provodit će se u skladu sa
zakonima, napomenuo je.
Prema riječima ministra razvitka, useljeništva i obnove Jure
Radića, od ukupno 160.000 u ratu razrušenih objekata, do konca ove
godine bit će obnovljeno njih oko 100.000. Za obnovu preostaje još
oko 20.000 objekata, dok 40.000 nema nikakvu mogućnost da uđe u
sustav obnove (npr. objekti bez vlasnika), kazao je.
Vlada je danas donijela i dvije odluke vezane za zbrinjavanje
stradalnika Domovinskog rata. Sedmorica stopostotnih ratnih
vojnih invalida dobit će kuće s posebnim prilagodbama, dvije u
Koprivnici, četiri u Varaždinu, jednu u Rovinjskom selu.
Do konca ove godine stradalnicima će se dodijeliti više od tisuću
stanova ili kuća, a kako bi olakšala njihovo stambeno zbrinjavanje
Vlada je odlučila nekretnine koje kupi Agencija za promet
nekretninama prenijeti na Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Potopru je dobio i projekt "Deset gradova deset stoljeća", koji
treba unaprijediti i dopuniti turističku promidžbu i ponudu.
Projekt pokazuje kulturnu i svekoliku drugu pripadnost Hrvatske
europskom prostoru, istaknuo je premijer Zlatko Mateša.
Vrijednost je projekta tri milijuna njemačkih maraka, a provodit će
se od 24. do 26. ožujka 2000. godine. Manifestacije koje trebaju
dočarati duh određenog stoljeća počev od 11. stoljeća do 20. i 21.
stoljeća održavat će se u Puli i na Brijunima, Zadru, Splitu, Hvaru,
Šibeniku, Dubrovniku, Varaždinu, Osijeku, Opatiji i Zagrebu.
Vlada je dala više suglasnosti za zaduženje jedinica lokalne
samouprave, a suglasnost je dana i Hrvatskim telekomunikacijama za
zaduženje u iznosu 13,4 milijuna maraka. Riječ je o robnom kreditu
kod Siemensa, na rok od pet godina, uz godišnju kamatu 6,25 posto.
Vlada je svojom odlukom utvrdila da će se za svaki uvezeni kilogram
voćnog sirupa plaćati količinska carina od 1,85 kuna, a za svaki
litar pjenušavog vina 2,85 kuna. Istodobno je dodatna carinska
zaštita ukinuta za koncentrirane voćne sokove i mješavine sokova.
Dvije nekretnine u Pirovcu, koje su nekada bile vlasništvo Saveza
jevrejskih opština Jugoslavije, a trenutno su u vlasništvu države,
odlukom Vlade prenijet će se u vlasništvo Židovske općine Zagreb.
8. Sindikati traže zaustavljanje Plivinih ulaganja u inozemstvu
Samostalni sindikat Plive (SSP) i Sindikat energetike, kemije i
nemetala Hrvatske (EKN) traže od Vlade da hitno sazove sjednicu
Nadzornoga odbora Plive na kojoj bi se Plivi zabranila daljnja
kupnja poduzeća u inozemstvu dok se ne osigura puna zaposlenost u
Plivinim pogonima u Hrvatskoj. Također, sindikati traže zabranu
daljnjeg usitnjavanja, razbijanja i rasprodaje Plive, izvijestio
je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik SSP-a Damir
Gašparović.
Predstavljajući pismo predsjedniku Vlade Zlatku Mateši u kojemu su
navedeni spomenuti zahtjevi, Gašparović je ustvrdio da je Pliva
dosad za kupnju pogona u inozemstvu potrošila 160 milijuna dolara.
Umjesto da se tim novcem otvori 3 tisuće sofisticiranih radnih
mjesta u Hrvatskoj, zaposleno je 2600 radnika u Češkoj, Poljskoj i
Slovačkoj, ustvrdio je Gašparović.
On upozorava da se obujam proizvodnje u Plivinim hrvatskim pogonima
smanjuje, te da se planiraju izdvajanja pogona Cedevita Borongaj i
Kvasac Savski Marof. Pritom, tvrdi, nema jamstava zaposlenicima da
će njihova radna mjesta biti sačuvana kao ni da će ta poduzeća moći
samostalno opstati na tržištu.
Po njemu, upitna je i Plivina budućnost nakon 2004. kada istječe
njezino ekskluzivno pravo na proizvodnju i promet azitromicina,
poznatijega kao antibiotik Sumamed.
Predsjednik EKN-a Ivan Tomac ustvrdio je da će, ostvare li se
planovi o izdvajanju Plivinih pogona u zasebna poduzeća, ona biti
besperspektivna tvrtka s oko 1500 zaposlenih.
Na novinarski upit zašto su svoje zahtjeve uputili Vladi, koja nije
većinski vlasnik Plive, Tomac je odgovorio da su od devet članova
Nadzornoga odbora, njih pet pod Vladinim utjecajem, pa Vlada doista
može spriječiti daljnja Plivina ulaganja u inozemstvu i izdvajanje
njezinih dijelova u zasebna poduzeća.
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s dospijećem
za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200
milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija
je povećana na 226,3 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna
nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto.
Kako je i najniža ponuđena cijena iznosila 98,750 kuna, jedinstvena
cijena određena je na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz
kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji
iznosio je oko 67 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 776 milijuna
kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 07. prosinca, kada
će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s
dospijećem za 42 dana.
10. Statistika
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA - Cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u
listopadu bile 0,4 posto veće nego u mjesecu prije i 4,4 posto veće u
odnosu na prošlogodišnji listopad, podaci su Državnog zavoda za
statistiku. Ukupno su u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na
isto prošlogodišnje razdoblje proizvođačke cijene povećane za 2
posto.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u listopadu su u
odnosu na rujan, najviše porasle cijene energije, 1,1 posto.
Intermedijarni proizvodi, osim energije poskupjeli su 0,6 posto,
trajni proizvodi za široku potrošnju 0,4 posto te netrajni
proizvodi za široku potrošnju 0,1 posto. Pad cijene zabilježen je
jedino kod kapitalnih proizvoda koji su pojeftinili jedan posto.
Uspoređujući sa lanjskim listopadom najveći je rast cijena pri
proizvođačima zabilježen također kod energije, 11,2 posto. Cijena
intermedijarnih proizvoda, osim energije porasla je 2,6 posto,
kapitalnih proizvoda 3,5 posto, trajnih proizvoda za široku
potrošnju 1,2 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,6
posto.
Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije
djelatnosti, proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju u listopadu
su prema mjesecu ranije porasle 5,7 posto, u prerađivačkoj
industriji 0,1 posto, dok su u opskrbi električnom energijom,
plinom i vodom ostale nepromjenjene.
Od ukupno 27 odjeljaka industrijske proizvodnje, rast
proizvođačkih cijene ostvaren je u njih 11, pri čemu najveći u
vađenju sirove nafte i zemnog plina, i to za 7,1 posto. U
proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira cijene su
porasle 2,6 posto, a u preradi kože, izrade galanterije i obuće 1,6
posto.
Pad cijene zabilježen je u šest odjeljaka industrijske
proizvodnje, pri čemu najviše u proizvodnji RTV i komunikacijskih
aparata, 3,3 posto. U preostalih 10 odjeljaka industrijske
proizvodnje cijena u listopadu u odnosu na rujan nije se
mijenjala.