RDW 19.X.HOMBACH:SNAGE PAKTA

RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 19. X. 1999. Hombach: "Brza traka za Europu" U razgovoru s novinarkom Marinelom Liptschevom-Weiss, Bodo Hombach, koordinator Stabilizacijskog sporazuma jugoistočne Europe, osvrće se na aktualni sastanak u Ženevi. - Gospodine Hombach, sastanak u Ženevi predstavlja uvod u rad treće radne skupine u okviru Stabilizacijskoga sporazuma jugoistočne Europe. Tema sastanka jest demokratizacija i pitanja vezana uz ljudska prava. Kako u tom kontekstu ocjenjujete ulogu zemalja- sudionica? = Dakle, u okviru Stabilizacijskoga sporazuma međusobno su povezane teme koje bi i po logici trebale biti povezane. Gledano iz perspektive zemalja-sudionica, u tom kontekstu valja spomenuti privredni uzlet, obnovu privrede, poboljšanje stanja u privredi. No, istodobno valja reći i da će to biti moguće samo ako bude zajamčeno stvaranje institucija, pouzdanost zakona, stabilnost demokratskog razvoja, ali i pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti. Utoliko su sva tri stola - naime, ono što je važno u Ženevi - demokratski razvoj; ono što se odigralo u Bariju 9. ovog mjeseca - stol o gospodarstvu; ono što se prije tri dana odigralo u Oslu - stol o sigurnosti - jednako vrijedni elementi napretka. Riječ je o napretku okarakteriziranom okolnošću da zemlje te regije imaju viziju Europe, viziju integracije u europske strukture. - Glavno pitanje koje si zemlje-sudionice sada postavljaju glasi: kada će početi realizacija konkretih projekata? = Nalazimo se usred konkretne faze. Stabilizacijski sporazum započeo je s jako širokim mandatom. Tu su države-članice skupine G- 8, članice Europske unije i OESS - širi politički mandat i šira politička zadaća gotovo i nije moguća. Odluke na kojima se temelji Stabilizacijski sporazum donijeli su u Sarajevu šefovi država ali su zapravo svečano pripremeljene već u Koelnu. Njihova je provedba započela neposredno nakon toga. Projekti već prerastaju u gradilišta. Naime, uzmimo za primjer stol o gospodarstvu, održan u Bariju - tamo smo već bili tako konkretni da smo s bankama razgovarali o financiranju infrastrukturnih projekata. Bili smo toliko konkretni da je pokrenuto formuliranje Povelje o ulaganju radi opisivanju uvjeta koji bi ulagačima olakšali angažman u zemljama jugoistočne Europe. Dakle, osobno bih već pošao od pretpostavke da smo sada stupili iz teoretskog u praktični stadij. To vrijedi i za aktualni sastanak u Ženevi. Sudjelovao sam u radu ovog radnog stola broj jedan, ali sam također razgovarao i s institucijama UN-a - primjerice s gospođom Ogata - o povratku izbjeglica i o pitanjima ljudskih prava. To su dijelom već jako konkretni programi. - Kako će i u kojim rokovima obećan novac biti stavljen na raspolaganje? - Da, točno, sasvim je prirodno da se postavlja pitanje kakva će biti financijska potpora projekata. To je proces davanja i uzimanja. I dobro je što je tako jer veća vizija, veći okvir u kojem se taj proces odvija jest integracija u europsku strukturu. No, postoji jako puno institucija, jako praktično angažiranih na samom terenu. Uzmite kao primjer UNMIK na Kosovu ili obnoviteljske radove UN-a ili već pokrenute programe Europske zajednice. Osim toga, Stabilizacijski sporazum održat će i donatorsku konferenciju za određene transgranične projekte - posebno one infrastrukturne prirode. - Kada? = Donatorska konferencija trebala bi biti održana još ove godine. No, moram Vam sasvim otvoreno reći da je po mom mišljenju od datuma konferencije daleko važnija dobra priprema jer želim da ona bude uspješna. Zato želim zasad pričekati pripremu - naime, projekte koji će stići iz same regije - želim prethodno vidjeti koliko će konkretni oni biti. Bude li nužno, organizirat ćemo taj skup u siječnju, veljači. Uzet ćemo si točno onoliko vremena koliko nam bude potrebno za osiguravanje uspjeha donatorske konferencije. - Dakle, dobivanje novca ovisit će i o samim zemljama-sudionicama? = Ma naravno - ta duh Pakta za stabilnost ne predviđa ulogu Djeda Božićnjaka. Nećemo reći - evo Vam novac, dođite po njega. Duh Pakta za stabilnost - o tome sada govorimo - predviđa međusobno povezivanje unutarnjega razvoja, gospodarske potpore i pitanja sigurnosti. Tko u sadašnjoj fazi kaže da svoju budućnost vidi u integraciji u euro-atlantske strukture, taj mora i pomoći pri poboljšanju vlastitog i položaja susjeda. Vidite - proživljavamo sjajan politički doživljaj na prijelazu u sljedeće tisućljeće jer sukobi u regiji jugoistočne Europe prvi puta nisu prerasli u oružane obračune; previše su često (u prošlosti) oružani sukobi u balkanskoj regiji palili i Europu ili je Europa preko svojih namjesnika rješavala svoje sukobe u jugoistočnom dijelu kontinenta. Ovaj je puta sukob uspješno ograničen, izoliran, kontroliran i vođena je jedinstvena politika unatoč sasvim različitim ocjenama. Stabilizacijski sporazum nastavlja pak takav pristup - on sada želi stabilizirati situaciju općenito. No, to će uspjeti samo ako zemlje u regiji same budu vlasnici tog procesa. One su oblikovna snaga. Stabilizacijski sporazum organizira, predlaže, potiče, pomaže izvana. - Hoće li biti osnovani i radni stolovi 'Obrazovanje i mediji' i ako je odgovor potvrdan - koje će biti njegove zadaće? = Naravno da ćemo se jako intenzivno pozabaviti i vrlo važnim pitanjima humanističkoga resora - drugim riječima obrazovanjem u svim njegovim nijansama. Taj je projekt nuždan i prava adresa za njega jest stol 'broj jedan'. Samo se po sebi razumije da će se govoriti i o ulozi demokratskih, slobodnih medija u slobodnom demokratskom društvu. U pripremi je Povelja o medijima, u kojoj će inače vrijediti isto načelo: potpora - pa i ona financijske prirode - tehnička pomoć i istodobno uvjeti za slobodu medija i pluralnost. - Do 20. listopada u Bugarskoj će zasjedati forum za jugoistočnu Europu. Koje su Vaše najvažnije poruke predstavnicima jugoistočne Europe tijekom njihove konferencije u Sofiji - hoćete li i Vi sudjelovati u tom skupu? = Da, jedna od mojih najvažnijih poruka bit će da je potrebna vrlo intenzivna suradnja unutar regije. EU je predložila da jugoistočna Europa dogovori uspostavu carinske unije. Tko želi da Europa smanji svoja trgovinska ograničenja, taj mora istodobno biti spreman smanjiti trgovinska ograničenja i neposredno poboljšati odnose u vlastitoj regiji. Veselim se što su upravo Bugarska i Rumunjska, te Bugarska i Makedonija i, primjerice, Crna Gora proteklih tjedana intenzivno donosile odluke o transgraničnim projektima. Takvo je ponašanje nagrađeno. Učinila je to, primjerice, Europska investicijska banka, koja je vrednovala te projekte. Nadalje, spomenute su zemlje nagrađene i u okviru takozvane High-Level- Steering-Group, koja u okviru Stabilizacijskoga sporazuma obuhvaća sve međunarodne institucije, zadužene za financiranje. Postignuto je da upravo ti zajedničkki projekti budu izloženi i predstavljeni quasi bez posebnog odlučivanja. Takav postupak, takvu suradnju na području infrastrukture te u zajedničkim energetskim i telekomunikacijskim projektima, međunarodne će institucije sigurno poduprijeti. (...) (RDW)