FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 21. IX. IHT INDONEZIJA

US-ID-DEMOKRACIJA-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada US 21. IX. IHT INDONEZIJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE21. IX. 1999.Kako pomoći Indoneziji da napreduje u slobodnom svijetu"(...) Državnička mudrost 20. stoljeća drži da dobro gospodarstvo stvara dobru politiku. Zemlja za zemljom u Europi, Aziji i Južnoj Americi okrenule su se demokraciji, civilnom nadzoru nad vojskom i većem poštivanju ljudskih prava tek nakon razvoja nekog oblika tržišnoga gospodarstva. Centralno-planska gospodarstva nisu donijela mnogo demokratskih priča o uspjehu", piše Stanley A. Weiss, utemeljitelj i predsjednik Poslovnih izvršnih dužnosnika za nacionalnu sigurnost, organizacije istaknutih američkih poslovnih dužnosnika."To nas vodi do Indonezije. Američki aktivisti za ljudska prava i njihovi prijatelji u Kongresu bili su toliko zgroženi milicijom i vojnim nasiljem u Istočnom Timoru da je, osim obustave američkih veza s indonezijskim oružanim snagama, u proceduru američkog Senata uveden prijedlog zakona o ukidanju svake pomoći Indoneziji.Jakartino prihvaćanje međunarodnih mirotvoraca možda će osujetiti taj prijedlog. No uznemiruje očita spremnost Sjedinjenih Država da
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 21. IX. 1999. Kako pomoći Indoneziji da napreduje u slobodnom svijetu "(...) Državnička mudrost 20. stoljeća drži da dobro gospodarstvo stvara dobru politiku. Zemlja za zemljom u Europi, Aziji i Južnoj Americi okrenule su se demokraciji, civilnom nadzoru nad vojskom i većem poštivanju ljudskih prava tek nakon razvoja nekog oblika tržišnoga gospodarstva. Centralno-planska gospodarstva nisu donijela mnogo demokratskih priča o uspjehu", piše Stanley A. Weiss, utemeljitelj i predsjednik Poslovnih izvršnih dužnosnika za nacionalnu sigurnost, organizacije istaknutih američkih poslovnih dužnosnika. "To nas vodi do Indonezije. Američki aktivisti za ljudska prava i njihovi prijatelji u Kongresu bili su toliko zgroženi milicijom i vojnim nasiljem u Istočnom Timoru da je, osim obustave američkih veza s indonezijskim oružanim snagama, u proceduru američkog Senata uveden prijedlog zakona o ukidanju svake pomoći Indoneziji. Jakartino prihvaćanje međunarodnih mirotvoraca možda će osujetiti taj prijedlog. No uznemiruje očita spremnost Sjedinjenih Država da dovrše takve kontakte, upravo kad je Indonezija počela pokazivati znakove oporavka od financijskoga sloma u posljednje dvije godine. Američka usredotočenost na ljudska prava, odvojena od zdrave gospodarske politike, neće donijeti trajno rješenje. Posljedice događaja u Istočnom Timoru još mogu izazvati nacionalističku reakciju, protuzapadno raspoloženje, nova kršenja ljudskih prava i duži i teži prijelaz u demokraciju. To bi bila potraćena prilika, ne samo za Indoneziju već i za Sjedinjene Države. Geopolitička važnost Indonezije ne može se dovoljno istaknuti. Ta četvrta po broju stanovnika svjetska zemlja bila je umjerena sila u islamskom svjetu. Ona je također protuteža Kini, kao stup Udruge jugoistočnih zemalja Azije. Oko 40% svjetske morske trgovine prolazi kroz jedan od četiri tjesnaca u indonezijskom arhipelagu, kao i veći dio nafte koju uvoze Japan i Južna Koreja. To su isti tjesnaci kroz koje će Kina morati uvoziti naftu s Bliskog istoka da bi potakla svoj gospodarski rast. Kazniti indonezijsku vojsku zbog njezine uloge u Istočnom Timoru daljnjom izolacijom neće mnogo pomoći njezinoj demokratizaciji ili poboljšanju sigurnosti ove vitalne regije. Sjedinjene Države trebale bi pozvati zapovjednika indonezijskih oružanih snaga, generala Wiranta, na sastanak obrambenih vođa Azije i Pacifika koji će se sljedećega tjedna održati na Havajima. Veze s indonezijskom vojskom treba obnoviti i proširiti, uključujući programe uvježbavanja i razmjene koji glavne vojne časnike i vođe izlažu prirodi civilno-vojnih odnosa u demokraciji. (...) Sjedinjene bi se Države trebale pobrinuti da se Indonezija okrene prema zdravom tržišnom gospodarstvu i demokraciji. Prvo, one bi se trebale uključiti u tihu diplomaciju, a ne dijeliti javne ultimatume. 'Idite k vragu s vašom pomoći', bila je reakcija predsjednika Sukarna na prijetnje da bi Sjedinjene Države mogle prekinuti gospodarsku pomoć šezdesetih godina. Isti odgovor vjerojatno bi čuli od sadašnjega i budućih vođa Indonezije. Drugo, Amerika bi trebala izvršiti pritisak i na MMF i na Svjetsku banku da ne zavlače s financijskom pomoći Indoneziji. Međunarodne ustanove koje postoje radi stvaranja gospodarskih prigoda i prosperiteta ne bi smjele primjenjivati financijske sankcije da slijede političke ciljeve. Treće, Sjedinjene Države i MMF trebale bi pomoći Jakarti u razvoju unutarnjih bankarskih reforma i drugih mehanizama za smanjivanje korupcije i preustroj velikog inozemnog duga Indonezije, s ciljem obnove vjere u poslovanje u tom području, kako za domaće tako i za strane ulagače. Četvrto, Indonezija bi se trebala vratiti na put slobodnog tržišta koji je prije 30 godina zacrtao prvi naraštaj Suhartovih gospodarskih tehnokrata (poznatih kao 'Berkeleyska mafija' zbog veza s tim američkim sveučilištem). Gospodarstvo je raslo dok Suhartov klan i njegovi saveznici nisu stvorili monopole u praktički svakom poslovnom sektoru. Jakarta bi trebala nastaviti razbijati te monopole, izvlačiti vojsku iz njezinih mnogih poslovnih pothvata (procijenjenih na 9 milijarda dolara) i iz politike, i potaknuti Kineze da se vrate - sa svojim novcem. Iznad svega, Indonezija treba uspostaviti vladavinu zakona i transparentnost koja dolazi sa slobodnim tiskom. U biti, Indonezija mora misliti o pomirbi, budućnosti, demokraciji - ne osveti, prošlosti, autoritarizmu. A Amerika mora surađivati s njezinim vođama poslije Suharta. (...) Način na koji će Washington odgovoriti na sadašnju krizu u Indoneziji možda će odrediti hoće li za deset godina Indonezija pripadati u demokracije ili u diktature."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙