US-POMOĆ-Strana pomoć-Organizacije/savezi-Diplomacija US 29. IX. CSM INOZEMNA POMOĆ SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR29. IX. 1999.Inozemna pomoćNamjena inozemne pomoći, tvrdi predsjednik Clinton, jest 'zadržati naše
vojnike izvan rata.' On je zaprijetio da će staviti veto na zakon o inozemnoj pomoći u visini od 12,7 milijardi dolara, koji je prihvatio Kongres. To su dvije milijarde dolara manje nego što je on tražio. No postoje jaki dokazi da bi povećanje inozemne pomoći bilo puko bacanje novca", piše Doug Bandow, viši suradnik Zavoda Cato u Washingtonu i jedan od urednika djela 'Siromaštvo koje se ovjekovječuje: Svjetska banka, MMF i svijet u razvoju'."Sjedinjene Države same su pridonijele s više od 1 bilijuna dolara u inozemnoj pomoći od Drugoga svjetskog rata. Svejedno je UN 1996. izvijestio da je 70 zemalja, sve odreda primatelji pomoći, tad bilo siromašnije nego što su bile 1980. Njih 43 stajalo je lošije nego 1970.U izvješću pod nazivom Razvoj i nacionalni interes, američka Agencija za međunarodni razvoj priznaje da je 'dobar dio ulaganja Sjedinjenih Država i drugih donatora između 1960. i 1980. nestao bez traga.' To podupire nedavno izvješće The New York Timesa koje
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
29. IX. 1999.
Inozemna pomoć
Namjena inozemne pomoći, tvrdi predsjednik Clinton, jest 'zadržati
naše vojnike izvan rata.' On je zaprijetio da će staviti veto na
zakon o inozemnoj pomoći u visini od 12,7 milijardi dolara, koji je
prihvatio Kongres. To su dvije milijarde dolara manje nego što je on
tražio. No postoje jaki dokazi da bi povećanje inozemne pomoći bilo
puko bacanje novca", piše Doug Bandow, viši suradnik Zavoda Cato u
Washingtonu i jedan od urednika djela 'Siromaštvo koje se
ovjekovječuje: Svjetska banka, MMF i svijet u razvoju'.
"Sjedinjene Države same su pridonijele s više od 1 bilijuna dolara u
inozemnoj pomoći od Drugoga svjetskog rata. Svejedno je UN 1996.
izvijestio da je 70 zemalja, sve odreda primatelji pomoći, tad bilo
siromašnije nego što su bile 1980. Njih 43 stajalo je lošije nego
1970.
U izvješću pod nazivom Razvoj i nacionalni interes, američka
Agencija za međunarodni razvoj priznaje da je 'dobar dio ulaganja
Sjedinjenih Država i drugih donatora između 1960. i 1980. nestao
bez traga.' To podupire nedavno izvješće The New York Timesa koje
daje pojedinosti istrage Ureda visokog predstavnika u Bosni, koje
zaključuje da je od 1995. ukradena čak 1 milijarda dolara javnog
novca, dok je Zapad izdvajao 5,1 milijardu dolara pomoći.
Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da se dobar dio gubitka odnosi
na bosanske fondove, no novac se može zamijeniti. Zapadni porezni
obveznici podupiru mjesnu korupciju. Zloporaba pomoći 'velika je
zapreka (razvoju) širom čitave regije', upozorio je Carl Bildt,
bivši glavni UN-ov izaslanik na Balkanu.
Rusija je od 1992. godine prikupila više od 20 milijarda samo od
MMF-a; taj je novac nestao. John Odling-Smee, direktor MMF-ova
Europskog odjela II, priznao je moskovske 'laži i neuspjeh u
ispunjavanju obveza.' (...) Opljačkani MMF-ovi fondovi možda su
oprani kroz banku New York, koja kao da je postala prolazna postaja
ruske mafije. No MMF kaže da ne može ući u trag isplatama.
Iskustvo s pomoći u Indoneziji nije mnogo bolje. Svjetska je banka
zaustavila planirano posuđivanje prije ovogodišnjih
parlamentarnih izbora, kako bi spriječila da vlada izmanipulira
pomoć u političke svrhe. Također je zaprijetila da će obustaviti
čitav program zbog nedavnog bankovnog škandala. (...)
Ove je godine Stephen Knack sa sveučilišta Maryland dovršio
istraživanje u kojemu zaključuje da 'više razine pomoći uništavaju
kvalitetu upravljanja, mjerenu indeksima birokratske kvalitete,
korupcije i vladavine zakona.'
Neuspjeh pomoći prisilio je Clintona da smisli novo opravdanje za
nju: inozemna pomoć sprječava ratove. Bez dvije do tri milijarde
dolara za Kosovo i s njim povezane programe, upozorava on, 'nemojte
se zavaravati - doći će do još jednog krvavog rata.' (...)
Američka i međunarodna pomoć slobodno je ulazila u Rusiju, i u
doslovno svaku zemlju koja je upala u anarhiju i/ili rat. Podaci
Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj pokazuju da je između
1971. i 1994. Sierra Leone dobila 1,8 milijarda dolara; Liberija
1,8 milijarda dolara; Angola 2,9 milijarda dolara; Haiti 3,1
milijardu dolara; Čad 3,3 milijarde dolara; Burundi 3,4 milijarde
dolara; Ruanda 4,7 milijarda dolara; Uganda 5,8 milijardi dolara;
Somalija 6,2 milijardi dolara; Zair 8,4 milijardi dolara, Mozambik
10,5 milijarda dolara; Etiopija 11,5 milijardi dolara; i Sudan 13,4
milijardi dolara.
Pomoć nije uspjela spriječiti krize u svim tim državama jer novac
nikad nije osnovni problem. Većina tih zemalja opterećene su
etničkim ili plemenskim suparništvima. Većini nedostaje osnovna
vladavina zakona. Većina trpe represivne, nepoštene vlade. Većine
imaju iznimno politizirane vojske.
Veća količina inozemnoga novca neće riješiti te probleme. Suprotno
tome, 'pomoć' zemljama kao što su Etiopija, Somalija, Sudan i Zair,
podupirala je najgore autokratske i korumpirane diktatore. Ona je
rat i kaos učinila više, a ne manje, vjerojatnim. Uvjerenje
zagovornika pomoći da će te zemlje u budućnosti biti bolje podsjeća
na klasičnu definiciju drugog braka: pobjeda nade nad iskustvom.
Clintonov pokušaj da jučerašnju propalu politiku odjene u novo
opravdanje neće djelovati. Danas možda nema veće tragedije od
propalih društava. No nema dokaza da će povećanje tijekova pomoći
spriječiti da se takve ljudske katastrofe i dalje događaju."