STATISTIKA

Statistika IZNOS NEPODMIRENIH OBVEZA SMANJEN DRUGI PUT OVE GODINE - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) u kolovozu je smanjen (za 387 milijuna kuna) u odnosu na mjesec prije, što je u ovoj godini zabilježeno samo u svibnju, dok je u svim ostalim mjesecima taj iznos rastao. Tako su uz smanjenje od 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, u kolovozu nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile 22,96 milijardi kuna. Istodobno je opet povećan broj blokiranih pravnih osoba (za 1,6 posto) na 28.870 kao i broj zaposlenih kod insolventnih osoba kojih je u kolovozu bilo 3,9 posto više (168.042) nego u srpnju. Po podacima ZAP-a, od kolovoza prošle godine iznos nepodmirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli naplatiti zbog nedostatka sredstava gotovo je udvostručen, a broj blokiranih pravnih osoba od tada je povećan za 11,3 posto. U blokadi su potkraj kolovoza bile i 26.524 fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti, a imaju račune u ZAP-u. Njihov broj veći je za 1,3 posto nego u prethodnom mjesecu, a ukupni je iznos njihovih obveza iznosio 1,8 milijardi kuna ili 2,5 posto više. U strukturi svih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje prevladavaju akceptni nalozi, čiji je udjel od kraja 1998. povećan, za razliku od udjela sudskih i drugih rješenja koji je smanjen. Takvo kretanje, zaključuju u ZAP-u, pokazuje da se akceptni nalozi od ranije u redoslijedu plaćanja sporo namiruju, dok se u redoslijed naplate istodobno uvode novi akceptni nalozi s rokom dospijeća nakon ukidanja ovog instrumenta plaćanja (30. travnja 1999.). Najveće probleme s plaćanjem ima trgovina na veliko i malo na koju se odnosi 38,5 posto ukupnog iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga. Iznosi veći od milijardu i pol kuna evidentirani su i u proizvodnji hrane i pića, poljoprivredi i građevinarstvu. Po trajanju blokade računa, najveći je broj pravnih osoba (63,5 posto) koje su insolventne duže od godinu dana. One zapošljavaju gotovo polovicu (46,6 posto) ukupno zaposlenih, a opterećene su s više od dvije trećine ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među njima je veći broj onih koji već duže vrijeme nemaju prometa na računu, a i onih kod kojih blokada traje nekoliko godina. Najveće probleme s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne osobe koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu. One zapošljavaju gotovo polovicu djelatnika od ukupno zaposlenih u insolventnim tvrtkama i na njih se odnosi više od polovice iznosa nenamirenih obveza. Insolventne privatne tvrtke zapošljavale su potkraj kolovoza prosječno samo tri radnika, što je u prosjeku dvostruko manje nego kod svih blokiranih pravnih osoba zajedno. Na državni sektor odnosi se 1,6 posto blokiranih pravnih osoba s iznosom od 1,5 milijardi kuna nepodmirenih obveza. Promatrano prema županijama, približno trećina ukupnog iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje zabilježena je u gradu Zagrebu (6,5 milijardi ili 28,5 posto), a veće probleme s podmirivanjem obveza imaju pravne osobe u Splitsko-dalmatinskoj (2,2 milijarde), Primorsko-goranskoj (1,9 milijardi), Osječko-baranjskoj (1,5 milijardi) i Zadarskoj županiji (1,2 milijarde kuna). Najveće pogoršanje zabilježeno je u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji u kojima je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje krajem kolovoza bio dva i pol puta veći nego krajem prošle godine. Iznos nepodmirenih obveza više se nego udvostručio u još tri županije: Požeško-slavonskoj (sa 104,4 na 244,5 milijuna kuna), Ličko-senjskoj (sa 66,5 na 150,9 milijuna kuna) i Primorsko- goranskoj županiji (sa 858 milijuna kuna na 1,9 milijardi kuna). U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 1.345.214 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u kolovozu bilo ukupno 1.345.214 zaposlenih, što je na razini prethodnog mjeseca, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Od toga je zaposlenih u pravnim osobama 1.033.577, što je neznatno manje (0,1 posto) u odnosu na srpanj, dok je zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo 212.627 ili 1,3 posto više nego u mjesecu prije. Po podacima preuzetim iz evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu je bilo 99.010 aktivnih osiguranika -individualnih poljoprivrednika, što je 1,6 posto manje nego u srpnju. Najveći pad broja zaposlenih u prvih je osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen u hotelima i restoranima (10 posto) gdje je zaposleno 43.813 uposlenika. Uslijed sezonskog karaktera te djelatnosti broj zaposlenih u hotelima i restoranima u kolovozu je ipak bio 2,8 posto veći nego u srpnju, kao i u građevinarstvu koje je u kolovozu zapošljavalo (68.950) ili 0,2 posto više zaposlenika nego u prethodnom mjesecu. Veće smanjenje broja zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle, zabilježeno je u prerađivačkoj industriji (5,7 posto), koja zapošljava najviše zaposlenika (256.548). Sijedi trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (5,5 posto), prijevoz, skladištenje i veze (4,8 posto) te poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (4 posto). Porast broja zaposlenih u usporedbi prvih osam mjeseci ove i prošle godine, ostvaren je u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (1,8 posto), opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (0,4 posto) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (0,3 posto). U HRVATSKOJ U RUJNU 326.506 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je krajem rujna bilo registrirano 326.506 nezaposlenih osoba, odnosno 2,6 posto (8.374 osoba) više nego prethodnog mjeseca. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovogodišnjem je rujnu bilo 13,9 posto više nezaposlenih osoba nego u rujnu prošle godine. Od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba po prvi je put posao tražilo 100.074 osoba (ili 30,6 posto), što je 7,1 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Sudeći prema ovogodišnjim statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih osoba po mjesecima, vidljivo je da je u rujnu bilo registrirano najviše nezaposlenih od svih proteklih mjeseci. Primjera radi, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci najviše je nezaposlenih osoba bilo evidentirano u travnju, njih 318.657. Smanjenje broja nezaposlenih osoba zabilježeno je jedino u svibnju i lipnju. Tako je u svibnju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 315.107 nezaposlenih osoba, 1,1 posto manje nego u travnju, dok ih je u lipnju bilo 312.798 ili 0,7 posto manje nego u svibnju. Tijekom rujna, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 29.068 novih osoba, a s evidencije Zavoda zaposlilo se 10.662 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih 52,7 posto (tj. 172.005) su žene. Krajem rujna od ukupnog broja nezaposlenih, s visokom stručnom spremom (VSS) bilo je 12.848 osoba (3,9 posto), s višom stručnom spremom (VŠS) 10.150 osoba (3,1 posto), a sa srednjom stručnom spremom 78.522 osoba (24 posto). Nezaposlenih kvalificiranih (KV) i visoko kvalificiranih osoba (VKV) u rujnu je bilo 114.668 (35,1 posto), dok je polukvalificiranih osoba i osoba s nižom stručnom spremom (NSS) bilo 44.898 (13,8 posto). Niskokvalificiranih (NKV) nezaposlenih osoba evidentirano je 65.420 (20 posto od ukupno nezaposlenih). Podatci o kratanju nezaposlenih u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine pokazuju da je nezaposlenost povećana u svim županijama, a najveći je porast primjetan u Vukovarsko-srijemskoj županiji, i to za 28,1 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, Krapinsko-zagorskoj (24,7 posto) i Požeško-slavonskoj (23,8 posto), a najmanje u Brodsko-posavskoj (1 posto).