STATISTIKA

Statistika INOZEMNI DUG HRVATSKE 8,8 MILIJARDI DOLARA - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem lipnja ove godine iznosio je 8,8 milijardi dolara, podatak je iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke. Od toga se na srednjoročne i dugoročne kredite odnosi 7,9 milijardi dolara, a 928 milijuna dolara su kratkoročni krediti. U odnosu na mjesec prije, inozemni je dug krajem lipnja bio veći za 256 milijuna dolara, ili za oko 3 posto. Pritom je dug po osnovi srednjoročnih i dugoročnih kredita smanjen za 18,9 milijuna dolara, a za 274 milijuna dolara veće je stanje duga po osnovi kratkoročnih kredita. Podaci o strukturi hrvatskog inozemnog duga po domaćim institucionalnim sektorima, sa stanjem 30. lipnja ove godine, pokazuju da dug države iznosi 3.747 milijuna dolara, u čemu su 3.437 milijuna dolara srednjoročni i dugoročni krediti, a 310 milijuna USD kratkoročni krediti. Na Hrvatsku narodnu banku odosi se iznos od 208 milijuna dolara srednjoročnog i dugoročnog kredita, a na ostale sektore ukupno 3.196 milijuna dolara duga. Od toga je 2.612 milijuna srednjoročnih i dugoročnih te 584 milijuna dolara kratkoročnih kredita. MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB 2,9 MILIJARDI USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem kolovoza dosegnule su 2,9 milijardi američkih dolara, objavljeno je iz HNB-a. Istodobno, po podacima iz rujanskog Biltena HNB-a, devizne pričuve poslovnih banaka iznose 1,7 milijardi USD. Osnovni cilj monetarne politike za treće tromjesečje - povećanje međunarodnih pričuva kod središnje banke - tijekom srpnja i kolovoza je ostvaren, ističu iz HNB-a, navodeći da su u ta dva mjeseca međunarodne pričuve ukupno povećane za 242 milijuna dolara (145 milijuna u srpnju i 97 milijuna u kolovozu). Zabilježeni rast pričuva bio je 50 milijuna dolara veći nego u istom razdoblju 1998. Povećanje je ostvareno neto otkupom 50 milijuna USD od središnje države, kupnjom 19 milijuna USD na redovitim aukcijama deviza utorkom kod središnje banke, prodajom kuna inozemnim bankama u vrijednosti od 19 milijuna USD, te povećanjem devizne obvezne pričuve banaka kod središnje banke i upisanih blagajničkih zapisa HNB-a od strane poslovnih banaka. Takva kretanja, napominju u HNB-u, odraz su povećane likvidnosti bankarskog sustava u kojem banke povećavaju svoju inozemnu aktivu ili slobodna sredstva plasiraju u vrijednosne papire središnje banke, a ne povećavaju svoju kreditnu aktivnost. U sadašnjoj stabiliziranoj atmosferi u bankarstvu, ocjenjuju u HNB-u, poslovne banke čuvaju svoje pričuve likvidnosti do novih značajnijih kreditnih poslovnih poteza. PROBLEM NELIKVIDNOSTI I DALJE IZRAŽEN - Kretanja ukupnih dugovanja pravnih osoba u Hrvatskoj, zabilježena u lipnju i srpnju, dovode u pitanje procjene kako je svibanjsko smanjenje bilo naznaka početka ublažavanja problema nelikvidnosti. Po podacima Zavoda za platni promet krajem srpnja evidentirane dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile su 23,3 milijarde kuna i bile su 7,3 posto posto veće nego u mjesecu prije. U usporedbi sa stanjem potkraj prošle godine krajem ovogodišnjeg srpnja iznos evidentiranih nepodmirenih obveza pravnih osoba porastao je za gotovo 62 posto ili za 8,9 milijardi kuna. Nakon povlačenja akceptnog naloga kao sredstva plaćanja i osiguranja plaćanja krajem travnja, u svibnju je, nakon dvanaest mjeseci stalnog rasta, zabilježeno smanjenje ukupnog iznosa blokada za gotovo 294 milijuna kuna (odnosno 1,4 posto), na 21,3 milijarde kuna, i broja blokiranih pravnih osoba za 1,5 tisuću (na 28.459). Po ocjeni iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, sada se čini da je to smanjenje bio samo mali predah, nakon visokog travnjskog (20 postotnog) skoka, kao i rezulat pokretanja stečajnih postupaka u nekoliko banaka, slijedom čega su nepodmireni dospjeli nalozi za plaćanje tih banaka i njihovih deponenata izašli iz ZAP-ove evidencije. Tako podaci ZAP-a pokazuju ponovno povećanje neplaćenih dugovanja za 419 milijuna kuna ili 2 posto u lipnju, a za čak 1,6 milijardi ili 7,3 posto u srpnju, s tim da je gotovo dvije trećine srpanjskog povećanja rezultat prispjelih akceptnih naloga. Napominjući da ročna struktura preostalih evidentiranih još nedospjelih akceptnih naloga nije poznata, u HGK drže da je realno očekivati da će oni još dugo imati udjela u rastu nepodmirenih dugovanja. Kada bi se nastavila dinamika rasta nenaplaćenih dugovanja kakva je bila od kraja lipnja prošle godine (s mjesečnim prosjekom od 6,3 posto), iz Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da bi do kraja godine dug mogao prijeći 30 milijardi kuna.