STATISTIKA

Statistika CIJENE NA MALO U RUJNU PORASLE 0,6 POSTO - Cijene na malo u Hrvatskoj su u rujnu u odnosu na kolovoz porasle 0,6 posto, dok su troškovi života bili 0,4 posto viši, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na rujan prošle godine, cijene na malo u ovogodišnjem su rujnu bile veće 4,7 posto, a u odnosu na prosinac prošle godine 3,8 posto. Maloprodajne cijene robe u rujnu su porasle 0,7 posto, a cijene usluga 0,2 posto u odnosu na mjesec prije. Porast cijena roba posljedica je rasta cijena na malo industrijskih proizvoda koje su u prosjeku porasle 0,7 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda povećane su 0,9 posto, a prehrambenih proizvoda i pića 0,1 posto. Cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima u rujnu su smanjene u odnosu na kolovoz 1,1 posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda bez sezonskih 3,7 posto. Kod usluga bilježi se povećanje cijena socijalne skrbi, 1,8 posto, usluga za kulturu 1,2 posto, osobnih 0,2 posto i stambeno- komunalnih usluga 0,1 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka godine do kraja rujna rasle su prosječno mjesečno po stopi od 0,415 posto ili ukupno za devet ovogodišnjih mjeseci za 3,8 posto. Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu su prema mjesecu ranije porasli 0,4 posto, a u odnosu na prošlogodišnji rujan viši su 3,9 posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci troškovi života povećani su 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od početka godine do kraja rujna troškovi su života prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,286 posto ili ukupno za devet mjeseci za 2,6 posto. Takvo kretanje troškova života posljedica je rasta cijena proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, za 2,6 posto, proizvoda za odjeću i obuću za jedan posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja, za 0,5 posto, proizvoda i usluga za stanovanja za 0,2 posto te prometnih sredstava i usluga za 0,1 posto. Istodobno, cijene prehrane u rujnu su prema mjesecu ranije pale 0,2 posto, a cijene duhana i pića zadržale su razinu iz kolovoza. IZVOZ I DALJE ZAOSTAJE - Smanjenje trgovinskog deficita uz zaostajanje izvoza i nešto veće smanjenje uvoza osnovne su karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku robni izvoz iznosio je 2.759 milijuna američkih dolara, što je 4,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 4.987 milijuna dolara ili za 9,2 posto manje nego u istom vremenu lani. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih osam mjeseci iznosi 2.228 milijuna dolara i manji je za 14,3 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Smanjenje izvoza nešto je ublaženo u odnosu na ranije mjesece - u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pad izvoza bio je 9,1 posto, a u prvih sedam mjeseci 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U strukturi izvoza nastavlja se, međutim, trend smanjivanja udjela redovitog izvoza, sa 55,4 posto u prvih osam lanjskih mjeseci na 49,5 posto u prvih osam ovogodišnjih mjeseci. Istodobno, sa 35,4 posto lani na 44 posto u osam mjeseci ove godine povećan je udio (aktivnog) izvoza nakon oplemenjivanja. Redoviti izvoz iznosio je 1.365 milijuna dolara i bio je 14,8 posto manji nego u prvih osam mjeseci lani. Izvozom nakon oplemenjivanja ostvareno je 1.213 milijuna dolara, što je 18,4 posto više nego u prvih osam prošlogodišnjih mjeseci. Na zemlje Europske unije odnosilo se 48,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza. U zemlje EU izvezeno je roba u vrijednosti 1.338 milijuna dolara ili 5,1 posto manje nego u istom razdoblju lani, a uvoz iz tih zemalja iznosio je 2.901 milijuna dolara, 10,3 posto manje. U prvih je osam mjeseci najviše izvezeno u Italiju, za 484 milijuna dolara, što je za 10,8 posto manje nego u prvih osam mjeseci lani. U Njemačku je izvezeno roba u vrijednosti od 456,7 milijuna dolara, ili za 7,5 posto manje. U Bosnu i Hercegovinu izvezeno je roba u vrijednosti od 359 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 12,4 posto u odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci, dok je izvoz u Sloveniju porastao 0,5 posto na 287,8 milijuna dolara. Veliki pad izvoza od 64,2 posto zabilježen je na rusko tržište. U Rusiju je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 51,2 milijuna dolara.