STATISTIKA

Statistika PAD BDP-A TREĆE TROMJESEČJE ZAREDOM - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine, izražen u stalnim cijenama (1997. godine) iznosio je 31,5 milijardi kuna. Izraženo u cijenama 1997. realni pad BDP-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 0,6 posto, preliminarni su podatci Državnog zavoda za statistiku koji je objavio procjene BDP-a za drugo ovogodišnje tromjesečje po osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti, u tekućim i stalnim cijenama. U tekućim cijenama vrijednost BDP-a za drugo tromjesečje iznosi 35,3 milijarde kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na drugo tromjesečje 1998. godine. Nakon realnog pada u četvrtom tromjesečju prošle godine od 4,2 posto i 1,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju ovo je treće tromjesečje uzaostopnog pada bruto domaćeg proizvoda. Pritom u DZS-u napominju kako su tromjesečni podaci za cijelo razdoblje od 1997. do 1999. godine preliminarnog karaktera i podliježu reviziji. Rezultati za prvo tromjesečje 1999. i ranija tromjesečja revidirani su prema godišnjim podatcima BDP-a za 1997, te prema procijenjenim podatcima godišnjeg obračuna BDP-a za 1998. godinu. Sljedeća revizija bit će izvršena kada se bude raspolagalo konačnim rezultatima godišnjeg obračuna BDP-a za 1998. godinu. Na temelju tromjesečnih procjena, BDP 1998. godine realno je veći 2,5 posto u odnosu na 1997., navode u Državnom zavodu za statistiku. Realni pad BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju rezultat je smanjenja svih kategorija potrošnje, osim investicija u kapital koje su zabilježile stopu rasta od 1,1 posto. Najveći realni pad, od 11 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuje se u kategoriji osobne potrošnje, slijedi izvoz i uvoz roba i usluga sa padom od 4,3 posto, uvoz roba i usluga 4 posto, te potrošnja države sa padom od 1,5 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA U KOLOVOZU 2.931 KUNU - Prosječna neto plaća zaposlenika u Hrvatskoj iznosila je u kolovozu 2.931 kunu i bila nominalno 1,5 posto, a realno 0,9 posto manja nego u srpnju, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). U odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječna neto plaća isplaćena u ovogodišnjem kolovozu bila je veća nominalno 12,2 posto, a realno za 7,7 posto. Promatrano prema županijama, u kolovozu je samo u Gradu Zagrebu isplaćena plaća veća od republičkog prosjeka - 3.293 kune, dok su najnižu prosječnu neto plaću od 2.306 kuna ili 21,4 posto ispod prosjeka na državnoj razini imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Podatci ZAP-a ukazuju da su i u kolovozu kao i tijekom prošlih mjeseci ove godine, primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku prema područjima privređivanja. Tako je po prosječnoj neto plaći u kolovozu prednjačilo financijsko posredovanje s 4.271 kunom gdje je prosječna kolovoska plaća bila 45,7 posto veća od republičkog prosjeka. Iznad tog prosjeka bila je i javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje s prosječnom plaćom od 3.945 kuna, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3.703 kune, opskrba električnom energijom, plinom i vodom sa 3.404 kune, prijevoz, skladištenje i veze sa 3.192 kune, ribarstvo sa 3.114 kune, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti sa 3.104 kune te obrazovanje sa 3.029 kuna. Najniža prosječna plaća, 2.275 kuna isplaćena je u kolovozu u trgovini na veliko i malo, a ispod prosjeka na državnoj razini bile su i prosječne plaće zaposlenika u hotelima i restoranima (2.394 kune), građevinarstvu (2.439 kuna), prerađivačkoj industriji (2.699 kuna), poljoprivredi, lovu i šumarstvu (2.751 kunu), u rudarstvu (2.725 kuna) te poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (2.791 kunu). Po visini isplaćene neto plaće, najviše pravnih osoba (62,6 posto) koje upošljavaju 47,3 ukupno zaposlenih, isplatilo je u kolovozu između 1.500 i 3.000 kuna. Prosječnu plaću do 1.500 kuna isplatilo je 21,1 posto pravnih osoba, a više od 3.000 kuna 16,3 posto pravnih osoba sa 44,9 posto zaposlenika. Više od 5.000 kuna prosječne neto plaće isplatilo je, po podatcima ZAP-a, 3,9 posto pravnih osoba koje upošljavaju 5,6 posto zaposlenika. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine za neto plaće je isplaćeno 21,6 milijardi kuna. Ostvareni rast tih sredstava iznosi 7,8 posto što je uz sporiji rast troškova života u istom razdoblju (3,4 posto) uvjetovalo, uz nominalno, i realno povećanje mase neto plaća od 4,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.