STATISTIKA

Statistika HRVATSKA IZVEZLA ROBA ZA 2,4 MILIJARDE USD - U prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 2,4 milijarde američkih dolara, što je 5,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 4,4 milijarde dolara, ili 9,2 posto manje. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih je sedam mjeseci iznosio dvije milijarde dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 826,8 milijuna dolara ili 7,3 posto manje. Najviše je, pak, uvezeno kapitalnih proizvoda i to za 1,5 milijardu dolara, ili 1,9 posto manje. Najveći porast izvoza zabilježen je kod energije, 2,8 posto na 163,4 milijuna dolara, dok je najveći rast uvoza evidentiran također kod energije, 20,5 posto, na 384 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u prvih je sedam mjeseci dosegnuo 2,3 milijardi dolara, 5,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 3,8 milijardi dolara ili 9,2 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 50,5 posto ukupnog izvoza. Tako je na tržišta zemalja EU izvezeno roba za 1,2 milijardu dolara, 3,2 posto manje, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi dolara ili 9,6 posto manje. Najviše je robe izvezeno u Italiju, u vrijednosti od 451 milijuna dolara ili 6,1 posto manje, te u Njemačku, 411,4 milijuna dolara, 6,6 posto manje. Izvoz u Bosnu i Hercegovinu, u visini od 314,96 milijuna dolara, manji je 10,5 posto, dok je u susjednu Sloveniju izvezeno roba za 257,9 milijuna dolara, što je 0,3 posto manje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Hrvatska je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci najviše uvezla iz Njemačke, za 870,5 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 4,7 posto. Istodobno, uvoz iz Italije, u vrijednosti od 731,6 milijuna dolara, manji je 18,4 posto. Iz Slovenije je uvezeno robe vrijedne 356 milijuna dolara, što je za 15,5 posto manje, a iz Bosne i Hercegovine za 67 milijuna dolara, što je za 16,7 posto manje nego u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 318.132 NEZAPOSLENE OSOBE - Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 318.132 nezaposlene osobe, što je 0,1 posto više nego u srpnju, a 14,2 posto više nego u prošlogodiđnjem kolovozu. Od toga broja prvi put posao su tražile 95.433 osobe (ili 30 posto), što je 6,9 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Tijekom ovogodišnjeg kolovoza, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 17.615 novih osoba, tj. 13,6 posto više nego u kolovozu 1998. Istodobno se s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlilo 7.696 osoba, što je 19,1 posto više nego u isto lanjsko vrijeme. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme - 5.639 osoba ili 73,3 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 9.467 osoba, odnosno 36,6 posto više nego u prošlogodišnjem kolovozu, navodi se u mjesečnom statističkom biltenu Zavoda. Krajem kolovoza bilo je evidentirano 167.413 nezaposlenih žena, što je 15,5 posto više nego u lanjskom kolovozu, pa je udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećan od 52,0 posto na 52,6 posto. Krajem ovogodišnjeg kolovoza u ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba bilo je 12.984 osoba sa visokom stručnom spremom (VSS), 10.348 sa višom stručnom spremom (VŠS), 74.741 osoba sa srednjom stručnom spremom (SSS), 110.208 kvalificiranih (KV) i visokokvalificiranih (VKV) osoba, 44.672 polukvalificiranih (PKV) i onih s nižom stručnom spremom (NSS) te 65.179 niskokvalificiranih (NKV) osoba. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine povećan je broj nezaposlenih VSS osoba za 22 posto, VŠS osoba za 17,2 posto, SSS osoba za 15,9 posto, KV i VKV osoba za 17,1 posto, PKV i NSS osoba za 12,6 posto te NKV za sedam posto. Ukupno je krajem kolovoza registrirana 208.281 stručna nezaposlena osoba, što je 17 posto više te 109.861 nestručna nezaposlena osoba, tj. 9,2 posto više nego u kolovozu 1998. Udio se stručnih nezaposlenih osoba u usporedbi s lanjskom godinom povećao sa 63,9 posto na 65,5 posto. U HRVATSKOJ 1.345.460 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u srpnju bilo 1.345.460 zaposlenih, što je 0,1 posto više negu u mjesecu prije, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga je u pravnim osobama svih oblika vlasništva, po privremenim podacima, zaposleno 1.034.833 osoba, ili 0,2 posto više nego u lipnju, dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama povećan za 1,2 posto na 209.956 osoba. Istodobno, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo je 100.671, što je 3,1 posto manje nego u mjesecu prije. Broj nezaposlenih, evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u srpnju je iznosio 317.680, ili za 1,6 posto više nego u lipnju. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu (1.663.140), povećana je sa 18,9 u lipnju na 19,1 posto u srpnju. Među pojednim djelatnostima najveći je broj zaposlenih, po privremenim podacima statistike, 257 tisuća u prerađivačkoj industriji. Podaci za prvih sedam meseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuju da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen 5,7 posto. U djelatnostima trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo zaposleno je 146 tisuća osoba, a zapošljavanje u tim djelatnotima u prvih sedam mjeseci bilježi smanjenje od 5,2 posto. Broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani; obaveznom socijalnom osiguranju u srpnju je iznosio 121 tisuću. U tim djelatnostima statistika iskazuje povećanje broja zaposlenih u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 1,8 posto. Blagi rast zaposlenih, od po 0,4 posto, u sedam ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim razdobljem lani, bilježi se u obrazovanju, u kojem je, po privremenim podacima, u srpnju bilo nešto više od 78 tisuća zaposlenih, te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, gdje je broj zaposlenih u srpnju iznosio nešto više od 27 tisuća. Među područjima koja su zabilježila smanjenje broja zaposlenih u tom vremenu su građevinarstvo (u kojemu je, po podacima iz srpnja zaposleno blizu 69 tisuća radnika) za 3,7 posto, hoteli i restorani (u srpnju 42 tisuće zaposlenika) za 9,7 posto, prijevoz, skladištenje i veze (sa 79 tisuća zaposlenih) za 4,8 posto. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU MANJA DEVET POSTO - Sudeći po najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj, nakon višemjesečnog oporavka, zabilježila ponovno usporavanje. U kolovozu je industrijska proizvodnja bila devet posto manja nego u istom mjesecu lani, što je utjecalo i na ukupno zaostajanje u osam ovogodišnjih mjeseci. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-kolovoz ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine manja za 2,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na kolovoško kretanje proizvodnje, gledano po glavnim industrijskim grupacijama, utjecalo je smanjenje proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 17,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, kapitalnih proizvoda za 13,2 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,7 posto. Ukupno je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, veći rast proizvodnje, za 14,8 posto, zabilježen kod energije, dok je neznatan rast, od 0,1 posto ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je 10,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,3 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije četiri posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 12,9 posto. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 1,4 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjena 5,3 posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći je rast zabilježen kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira, 28,8 posto, duhanskih proizvoda, 11,3 posto, naftnih derivata 11,2 posto. Među značajnijim granama prerađivačke industrije u prvih osam mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pad proizvodnje zabilježen je u proizvodnji strojeva i uređaja za 18,3 posto, preradi drva 16,7 posto, proizvodnji tekstila 10,9 posto, proizvodnji odjeće 7,3 posto, proizvodnji hrane i pića 8,4 posto i dr. PROSJEČNA PLAĆA U SRPNJU 2.976 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u srpnju iznosila 2.976 kuna, što je 1,4 posto više nego u mjesecu prije, a 15,1 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju. Među pojednim djelatnostima po visini prosječne neto plaće prednjači finacijsko posredovanje sa 4.367 kuna, a među županijama najveća prosječna neto zarada, od 3.439 kuna, isplaćena je gradu Zagrebu, u kojemu je i jedino prosječna neto plaća isplaćena u srpnju veća od državnog prosjeka. Po podacima Zavoda za platni promet, u sedam meseci ove godine ostvareni rast sredstva isplaćenih za neto plaće iznosi 8,3 posto, a uz sporiji rast troškova života u istom razdoblju (3,3 posto) bilježi se i realno povećanje mase neto plaća od 4,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Za neto plaće tijekom ovogodišnjih sedam mjeseci isplaćeno je gotovo 19 milijardi kuna. Podaci se odnose na 44.774 pravnih osoba za 825 tisuća zaposlenih. Među pojednim djelatnostima, po visini prosječne neto plaće isplaćene u srpnju, nakon financijskog posredovanja, slijedi javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje sa 3.975 kuna, potom opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3.857, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3.542 kune, i dr. Djelatnost s najnižom prosječnom neto plaćom je ribarstvo sa 1.818 kuna. Ispodprosječna neto plaća isplaćena je i u trgovini na veliko i malo 2.283 kune, hotelima i restoranima 2.431, građevinarstvu 2.432 kune, prerađivačkoj industriji 2.780 kuna itd. Po pojednim županijama, iza Zagreba, po visini prosječne neto plaće, inače manje od državnog prosjeka, je Splitsko-dalmatinska županija sa 2.812, zatim Primorsko-goranska županija 2.790, Istarska 2.739 i dr. Najniža je prosječna neto plaća po zaposleniku, po podacima ZAP-a, u srpnju isplaćena u Međimurskoj županiji - 2.314 kuna, a potom u Brodsko-posavskoj 2.395 kuna, Vukovarsko-srijemskoj 2.416 itd. Podatci o distribuciji pravnih osoba po visini isplaćene prosječne neto plaće pokazuju da gotovo 22 posto pravnih osoba, sa 8,4 posto zaposlenih, ima prosječnu neto plaću po zaposleniku do 1.500 kuna, a s prosječnom plaćom od 1.500 do 3.000 kuna je 62 posto pravnih osoba sa više od 46 posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna prosječne neto plaće isplaćuje 13,8 pravnih osoba sa 40 posto zaposlenih, a više od 5.000 kuna 2,8 posto pravnih osoba sa 5,3 posto zaposlenika. U SEDAM MJESECI UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 22 MILIJARDE KUNA - Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosili su gotovo 22,1 milijardu kuna, što je 15,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, ukupni su rashodi i posudbe, umanjene za otplate, iznosili 26,04 milijarde kuna, ili za 4,3 posto više nego nego u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci, podatci su Ministarstva financija. Najviše, 99 posto ukupnih prihoda ostvarenih u sedam mjeseci, odnosi se na tekuće prihode, kojima je prikupljeno 21,93 milijarde kune, što je 10,93 posto manje ostvarenje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Kapitalnim je prihodima ostvareno tek 161,7 milijuna kuna, a znatniji se kapitalni prihodi očekuju početkom jeseni. Nakon slabijeg međugodišnjeg ostvarenja proračunskih prihoda u prvih pet mjeseci tekući prihodi u lipnju i srpnju sve se više približavaju iznosima tekućih prihoda ostvarenim u istim prošlogodišnjim mjesecima, što smanjuje zaostatak ukupnih ovogodišnjih za prošlogodišnjim proračunskim prihodima, navode u Ministastvu financija. U srpnju su tako ostvareni tekući prihodi proračuna od 3,6 milijardi kuna, što je 3,7 posto više nego lipnju, a 2,8 posto manje nego u istom mjesecu lani. Rashodi proračuna u srpnju su bili 3,98 milijarde kuna, tako da je manjak ostvaren u srpnju iznosio 362,3 milijuna kuna. Najizdašniji proračunski izvori su porezi, a među njima porez na dodanu vrijednost (PDV), kojim je u sedam ovogodišnjih mjeseci prikupljeno 10,8 milijardi kuna, što je 4,98 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. U srpnju je od PDV-a prikupljeno 1,9 milijardu kuna, što je 10,7 posto više nego u lipnju i 1,3 posto manje nego u srpnju prošle godine. U ukupnim rashodima državnog proračuna u prvih sedam mjeseci, najviše, 8,3 milijarde kuna ili 52,4 posto više nego u istom vremenu lani, utrošeno je za subvencije i ostale tekuće transfere. Za plaće i doprinose proračunskih korisnika utrošeno je 8,2 milijarde kuna, ili 16,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U Ministarstvu financija ističu kako je srpanj svakako bio mjesec plaćanja kamata: plaćeno je 158,9 milijuna kuna domaćih kamata, od čega se 150,1 milijun kuna odnosi na kamate po staroj deviznoj štednji. Inozemnim je vjerovnicima, na ime kamata, isplaćeno 338,1 milijun kuna, od čega se 173,2 milijuna kuna odnosi na obveze prema Londonskom, a 69,2 milijuna kuna prema Pariškom klubu. U srpnju je plaćeno i 71,7 milijuna kuna kamata na euro-marka obveznice te nešto obveza prema komercijalnim bankama. Tijekom srpnja plaćene su i obveze po otplati glavnice stare devizne štednje, 310 milijuna kuna, a izvršene su vanjske otplate glavnice na kredite Pariškog (80 milijuna kuna) i Londonskog kluba (50 milijuna kuna).