STATISTIKA

Statistika SMANJEN PROMET U TRGOVINI NA MALO - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine smanjen je nominalno 4,8, a realno 7,9 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, podatci su Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK). Posljedica je to, drže u HGK, sve nižeg životnog standarda pučanstva uzrokovanog velikom nezaposlenošću, neredovitim isplatama plaća te krizom nelikvidnosti uz visoka porezna opterećenja. Najveći dio prometa trgovine na malo ostvaruje se u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom, pićima i duhanskim proizvodima, 17,6 posto, dok je ostala trgovina na malo realizirana u nespecijaliziranim prodavaonicama, 10,7 posto. U tim je prodavaonicma u prvom polugodištu ove godine ostvaren od 4,4 posto do 10,2 posto manji promet nego u isto vrijeme lani. Značajno povećanje prometa zabilježeno je u specijaliziranim prodavaonicama hranom, 19,1 posto i prodavaonicama farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim proizvodima, 1,5 posto. U tim se prodavaonicama ostvaruje tek osam posto prometa trgovine na malo. Najveće povećanje prometa u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježeno je u trgovini motornim gorivima i mazivima, 24,4 posto, što je otprilike osam posto ostvarenog prometa. Istodobno, najveći pad prometa zabilježen je kod prodaje, održavanja i popravaka motornih vozila, 32,3 posto. U svibnju ove godine zalihe u trgovini na malo bile su 0,1 posto manje, da bi već u lipnju bile 0,6 posto veće nego prethodnog mjeseca. U odnosu na lipanj prošle godine smanjene su 4,9 posto. U SRPNJU 23,3 MILIJARDE KUNA NEPODMIRENIH DOSPJELIH OBVEZA - Nakon usporavanja i smanjenja stope rasta, naročito tijekom svibnja, uobičajenih pokazatelja insolventnosti, u srpnju je ponovno zabilježen osjetniji porast iznosa dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba. Najnoviji podaci o iznosu nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje kod Zavoda za platni promet (ZAP) pokazuju da je potkraj srpnja evidentirano 23,3 milijarde kuna nenaplaćenih naloga, što je 7,3 posto više nego u mjesecu prije. Istodobno je smanjen broj blokiranih pravnih osoba, za 0,4 posto, a broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama za 4,5 posto. Tako je krajem srpnja insolventno bilo 28.427 pravnih osoba, sa ukupno 161.719 zaposlenika. U usporedbi sa krajem srpnja prošle godine, stanje je mnogo nepovoljnije, jer je broj blokiranih pravnih osoba povećan za tri tisuće ili 11,8 posto, dok je iznos nepodmirenih dospjelih naloga udvostručen. Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga potkraj ovogodišnjeg srpnja 2,5 milijardi kuna ili 10,5 posto odnosilo se na naloge za plaćanje poreza na promet i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor. Na naloge za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće odnosilo se 1,3 milijarde kuna ili 5,5 posto. Kako ističu u ZAP-u, žarišta insolventnosti locirana su u 14 odjeljaka. Na njih se odnosilo i 83,6 posto svih nepodmirenih naloga potkraj ovogodišnjeg srpnja. Pritom se na sedam djelatnosti, od ukupno 60, odnosilo dvije trećine ili 68 posto ukupnog iznosa za koje su blokirani računi pravnih osoba. To su trgovina na veliko, na koju se odnosi pet milijardi kuna, trgovina na malo (3,7 milijardi kuna), proizvodnja hrane i pića (2,2 milijarde kuna), poljoprivreda i šumarstvo te građevinarstvo (sa po 1,5 milijardi kuna), proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna s milijardom kuna duga te ostale poslovne djelatnosti s 900 milijuna kuna. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki 63,2 posto bilo je neprekidno blokirano više od godinu dana, a na njih se odnosilo 69,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Pravnih osoba koje su blokirane duže od 30 dana ima čak 92,3 posto u strukturi blokiranih poslovnih subjekata potkraj srpnja ove godine. Promatrano po oblicima vlasništva najviše insolventnih tvrtki, 23.442, kao i najveći iznos nepodmirenih naloga, 12,8 milijardi kuna odnosilo se na tvrtke u privatnom vlasništvu. Na državni sektor odnosilo se, pak, 1,6 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,5 milijardi kuna nepodmirenih naloga. Najveći iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiran je na području grada Zagreba, 7,3 milijarde kuna ili 31,1 posto ukupnog iznosa. Veći problemi s podmirivanjem obveza zabilježeni su u Splitsko-dalmatinskoj županiji na koju se odnosilo 2,1 milijardu kuna duga ili 8,7 posto ukupnog iznosa, Primorsko-goranskoj županiji, 1,8 milijardi kuna ili 7,8 posto ukupnog iznosa, Osječko- baranjskoj (1,5 milijardi kuna) i Zadarskoj županiji (1,2 milijarde kuna). U odnosu na kraj prošle godine najviše je pogoršano stanje u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji, u kojima je iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje potkraj srpnja dva i pol puta veći nego krajem prošle godine. PAD NOVČANIH PRIMITAKA I IZDATAKA - Kretanja novčanih primitaka i izdataka poduzetnika - trgovačkih društava preko računa Zavoda za platni promet tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci znatno su usporenija nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni primici poduzetnika u prvih sedam mjeseci iznosili su 200,8 milijardi kuna, što je 1,1 posto više nego u istom vremenu lani, a kada se uzme u obzir rast cijena na malo, proizlazi da su primici realno manji 2,6 posto. Istodobno, poduzetnici - trgovačka društava u tom su vremenu sa svojih računa izdali nešto više od 200,5 milijardi kuna, ili 0,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a realno 3,2 posto manje. Za usporedbu, u prvih sedam mjeseci prošle godine nominalni porast primitaka poduzetnika iznosio je 16,2 posto, izdataka 17,2 posto, a realno 9,9, odnosno 10,9 posto. Usporavanje rasta primitaka koji čine ukupan prihod gospodarstva u izravnoj je vezi s ostvarivanjem realnog sektora gospodarstva. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih sedam meseci u usporedbi s istim vremenom lani, industrijska proizvodnja bila manja 1,9 posto, a manji je i promet u trgovini na malo (realno za 8,1 posto) kao i broj turističkih noćenja. Posljednih godina, napominju u ZAP-u, bilježe se promjene u strukturi novčanih primitaka po pojednim djelatnostima, pa je tako trgovina potisnula prerađivačku industriju. Na trgovini otpada više od trećine (ili 37,2 posto) ukupnih novčanih primitaka gospodarstva. Prerađivačka industrija (bivša djelatnost industrije) koja je 1990. imala najveći udjel, izgubila je primat u gospodarstvu. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci udio prerađivačke industrije u ukupnim primicima poduzetnika iznosi 27,4 posto. Promatrano po pojednim područjima privređivanja, ostvareni rast primitaka i izdataka je različiti. Nepovoljno je što su u četri od ukupno 10 područja gospodarstva novčani primici manji nego lani (u ribarstvu čak 30,4 posto, u djelatnosti hotela i restorana 15,3 posto, u prerađivačkoj industriji 2,2 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 0,6 posto). Najveći porast novčanih primitaka zabilježen je u rudarstvu i vađenju (13,9 posto), potom u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (10,9 posto) te poljoprivredi, lovu i šumarstvu (10,2 posto), dok su skromnija povećanja zabilježena u trgovini, građevinarstvu i prijevozu (dva do tri posto).