E-US-DIPLOMACIJA-OBRANA-POLITIKA-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija NJ 19.X.TAZ:SOLANA ZASTUPA EU VANI NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG19. X. 1999.Jedan Solana ne čini proljeće"Kad dosadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana preuzme
dužnost 'gospodina GASP-a', dakle 'ministra vanjskih poslova' Europske unije, na pomolu će biti stvaranje novoga mita o 'ljudima koji stvaraju povijest'.Nema sumnje da je svaku fazu integracije zapadne Europe nakon završetka Drugoga svjetskog rata obilježio određeni političar. To posebno vrijedi za prvu fazu kada je još valjalo pridobiti ljude za zamisao o ujedinjenoj (zapadnoj) Europi i prevladati duboko ukorijenjena neprijateljstva - poput onoga između Njemačke i Francuske. No, i u tom je razdoblju srastanje u prvom redu bilo određeno gospodarskim i političkim interesima država i njihovim odnosom prema Sjedinjenim Državama.Na području vanjske i sigurnosne politike tijekom 20 godina prije rata na Kosovu višestruko su objavljivana očitovanja o namjerama, koja su daleko nadilazila prosjek nacionalnih interesa. G. 1980. Europska zajednica donijela je na summitu u Veneciji odluku o zajedničkoj politici prema Bliskom istoku - koja je do danas ostala
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
19. X. 1999.
Jedan Solana ne čini proljeće
"Kad dosadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana preuzme dužnost
'gospodina GASP-a', dakle 'ministra vanjskih poslova' Europske
unije, na pomolu će biti stvaranje novoga mita o 'ljudima koji
stvaraju povijest'.
Nema sumnje da je svaku fazu integracije zapadne Europe nakon
završetka Drugoga svjetskog rata obilježio određeni političar. To
posebno vrijedi za prvu fazu kada je još valjalo pridobiti ljude za
zamisao o ujedinjenoj (zapadnoj) Europi i prevladati duboko
ukorijenjena neprijateljstva - poput onoga između Njemačke i
Francuske. No, i u tom je razdoblju srastanje u prvom redu bilo
određeno gospodarskim i političkim interesima država i njihovim
odnosom prema Sjedinjenim Državama.
Na području vanjske i sigurnosne politike tijekom 20 godina prije
rata na Kosovu višestruko su objavljivana očitovanja o namjerama,
koja su daleko nadilazila prosjek nacionalnih interesa. G. 1980.
Europska zajednica donijela je na summitu u Veneciji odluku o
zajedničkoj politici prema Bliskom istoku - koja je do danas ostala
na razini neostvarene najave. U lipnju 1991., rečenicom 'Kucnuo je
trenutak za Europljane' predsjedatelj Vijeća EU iz Luksemburga
pozvao je zemlje zapadne Europe da rješenje sukoba u Jugoslaviji
smatraju svojom izvornom zadaćom. Taj prvi pokušaj zajedničke
vanjske politike završio je katastrofom. Jačima su se pokazali
suprotni - odnosno u najmanju ruku nepodudarni - interesi triju
glavnih sila - Francuske, Velike Britanije i Njemačke.
Taj je udarac bio jedan od čimbenika koji su pridonijeli iluziji da
realizacija zajedničke vanjske i sigurnosne politike (GASP) ovisi
u prvom redu o boljoj koordinaciji i boljem predstavljanju prema
ostatku svijeta preko jedne osobe. Upravo će to sada biti jedina
Solanina zadaća. Često hvaljeni Mr. Gasp nema vlastite vlasti i
može zastupati EU samo prema van, za što su ga prethodno ovlastile
članice EU. Time Solana ima manje mogućnosti za oblikovanje
politike EU od dvojice povjerenika mjerodavnih za vanjske odnose i
za proširenje EU na istok, Chrisa Pattona i Guenthera Verheugena.
Osim toga, spomenuta dvojica dobro će paziti da im se Solana ne
petlja u posao. U najboljem slučaju Mr. Gasp će biti dobar
komunikator i moći će prema ostatku svijeta posredovati dojam da EU
vodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
No, stvarna buduća djelotvornost EU daleko će više ovisiti o fuziji
DaimlerChrysler-Aerospace s francuskim Aerospatiale-Matra u
najveći europski koncern za proizvodnju oružja. Tu je fuziju
odredio interes za uspostavu europske konkurentnosti na tom
području u odnosu na SAD. Nakon rata na Kosovu - u kojem su elite
svih zapadnoeuropskih članica NATO-a detektirale 'dominaciju
SAD'- taj je motiv dobio znatno na važnosti.
SAD, koje su proteklih godina u interesu preraspodjele tereta
neprekidno upozoravale da Europljani moraju igrati veću i
samostalniju ulogu, suočavaju se danas s dvojbom. Strahuju da bi
Europljani sada mogli pretjerati sa samostalnošću, čime bi,
dugoročno gledano, američki utjecaj u Europi bio smanjen. Jedna od
zadaća dosadašnjega glavnog tajnika NATO-a Solane bit će
raspršivanje tih bojazni u Washingtonu", ističe na kraju članka
Andreas Zumach.