FR-US-GB-NL-savezi-Organizacije/savezi-Obrana-Vlada-Diplomacija FR-DND'ALSACE 18.10. EU OBRANA FRANCUSKADERNIERES NOUVELLES D'ALSACE18. X. 1999.Europska obrana: Chirac u Strasbourgu"Organizacija Sjevernoatlantskog saveza (ATA) od
1954. okuplja dragovoljne organizacije u svim zemljama Saveza, a od nedavno i pridružene članove bivših istočnih zemalja. ATA se djelatno zauzima za 'europski stup' u sklopu Saveza. Osim Jacquesa Chiraca, ATA je kao ugledne goste pozvala generala Wesleyja Clarka, vrhovnog zapovjednika NATO-a, Javiera Solanu, bivšeg glavnog tajnika Saveza i njegova nasljednika Robertsona. Glas Francuske s posebnom će se pozornosti pratiti, analizirati i ocjenjivati. Francuska, jedina sila koja se stvarno oslobodila američkog pokroviteljstva, čini se još vrlo izoliranom u svom htijenju da Europsku uniju obdari samostalnom obranom, političkom dopunom zajedničkom novcu. Konsenzus je svakako postignut na europskom susretu na vrhu u Koelnu, u lipnju, kako bi Unija dobila mogućnost samostalnog vojnog djelovanja, ali pod kišobranom NATO-a, organizacije koju vode Amerikanci. Svjesni granica koje njihovi partneri ne mogu prijeći, Francuzi su odlučili poći na nagodbu, tražeći kako bi na nju utjecali. Tako oni podupiru zamisao 'europskog stupa' u sklopu
FRANCUSKA
DERNIERES NOUVELLES D'ALSACE
18. X. 1999.
Europska obrana: Chirac u Strasbourgu
"Organizacija Sjevernoatlantskog saveza (ATA) od 1954. okuplja
dragovoljne organizacije u svim zemljama Saveza, a od nedavno i
pridružene članove bivših istočnih zemalja. ATA se djelatno
zauzima za 'europski stup' u sklopu Saveza. Osim Jacquesa Chiraca,
ATA je kao ugledne goste pozvala generala Wesleyja Clarka, vrhovnog
zapovjednika NATO-a, Javiera Solanu, bivšeg glavnog tajnika Saveza
i njegova nasljednika Robertsona. Glas Francuske s posebnom će se
pozornosti pratiti, analizirati i ocjenjivati. Francuska, jedina
sila koja se stvarno oslobodila američkog pokroviteljstva, čini se
još vrlo izoliranom u svom htijenju da Europsku uniju obdari
samostalnom obranom, političkom dopunom zajedničkom novcu.
Konsenzus je svakako postignut na europskom susretu na vrhu u
Koelnu, u lipnju, kako bi Unija dobila mogućnost samostalnog vojnog
djelovanja, ali pod kišobranom NATO-a, organizacije koju vode
Amerikanci. Svjesni granica koje njihovi partneri ne mogu prijeći,
Francuzi su odlučili poći na nagodbu, tražeći kako bi na nju
utjecali. Tako oni podupiru zamisao 'europskog stupa' u sklopu
NATO-a, koji bi Europi omogućio da provodi vojne operacije. Pariz
istodobno pokušava uvjeriti svoje partnere da povećaju Europski
korpus, začetak buduće europske vojske, dajući mu samostalnost u
odlučivanju, obavješćivanju i djelovanju na mjestu krize.
Takve su mogućnosti jako nedostajale Europljanima u doba kosovske
krize, pa su tako bili ograničeni na ulogu američkih pomoćnika. Sve
do prošle godine Francuska je bila glas vapijućeg u pustinji.
Priključenje Velike Britanije i Njemačke zamisli europske obrane
omogućilo je da se ta zamisao oživi. Samo se Nizozemska oštro
protivi europskoj obrani, osim ako je riječ o 'manjim zadaćama'.
Naprotiv, svi ostali kažu da su zainteresirani. London, Berlin, Rim
i Madrid još su privrženi NATO-u. Europska obrana treba biti
'dodatak', kažu primjerice Britanci", piše Jean-Claude Kiefer.