US 27. IX. CSM IZBORI US

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 27. IX. 1999. Počinje rasprava o vanjskoj politici "Samo godinu dana prije predsjedničkih izbora 2000., Sjedinjene Države su možda pred najžešćom nacionalnom raspravom o obrani i vanjskoj politici od kraja hladnog rata", piše Jonathan S. Landay. "Kampanja je tek započela. Malo je kandidata opširno izložilo svoja stajališta o američkoj ulozi u svijetu i načinu na koji bi zemlja trebala iskoristiti svoju jedinstvenu vojnu, gospodarsku i političku moć u novom stoljeću. Većina glasača kao prioritete spominje obrazovanje, pitanja ćudoređa i obiteljska pitanja. No vanjska politika, po nedavnim ispitivanjima javnoga mišljenja, slijedi odmah zatim na listi prioriteta. S obzirom na opće zadovoljstvo gospodarstvom, pitanja poput terorizma i proliferacije oružja, potrošnje za obranu, inozemnih vojnih obveza i odnosa s Rusijom i Kinom gotovo će sigurno privlačiti sve više pozornosti. Savjetnik za kampanju potpredsjednika Ala Gorea kaže: 'Mislim da će obrambena i vanjska politika biti važnije. Gospodarstvo je u dobrom stanju, pa bi se žarište moglo premjestiti na druga pitanja.' 'Javnost zaista smatra da je vanjska politika važna', dodaje Steve Kull iz Programa za stajališta prema međunarodnoj politici sveučilišta Maryland. 'Među ljudima koji procjenjuju kandidate postoji sklonost da se zapitaju je li ta osoba sposobna biti međunarodni vođa koji se može baviti međunarodnim pitanjima i obranom.' Sve to ne znači da će obrana i vanjska politika utjecati na ishod izbora. Upravo suprotno, mnogi stručnjaci kažu da će, ukoliko ne dođe do neke velike krize, poput obračuna s Kinom zbog Tajvana, mišljenja o značaju kandidata imati veći utjecaj na glasovanje nego stajališta o ključnim pitanjima, domaćim ili inozemnim. (...) Nedostatak inozemnog 'suparnika' nije spriječio nekoliko kandidata da odmah uspostave svoje vjerodajnice kao ljudi oštri u pitanjima nacionalne sigurnosti i željni održati američku globalnu prevlast u predstojećim desetljećima. Navodeći vojnu prošlost svoje obitelji i vlastito služenje i zatočeništvo u sjevernom Vijetnamu, senator John McCain, republikanac iz Arizone, pokušava se izboriti za republikansku kandidaturu na temelju obrambenih i političkih pitanja. (...) Teksaški guverener George W. Bush, koji se najviše ističe među republikancima, izazvao je kritike zbog nedostatka međunarodnog iskustva, što je bilo očito u nekoliko gafova, kao kad je pobrkao Slovačku i Sloveniju. On je sad iznio svoje šire prioritete za obranu. U govoru održanom 23. rujna u vojnoj akademiji u Južnoj Karolini, obećao je veliko povećanje vojnog proračuna - nije precizirao gdje će naći novac - za finaciranje većeg broja obrambenih istraživanja, poboljšanje vojnog smještaja i povišice. Također je rekao da će izvršiti reviziju programa oružja, smanjiti ili otkazati one koji su izlišni ili rastrošni, i razviti novi naraštaj sustava oružja. (...) Savjetnik koji je želio ostati anoniman rekao je da će Bush u predstojećim tjednima raspravljati o diplomaciji, vanjskoj politici i obavještajnim službama. On tvrdi da to nisu najvažnija pitanja za glasače. No kaže da je sam Bush odlučio da se njima mora pozabaviti rano jer 'to je područje jedno od najistaknutijih dužnosti predsjednika.' Očito je da Bush i McCain smatraju da je Goreova slaba točka Clintonovo vođenje vanjske i obrambene politike. Iako Gore često komentira pitanja nacionalne sigurnosti, izgledi za daljnje republikanske kritike gotovo će ga sigurno prinuditi da izloži vlastitu viziju američke uloge u svijetu na sveobuhvatan način. Savjetnik u kampanji, koji je želio ostati anoniman, kaže da Gore može pronaći prednosti u rezultatima Clintonove vlade u vanjskoj i obrambenoj politici. 'Zapravo smo postigli neke prilično važne uspjehe', rekao je. On navodi mirovne operacije u Bosni i na Kosovu pod američkim vodstvom, međunarodne trgovinske dogovore, proširenje NATO-a i drugo. Primjećuje da se Gore bavio važnim pitanjima nacionalne sigurnosti od svog položaja u Senatu. Patrick Buchanan, koji će možda tražiti kandidaturu u reformskoj stranci, vidi Ameriku kako smanjuje mnoge od svojh inozemnih obveza i podiže protekcionističke barijere. Kampanja koja se bavi vanjskom i obrambenom politikom veoma će se razlikovati od drugih izbora od pada komunizma. U boju između Clintona i Busha 1992. prevladavalo je pitanje gospodarstva, dok su se izbori za Kongres 1994. vrtjeli oko pitanja poput pobačaja, smanjenja poreza i školske molitve. U kampanji 1996. radilo se o održavanju statusa quo: Clinton je održao jedan veliki vanjskopolitički govor; njegov republikanski izazivač Bob Dole oslanjao se na program smanjenja poreza, nakon što nije uspio učiniti nacionalnu sigurnost predmetom rasprave."