IT-manjine-jezici IT-7. X.-AVVENIRE-MANJINE U ITALIJI ITALIJAAVVENIRE7. X. 1999.Federalizam kreće od jezika"Nepredviđeni zastoj u Senatu na neravnom putu prema odobravanju novog zakona o zaštiti jezičnih manjina. (...) Postoji rizik
da se zakon vrati povjerenstvu jer su mnogi zastupnici, bilo iz oporbe, bilo iz većine, zatražili da se ponovno raspravi priznavanje statusa jezika narječjima etničkih manjina: prigovara se, zapravo, što oni radije nisu kvalificirani kao dijalekti. Vraćanju teksta zakona usprotivili su se vlada i glasnogovornik većine, Felice Besostri.Novi zakon bitno jača zaštitu jezičnih manjina koje žive na talijanskom teritoriju, od one sardske do one furlanske, te katalonske, njemačke, grčke, slovenske i hrvatske, francuske, franko-provansalske, ladinske i langedoške. Dvanaest takozvanih 'manjinskih' jezika, ali koji to u mnogim slučajevima i nisu (sjetimo se Sarda ili Furlana).Ako zakon prođe, ti će se jezici moći koristiti bilo u školama, bilo u javnim uredima, uključujući sudove. A onaj tko možda bude htio promijeniti svoje prezime ili ime, jer je svojevremeno bilo
ITALIJA
AVVENIRE
7. X. 1999.
Federalizam kreće od jezika
"Nepredviđeni zastoj u Senatu na neravnom putu prema odobravanju
novog zakona o zaštiti jezičnih manjina. (...) Postoji rizik da se
zakon vrati povjerenstvu jer su mnogi zastupnici, bilo iz oporbe,
bilo iz većine, zatražili da se ponovno raspravi priznavanje
statusa jezika narječjima etničkih manjina: prigovara se, zapravo,
što oni radije nisu kvalificirani kao dijalekti. Vraćanju teksta
zakona usprotivili su se vlada i glasnogovornik većine, Felice
Besostri.
Novi zakon bitno jača zaštitu jezičnih manjina koje žive na
talijanskom teritoriju, od one sardske do one furlanske, te
katalonske, njemačke, grčke, slovenske i hrvatske, francuske,
franko-provansalske, ladinske i langedoške. Dvanaest takozvanih
'manjinskih' jezika, ali koji to u mnogim slučajevima i nisu
(sjetimo se Sarda ili Furlana).
Ako zakon prođe, ti će se jezici moći koristiti bilo u školama, bilo
u javnim uredima, uključujući sudove. A onaj tko možda bude htio
promijeniti svoje prezime ili ime, jer je svojevremeno bilo
potalijančeno, moći će to učiniti. Kao što će se moći promijeniti i
toponamastika općina, u dvojezični oblik. Sve u svemu, nakon
pedeset godina, pa i više, konačno bi se provelo članak 6. Ustava, a
Italija bi na neki način mogla smanjiti razliku prema drugim
zemljama Europe. Onih koji su 1992. prihvatili Europsku povelju o
regionalnim ili manjinskim jezicima.
Zakon koji razmatra Senat, kaže se, štiti povijesne manjine, dakle,
ne one novije doseljenih zajednica.(...)
Da bi se izbjegli nesporazumi, prvi članak odredbe koja se razmatra
u Senatu, u svakom slučaju, precizira, da je 'službeni jezik
Italije talijanski', dok je drugih dvadeset - himna različitosti.
Kulturalnih i jezičnih različitosti, koje očito treba urediti, te
stoga pokrajine trebaju donijeti odluku (na zahtjev najmanje 15
posto građana s pravom glasa ili sa stalnim prebivalištem u tim
općinama, ili trećine općinskih zastupnika) o određivanju
teritorijalnih granica manjina. Jednom kada se napravi karta, moći
će se izvršiti aktivnosti predviđene zakonom. Počevši od uporabe,
štoviše učenja jezika u školama, već od onih osnovnih. Jezika
kojemu se u višim školskim stupnjevima može pridružiti i poučavanje
tradicionalnih kultura. Obrazovni prijedlog, očito predodređen da
se proširi i na odrasle.
Ako jezik prođe zapreku prihvaćanja, provansalski kao i ladinski,
slovenski kao i franko-provansalski, i svaki drugi jezik za koji je
prihvaćena zaštita, moći će se rabiti u općinskim vijećima i svim
drugim tijelima javne uprave, međutim, dovoljno je da jedan
vijećnik kaže da ne poznaje jezik pa da se odmah mora osigurati
prijevod na talijanski jezik.
Službeni spisi mogu biti na dva jezika, ali će u sudske svrhe
vrijediti samo talijanska redakcija. Od primjene članka koji
dopušta usmenu i pismenu uporabu zaštićenog jezika u javnoj upravi,
ipak bi bile isključene oružane snage i policija, dok od toga ne bi
bio isključen mirovni sudac. Zakon predviđa pravo na vraćanje
prezimena i imena u izvorni oblik, ako su oni izmijenjeni, odnosno,
talijanizirani. Što se tiče radio i televizijskih prijenosa RAI-a,
regionalni programi morat će sadržavati vijesti i druge
kulturalne, obrazovne i zabavne emisije na zaštićenim jezicima.
Pokrajine će moći, osim toga, subvencionirati privatni tisak i
stanice koje se služe mjesnim jezicima. Zakon, u svakom slučaju,
utvrđuje državnu pomoć u najvećoj mjeri od 75 posto troškova, te da,
bez obzira, ta mora biti unutar sveukupne najviše vrijednosti od 20
milijarda lira", piše Francesco Dal Mas.