OSIJEK, 15. rujna (Hina) - U nastavku rada Drugog hrvatskog kongresa slavista danas je na osječkom Pedagoškom fakultetu raspravljano o "Četiri stoljeća hrvatskoga jezikoslovlja". O osnutku Akademije hrvatskoga jezika na Rimskom
kolegiju izlagao je Vladimir Horvat.
OSIJEK, 15. rujna (Hina) - U nastavku rada Drugog hrvatskog
kongresa slavista danas je na osječkom Pedagoškom fakultetu
raspravljano o "Četiri stoljeća hrvatskoga jezikoslovlja". O
osnutku Akademije hrvatskoga jezika na Rimskom kolegiju izlagao je
Vladimir Horvat.#L#
Akademija hrvatskog jezika, službena ustanova za poučavanje i
proučavanje hrvatskog jezika, osnovana je u Rimskom kolegiju
krajem 1599. Akademiju je, na osnovi ankete provedene po
isusovačkih kolegijima, osnovao Klaudije Aquaviva, vrhovni
poglavar Družbe Isusove. Aquaviva je Bartolu Kašiću naložio da
počne predavati hrvatski jezik i sastavljati prvu hrvatsku
gramatiku. Bio je to, tvrdi Horvat, službeni i znanstveni početak
hrvatskog jezikoslovlja.
Bartol Kašić se hrvatskim jezikoslovljem počeo baviti samostalno,
ulazeći u isusovački novicijat, rekao je Horvat. Od poglavara
isusovačkog reda dobio je "Rječnik pet najplemenitijih europskih
jezika" Fausta Vrančića. Na temelju stupca dalmaticae izradio je
prvi abecedni, tj. sustavni popis hrvatskih riječi, a dodao je iz
stupca italicae talijanske riječi. Izostavljajući Vrančićeve
arhaizme i dodajući 700 svojih riječi, Kašić je izradio prvi
hrvatsko-talijanski rječnik.
Povijesno gledano, Hrvati su prvi slavenski narod koji je dobio u
Rimu akademiju svojega jezika, kazao je Horvat.
Napomenuo je kako neki slavisti smatraju da je začetak
standardizacije hrvatskoga jezika tiskanje prvog petojezičnog
rječnika Fausta Vrančića. Pozivajući se na sociolingvista Milorada
Radovanovića, po kojem se jezik može smatrati standardiziranim
kada prođe faze selekcije, deskripcije, kodifikacije i
elaboracije, Horvat tvrdi da je začetnik standardizacije hrvatskog
jezika upravo Bartol Kašić.
Kašić je, istaknuo je Horvat, napisao Konverzacijski priručnik i
sastavio hrvatsko-talijanski rječnik 220 godina prije Vuka
Karadžića. Spomenuo je kako srpska strana uporno ponavlja
znanstvenu neistinu da su Hrvati uzeli srpski jezik od Vuka
Karadžića i dali mu hrvatsko ime. U "Slovu o srpskom jeziku" 1998.
ta neistina je na pet svjetskih jezika u 300 tisuća primjeraka dana
na znanje cijelom svijetu. Poznato je, kazao je Horvat, da je na
poticaj i uz obilnu pomoć Jerneja Kopitara, Vuk Karadžić na temelju
brojnih hrvatskih rječnika sastavio prvi srpski rječnik tek 1818.
Osim Horvata, o četiri stoljeća hrvatskog jezikoslovlja u
prijepodnevnom radu kongresa izlagali su Elizabeth von Erdmann
Pandžić, Miro Kačić, Gun-Britt Kohler, Josip Matešić, Loretana
Despot, Darija Gabrić-Bagarić i Dorothea Koenig.
(Hina) ibob mc