US NYT 4.X.RUSKI KOBNI POTEZI-ČEČENIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 4. X. 1999. Ruski kobni potezi u Čečeniji "Dok ruski vojnici prijete Čečeniji, a ruska vlada odbija priznati izabranu čečensku vladu, ratom razrušenom kavkaskom području prijeti još jedan zlosretni sukob. Posljednji rusko-čečenski rat ponizio je rusku vladu, a posebno rusku vojsku, snagu koja je nakon toga dobila međunarodnu reputaciju velike, brutalne i nedjelotvorne sile. O ovom novom ruskom čečenskom pothvatu, u Moskvi je očajnički nužno još jednom razmisliti, jer ne samo da uništava krhki mir s Čečenijom nego prijeti pogoršati i terorističke akcije koje su, čini se, potakle riskantni ruski napad. Premijer Vladimir Putin, koji je obznanio da se ruski vojnici unutar čečenskih granica bore već gotovo dva tjedna, ruski cilj opisuje kao ograničen, natojanje da se obuzda islamske 'bandite' za koje se vjeruje da su odgovorni za teroristička podmetanja bomba u Rusiji u kojima je poginulo oko 300 osoba. Tvrdi da traži zonu sigurnosti u Čečeniji kako bi zaustavio militantne Čečene i islamske militante da uđu u Rusiju. U Moskvi se sumnja da Rusi ne planiraju zaposjesti čitavu pobunjeničku državu Čečeniju, nego preuzeti kontrolu nad dijelom države a planinske predjele ostaviti Čečeniji. Premijerov ratoborni ton, koji u Moskvi zasigurno dobro prolazi, čečenske pristaše umjerene struje može samo dodatno razjariti. Putin je, na primjer, kazao da je 'Čečenija ruski teritorij, a naši se vojnici mogu kretati gdje god zažele'. Još više zabrinjavajuća, kako bilo, jest činjenica da je ruski čelnik odbio priznati čečenskog predsjednika, Aslana Maškadova, umjesto toga podupirući malo poznatu skupinu čečenskih parlamentaraca koji se sada nalaze u progonstvu u Moskvi. Ruski potez povučen je pošto je Maškadov kao dio čečenskih oružanih snaga naveo Šamila Basajeva, čovjeka kojega Moskva smatra odgovornim za terorističke napade. Iako su Rusi u pravu kada su uzbunjeni zbog činjenice da se Maškadov za pomoć obratio ekstremistima, Moskva je kočila čečenskog Predsjednika kada je nastojao spriječiti još jedan čečenski rat. Maštarija o tome da mogu sami odabrati prijateljski naklonjeniju vladu kojom će moći upravljati, a koja će predstavljati mali dio naroda izvan zidova Kremlja, za Ruse je opasna. Razumljivo je da su Rusi uplašeni terorističkim napadima i odlučni u tome da nešto učine. No ponovno vođenje lošeg rata i odbijanje valjanih izbora zvuče opasno nalik na Rusiju iz prijašnje ere", stoji u uvodniku lista.