US 31. VIII. IHT MEĐ ODNOSI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 31. VIII. 1999. Je li Kosovo prekretnica u međunarodnim odnosima? "Kosovo se priključilo dugom popisu mjesta koje rabimo kao simbole za prekretnice u međunarodnim odnosima. No njegovo je značenje i dalje sporno. Hoće li ono označiti početak razdoblja u kojem međunarodna dužnost da se obrane ljudska prava ima prednost pred poštovanjem državnog suvereniteta? Ili bi Kosovo trebalo smatrati povredom međunarodnog zakona koja se ne smije ponoviti", pita se Max Jakobson. "(...)Oni koji tvrde da je akciji NATO-a na Kosovu nedostajala zakonitost jer ju nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a postavljaju se kao branitelji međunarodnog zakona, no zapravo žele zaštititi vlastite zemlje od moguće humanitarne intervencije. Ironično, kineske i ruske vođe sad se predstavljaju kao vjerni zagovornici UN-ove Povelje. Na sastanku održanom u srijedu u Kirgistanu, predsjednici Jiang Zemin i Boris Jeljcin istaknuli su da je glavna obveza UN-a održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, te su se složili suprotstaviti svakoj uporabi sile koju Vijeće sigurnosti nije odobrilo. Za njih je Kosovo simbol američkih težnji za dominacijom u svijetu, a ne pobjeda u obrani ljudskih prava. Obje zemlje progoni sablast odcjepljenja, obje sad podižu UN-ovu povelju kao jamstvo suvereniteta. Za razliku od njih, britanski premijer Tony Blair pozdravio je Kosovo kao pobjedu 'naprednog pristupa' međunarodnim odnosima, koji natkriljuje zastarjele tradicionalne zamisli, pri čemu je vjerojatno mislio na nepovrjedivost državnog suvereniteta kad ga tirani koriste kao štitnik za represivnu politiku. Zaista, međunarodni zakon nije statičan sustav. Njegov razvoj donose presedani. Pet trajnih članova UN-ova vijeća steklo je svoje ovlasti kao nagradu za pobjedu u Drugom svjetskom ratu - ne zbog moralne superiornosti, već zbog premoćne vojne snage. U praksi, samo su se rijetko bili kadri složiti o mjerama održavanja međunarodnog mira i sigurnosti. Oni koji ustraju na obnovi prvotne uloge Vijeća sigurnosti ne očekuju da će ga to učiniti djelotvornijim. Njihov je cilj spriječiti Sjedinjene Države i njezine saveznice da uopće djeluju. U odsutnosti odobrenja UN-a, vlade koje su umiješane u kosovske operacije tvrde da djeluju u ime 'međunarodne zajednice'. Prema tom prilagodljivom načinu izražavanja, članstvo se može povećavati ili sužavati kako je prikladno. Tako je Rusija, rastrzana između nostalgije za statusom supersile i žurnim gospodarskim potrebama, malo unutra malo vani; unutra za pregovora o Kosovu, vani tijekom bombardiranja, kod nagodbe opet unutra. Sukob između tradicionalnih i naprednih pristupa međunarodnim odnosima vjerojatno neće biti riješen u predvidivoj budućnosti. Nitko ne može reći gdje će i u kojem obliku doći sljedeći test, no on sigurno neće biti poput Kosova - povijest međunarodnih kriza nema identičnih blizanaca. Odluka kako se postaviti prema novom masovnom kršenju ljudskih prava ovisit će o prirodi sila koje će tad prevladavati, ne o univerzalnim načelima."