US IHT 8. IX. FRANC.STRAH OD NIJEMACA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 8. IX. 1999. Francuska vidi novu veliku volju za moći u Berlinu "Vodeća figura francuskoga establishmenta tvrdi da će najveći problem Francuske početkom sljedećega stoljeća biti Njemačka i da vjeruje kako postoji rizik da francusko-njemački odnosi postanu neprijateljski. Maurice Druon, stalni tajnik Francuske akademije, smatra kako će poslijeratna bliska francusko-njemačka suradnja postati stvar prošlosti. Njemačka, vjeruje, ponovno postaje imperijalna, dominantna snaga Europe. 'Znam da sam, izgovarajući ovo, prekinuo tabu', rekao je Druon u intervjuu nakon objavljivanja članka u 'Le Figarou' u kojem iznosi svoju zabrinutost glede Njemačke. 'No, nisam jedini u Francuskoj koji stvari tako vidi. Samo što drugi to ne iznose u novinama.' Tabu o kojem je Druon govorio jest nacionalno prihvaćena pretpostavka o tome da je najčvršći poslijeratni uspjeh Francuske utvrđivanje dubokog i stalnog partnerstva s Njemačkom, kao jednom od zemalja koje vode Europu. Iako je ovdje zamjetna znatna količina frustracije glede nestaloga utjecaja Francuske na njemačku politiku nakon završetka hladnoga rata, nema indikacija da Druonovo stajalište o razvoju u Njemačkoj u Francuskoj ima znatniju potporu. No, u Francuskoj je ipak rašireno mišljenje prema kojemu su francusko-njemačke veze sada u najboljem slučaju hladne i prema kojemu kancelar Gerhard Schroeder(...) ima znatno manje interesa nego njegovi prethodnici da francusko-njemačke odnose održava u središtu europskoga razvoja. Novost je u Druonovoj tvrdnji da odlazi mnogo dalje od izražavanja blage zabrinutosti o smjeru Njemačke, koja je uvijek konstantna u raspravama o budućnosti Europe, tvrdeći kako 'će Njemačka postajati sve zahtjevnija, dominantnija i imperijalistički nastrojena, a uza sve to iznenađena i uvrijeđena kada se to istakne'. Njemački dužnosnik, koji privatno Druonove opaske drži marginalnim izljevom, kazao je kako ih neće komentirati. Unatoč svemu, u svom govoru na temu njemačke vanjske politike koji je uslijedio nakon ovoga, Schroeder je spomenuo česte rasprave o kakvoći francusko- njemačkih odnosa, ustrajući na sljedećem: 'Nema sumnje. Francuska i Njemačka ostaju i ostat će motori europskog ujedinjenja.' Druon smatra da bi prihvaćanje te tvrdnje bilo naivno (...). U dobi od 81 godine, nosi titulu čelnika Francuske akademije, tijela koje se bavi očuvanjem francuskoga jezika i književnosti. Kao pisac i bivši ministar kulture s vjerodostojnosti poklonika De Gaullea još iz Drugoga svjetskog rata, Druon nema političke uloge, no toliko je važan pripadnik francuskog establishmenta da su njegove opaske o Njemačkoj djelovale veoma dojmljivo. Opisujući Njemačku, Druon je objasnio kako smatra da je vrijeme kada je zemlja bila veoma motivirana europskom integracijom i francusko-njemačkim mirenjem prošlo. "Era Adenauera istinski pripada prošlosti", rekao je. Kada europske zemlje to potpuno shvate, prema Drunovom mišljenju, 'kada budu osjećale da situacija više nije izdrživa, postoji rizik da napetosti, za nekoliko godina, prerastu u sukob.' 'Kada govorim o francusko-njemačkim sukobima, ne mislim nužno i na rat koji, hvala Bogu, europska integracija čini malo vjerojatnim. No, ništa se ne može isključiti. U svakom slučaju, postoji rizik da ćemo iskusiti teško razdoblje koje će obilježiti ispadi i revolt." Schroeder već, tvrdi Druon, 's visoka govori svojim europskim partnerima' i 'udara po stolu' - što se odnosi na zahtjev da njemački jezik ima isti status kao i engleski i francuski kao radni jezik na svim razinama aktivnosti EU-a. Osim ovoga, kazao je, Njemačka traži prava za manjine zajednica koje govore njemački izvan njezinih granica.(...) Schroeder je u svom govoru u Njemačkom društvu za vanjsku politiku ponudio skicu međusobne povezanosti njemačkih interesa i onog što je nazvao osnovama njemačke vanjske politike. Ta je politika, kazao je drugom prilikom, zasnovana na kontinuitetu, izbjegavanju ikakvih predodžba o 'posebnom njemačkom putu' ili 'zaboravljanju ili represiji holokausta.' 'Ovoj se vladi katkad prigovara da 'njemačkim interesima' pridaje previše važnosti', kazao je. 'Tu pritužbu nikako ne mogu razumjeti. Svaka vanjska politika koja svoje težnje ne bi smatrala svojim interesima bila bi čista hipokrizija. Kao i svi naši susjedi, i mi Nijemci imamo nacionalne interese. Ključna stvar jest kako su ovi interesi definirani i kako ih se brani. To je naročito važno zbog toga što u ovo vrijeme globalizacije nitko ne može uspjeti samo s nacionalnom politikom.' 'Njemačka vanjska politika je, dakle, politika 'prosvijetljene obrane interesa'', nastavio je Schroeder. 'Kako je njemačka suvernost već desetljećima ograničena, Federalna Republika naučila je kako ovom 'prosvijetljenom obranom interesa' rukovati bolje od mnogih drugih zemalja'", piše John Vincour.