FR LE MONDE 4.9.SCHROEDER-NJEM.INTERES

FRANCUSKA LE MONDE 4. IX. 1999. Gerhard Schroeder zauzima se za "jasnu obranu njemačkih interesa" "U četvrtak 2. rujna njemački je kancelar odredio svoju vanjskopolitičku doktrinu, u govoru koji je održao u prigodi osnutka Njemačkoga društva za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu i u napisu koji je istog dana objavio časopis njemačkih sindikata 'Gewerkschaftliche Monatshefte'. Predodžba g. Schroedera jest predodžba Nijemca koji želi preuzeti svoju odgovornost i bez kompleksa braniti svoje interese. Kancelar je počeo braneći svoju previše nacionalnu, pače i nacionalističku politiku. 'Svaka vanjska politika koja ne bi težila ni za kakvim interesima, bila bi pravo licemjerstvo.' Zatim je prikazao novu njemačku doktrinu, iznoseći zamisao o 'jasnoj obrani vlastitih interesa' (Politik des aufgeklaerten Eigeninteresses). Ona se sastoji u trima glavnim točkama: ne nijekati vlastite interese, i to dati do znanja. Drugo, utvrditi svoje interese i potkrijepiti ih razboritim dokazima. Treće, potrebno je pronaći ravnotežu između državnih interesa i interesa naših susjeda, kako bi se moglo naći zajedničko stajalište. Takvo se mišljenje jako razlikuje od stajališta Helmuta Kohla koji je smatrao da ponajprije treba braniti opći europski interes, a da njemački interes proistječe iz općega europskog interesa. Upravo je to potaknulo bivšeg kancelara da više od drugih financira proračun iz Bruxellesa kako bi olakšao izgradnju Europe. No, deset godina nakon pada zida, g. Schroeder želi Njemačku koja svjesno prihvaća svoju moć, kao i drugi veliki narodi. Kancelar je ustvrdio da je samoograničenje njemačke politike 'dugo imalo za posljedicu ograničeno preuzimanje međunarodne odgovornosti'. Prema njegovu mišljenju, to je vrijeme prošlo, a partneri promatraju Njemačku kao zemlju s 'istim pravima'. 'Njemačka se sama treba smatrati velikom europskom silom, kao što naši susjedi čine odavno, i tako voditi i svoju vanjsku politiku kako bi je mogla nastaviti unutar euroatlantskih ustroja.' Kao i njegov prethodnik, g. Schroeder želi europskim i atlantskim integracijama braniti svoje interese. No, postoji jedna fina razlika: dok je Helmut Kohl, strastveni pristaša Europe, uvijek prolio suzu nad Europom, ratom i mirom, Gerhard Schroeder je pragmatičan, pače hladan: 'Europa je praktična potreba', napisao je u 'Gewerkschafftliche Monatshefte'. I govorio o međusobnoj ovisnosti europskih gospodarstava i sigurnosnim razlozima koji čine nužnom izgradnju Europe zbog migracija i međunarodnoga kriminala. 'Napokon, Europa je, ako želite, moralna potreba za samu sebe i za svijet', obrazlaže na koncu kancelar, govoreći zatim o ratu na Kosovu. (...) Kancelar je također pokušao uliti povjerenje u svezi s francusko- njemačkim odnosima (koji su u ovome času vrlo hladni), tumačeći kako će dvije zemlje 'ubuduće biti pokretači europskoga jedinstva'. Na koncu je rekao riječ o Židovima i Izraelu: 'Ne trebamo i nećemo zaboraviti ni odbaciti holokaust, masovno ubojstvo Židova i europskih naroda... Posebno sam sretan što će prvi predsjednik vlade jedne strane zemlje koji će pohoditi Berlin biti izraelski premijer Ehoud Barak, 21. rujna.' No, ti tradicionalni govori nisu više, kao nekad, temelj njemačke vanjske politike", iz Berlina izvješćuje Arnaud Leparmentier.