FR LE MONDE 31.8.RAZG. S TIETMEYEROM

FRANCUSKA LE MONDE 31. VIII. 1999. 'Europskoj je integraciji potrebna francusko-njemačka sloga kao polazište' Lucas Delattre i Philippe Ricard razgovarali su s predsjednikom njemačke središnje banke Hansom Tietmeyerom kojemu istječe mandat: " - U trenutku kada dužnost predsjednika Bundesbanke prepuštate nasljedniku Ernstu Weltekeu, kakve ste zaključke donijeli o prvim mjesecima nakon uvođenja eura? = Početak monetarne unije bio je uspješan. Mislim da je euro svladao prve kušnje, čak i u prilikama u kojima je prevladavao rat na Kosovu, ali i slab rast i velika nezaposlenost. Još nismo izišli iz te faze slabosti, ali je euro u tom razdoblju ipak bio stabilan. Nije bilo većih napetosti između zemalja članica. Važno je to što je euro stabilan s unutarnjeg gledišta, razina inflacije je niska. Vanjska vrijednost eura Šprema dolaru i jenuĆ još ne vodi dovoljno računa o svojoj unutarnjoj snazi, prema mome mišljenju. Treba proći još malo vremena. Budućnost eura ovisi ponajprije o političkim odlukama u Europi: treba znati dokle ćemo biti spremni raditi na poboljšanju uvjeta gospodarskog razvitka. Monetarni uvjeti, pak, jesu zadani. - Kakva je, po Vašoj prosudbi, suradnja između Europske središnje banke (ESB) i političke vlasti koju čini Euro-11? = Za sada su odnosi dobri. Postoji dijalog. Znam da političke vlasti zasad nisu pokušavale utjecati na ESB i njezine odluke. Bilo je razdoblja u kojima sve nije bilo tako jasno. Danas to nije tema o kojoj se raspravlja. - Prihvaćaju li Nijemci danas euro više nego jučer? = Taj je problem važan za Njemačku, a u svezi je s čvrstom povezanosti pučanstva uz njemačku marku, iz povijesnih razloga. No, čini mi se da se ljudi sve više prilagođavaju euru. Prava će provjera doći kada zajednički novac zamijeni valutu pojedinih država. Mi moramo dokazati ljudima da euro nije prijetnja nego dobra prilika. Činjenica da je vanjska vrijednost eura doživjela pad, izazvala je u mnogih nesigurnost. Treba paziti da ta nesigurnost ne bude još veća. Stoga se radujem što je došlo do stanovite korekcije. Mislim da euro još ima puno prostora za rast tečaja. - Može li se reći da je Vaš životni put bio više put političara nego dužnosnika središnje banke? = Nikada nisam bio političar u uskom smislu te riječi. Ja sam gospodarstvenik koji razmišlja u političkim pojmovima. Istina je da je moj rad uvijek bio uklopljen u političke prilike. Uvijek sam držao da je moja zadaća govoriti ljudima istinu, kao i onima u vlasti. Ima političara koji, na žalost, prikazuju samo dobru stranu stvari... Oni nemaju pravi osjećaj odgovornosti. - Postoji li neka odluka na koju ste sada osobito ponosni? = Ne govoreći o 'ponosu', imao sam sreću da zadnjih trideset do četrdeset godina sudjelujem u mnogim odlukama. Spomenuo bih početak rada na europskoj monetarnoj uniji u sklopu skupine Werner Špočetkom 70-ihĆ, ali i pokretanje reforma u Njemačkoj početkom 80- ih. Treće, bilo je također moguće provesti reforme na europskoj razini. Pokušao sam sudjelovati, primjerice, u naporima za jačanje europskog monetarnog sustava i poduprijeti europsku integraciju koju je poticao Jacques Delors. Tu je zatim i njemačko jedinstvo, monetarno ujedinjenje dviju Njemačka: htio sam da neke odluke budu drukčije, ali to nije bilo moguće. K tome sam puno pridonio ugovoru iz Maastrichta i njegovoj provedbi. - Jeste li imali posebnih sukoba s Francuzima? Vaše su zamisli često bile puno drukčije... = Čvrsto sam uvjeren da europska integracija ne može bez francusko- njemačke sloge kao osnovnog polazišta. To nije dovoljno, ali se bez toga ne može. To je stup. No, to nije uvijek bilo lako postići. Usklađivanje je omogućila politika stabilnosti koju je u Francuskoj provodio Jacques Delors od 1982. do 1983. To je označilo pravi zaokret na području monetarne suradnje. Nakon toga, došlo je kritično razdoblje kad Njemačka nije imala dobru 'policy mix' nakon ujedinjenja. Uvijek sam nastojao pronaći rješenja zajedno s francuskim prijateljima. Ne kažem da smo uvijek bili u pravu, kao ni da su Francuzi uvijek bili u pravu. - Jesmo li mi u Europi na putu da se postupno udaljujemo od 'socijalnog tržišnog gospodarstva' prema poslijeratnom obrascu? = Na pojmovnom planu, ne. Postoji puno krivih tumačenja socijalnog tržišnog gospodarstva. Osnovna zamisao Ludwiga Erharda prepustila je mjesto predimenzioniranom proširenju države blagostanja na štetu gospodarskog dinamizma. Ne trebamo se vratiti na nekadašnji kapitalizam, već pronaći smisao tržišnoga gospodarstva i privatne inicijative. To je temelj društvenog sustava. Očito je da društveni sustav na europski način i ubuduće mora postojati. No, treba obnoviti tržišno gospodarstvo kako bi društvene prilike i dalje mogle djelovati. - Kakva treba biti budućnost Europe da bi euro bio uporabljiv? = Dobili smo naddržavnu monetarnu politiku, ali smo zadržali državnu suverenost na drugim područjima: u poreznoj, proračunskoj, socijalnoj politici... Državni sustavi moraju biti konkurentni i prilagodljivi. Treba nastaviti europsku integraciju, ali ne u smislu države nad državom. Treba rasvijetliti pitanja koja će biti predmet odluka na naddržavnoj razini. A izgledi Europe na uspjeh golemi su, uz uvjet da se vodi dobra politika."