PARIZ/MARSEILLE, 31. srpnja (Hina) - Na višednevnom skupu "Susreti s jezicima Sredozemlja", koji je u subotu završen u Marseilleu, raspravom o hrvatskom jeziku sudjelovao je i dr. Marin Andrijašević s Odsjeka za opću lingvistiku
zagrebačkog filozofskog fakulteta.
PARIZ/MARSEILLE, 31. srpnja (Hina) - Na višednevnom skupu "Susreti
s jezicima Sredozemlja", koji je u subotu završen u Marseilleu,
raspravom o hrvatskom jeziku sudjelovao je i dr. Marin Andrijašević
s Odsjeka za opću lingvistiku zagrebačkog filozofskog
fakulteta.#L#
Skup o jezičnoj problematici i jezičnom bogatstvu Sredozemlja
održan je u sklopu programa obilježavanja 2.600-te obljetnice
utemeljenja Marseilla, a na njemu su sudjelovali istaknuti
lingvisti, sociolozi i povjesničari iz Francuske i petnaestak
drugih mediteranskih zemalja.
O jezicima Sredozemlja raspravljalo je tijekom sedam dana
dvadesetak eminentnih lingvista s francuskih sveučilišta u Parizu,
Aix-en Provenceu, Lyonu i Ajacciou, a zatim Tunisu, Kairu,
Jeruzalemu, Ankari, Milanu, Madridu i Barceloni.
Dr. Marin Andrijašević, koji trenutačno predaje hrvatsku
lingvistiku francuskim studentima u Parizu, izlagao je na temu
"Hrvatski jezik i sredozemna podloga" ("La langue croate et le
supstrat mediterraneen").
Lingvistički stručnjaci i još stotinjak prisutnih slušača, pratili
su izlaganje i sudjelovali u raspravi o hrvatskom jeziku s velikim
zanimanjem. Mnogi od njih prvi su put dobili prigodu upoznati se s
lingvističkim obilježjima hrvatskog jezika.
Andrijaševićevo izlaganje bilo je i antiteza izlaganju francuskog
lingvista prof. Paul-Louis Thomasa, koji tvrdokorno zastupa
stajališta o "srpsko-hrvatskom jeziku", a svoje izlaganje u
Marseilleu naslovio je: "Poliglot na jednom jeziku? Srpsko-
hrvatski, bosanski, hrvatski, crnogorski, srpski".
Govoreći na skupu o lingvističkim obilježjima hrvatskog jezika Dr.
Andrijašević je naglasio i njegovu trodijalektalnost, ističući
pritom posebno i uloge kajkavskog i čakavskog dijalekta u
oblikovanju standardnog jezika.
Posebno se osvrnuo na sredozemnu i jadransku toponimiju.
Ilustrirajući to konkretnim primjerima s otoka Krka, Dugog otoka,
Hvara, Visa i Cavtata, uz pomoć konkretnog lingvističkog
materijala pokazao je da naseljeni i gospodarski zanimljivi otoci
nose predslavenska, najčešće romanska ili grčka imena, dok manji
otoci i hridine imaju imena hrvatskog podrijetla.
Andrijašević je govorio i o glagoljskom pismu. Podsjetio je slušače
da je upravo Francuze s tim pismom upoznao naš Juraj iz Slavonije,
koji je u 14. stoljeću bio profesorom na Sorbonnei, i koji je tu
glagoljicu nazvao "alphabetum chrawatorum".
I danas se glagoljske molitve sa Jurjevom francuskom
transkripcijom čuvaju u francuskome gradu Toursu.
Skupu u Marseilleu bili su nazočni i diplomatski predstavnici
nekoliko mediteranskih zemalja, a u ime hrvatskog veleposlanstva u
Parizu, ataše za tisak Zvonimir Frka-Petešić.
Lingvistički skup organiziralo je francusko Društvo "Place
Publique", koje pod vodstvom poznatog skladatelja i teoretičara
umjetnosti Jacquesa Serranoa tradicionalno priređuje ljetne
susrete umjetnika i teoretičara kulture iz različitih oblasti.
(Hina) mbo rt