AU 3. VII. ST:ZAJMOVI ZA JUGOSL.SUSJEDE

inancije-Politika-Strana pomoć AUSTRIJA DER STANDARD 3. VII. 1999. Dvije milijarde dolara za jugoslavenske susjede "Pitanje obnove Kosova provlačilo se poput crvene niti kroz rasprave vođene na salzburškom Svjetskom gospodarskom forumu. S tim je pitanjem povezano i ono o mogućnostima oživotvorenja i financiranja sporazuma za stabilnost Balkana. Svjetska banka namjerava jugoslavenskim susjedima ove i sljedeće godine odobriti dodatne kreditne linije od po jedne milijarde dolara, najavio je u Salzburgu potpredsjednik Svjetske banke Johannes Lynn. I Europska investicijska banka (EIB) radi na osnovama novih kredita, bez kojih se potrebni infrastrukturni projekti za jugoistočnu Europu neće maknuti s mrtve točke. Osuvremenjivanje prometnih putova i telekomunikacijskih postrojenja trebalo bi istodobno promaknuti i ojačati srastanje regije i spremnost na suradnju. 'Same zemlje nemaju kapaciteta za prikupljanje potrebnih sredstava, a neće ih imati ni sljedećih deset godina', smatra ravnatelj Europske investicijske banke Walter Cernoia. Stoga bi te zemlje trebale dobiti 'soft loans' (povoljne zajmove - op. prev.) s rokovima otplate od 30 do 40 godina i vrlo niskim kamatama. Međunarodni donatori, političari i predstavnici tvrtka suglasili su se također da bi pomoć trebala biti brza i nebirokratska. Stoga mnogi priželjkuju da obnovu i nove projekte financira privatni kapital. Presnažan utjecaj država ili EU potaknuo bi u prvom redu nastajanje novih birokratskih struktura. Bosna i Hercegovina ima status negativnog primjera takvog tijeka događaja. Točni proračuni troškova za program pružanja hitne pomoći Kosovu i za sporazum za stabilnost još nisu izrađeni, ali u svakom slučaju riječ će biti o nekoliko milijarda eura. Na putu prema brzoj pomoći Kosovu dvije su zapreke. Ta je pokrajina sastavni dio Jugoslavije koja nije uključena u međunarodnu financijsku arhitekturu. Stoga Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond mogu surađivati samo zaobilaznim putem, koji bi mogao biti otvoren - doduše, tek nakon odlaska srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Uz iznimku Rusa, gospodarski i politički predstavnici zapadnoeuropskih i zemalja na jugoistoku Europe uvjetuju opsežnu pomoć Jugoslaviji padom Slobodana Miloševića", prenosi na kraju izvješća urednik Clemens Rosenkranz.