ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Dosadašnje štete u hrvatskom gospodarstvu, uzrokovane kosovskom krizom, po procjeni Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), iznose 522 milijuna američkih dolara. Do kraja godine štete bi se mogle
utrostručiti, na 1,53 milijarde dolara, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj povodom dvodnevne Konferencije razvojnih banaka zemalja jugoistočne Europe, čiji je domaćin bio HBOR.
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Dosadašnje štete u hrvatskom
gospodarstvu, uzrokovane kosovskom krizom, po procjeni Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR), iznose 522 milijuna američkih
dolara. Do kraja godine štete bi se mogle utrostručiti, na 1,53
milijarde dolara, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev
na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj povodom dvodnevne
Konferencije razvojnih banaka zemalja jugoistočne Europe, čiji je
domaćin bio HBOR.#L#
Na Konferenciji se raspravljalo o posljedicama kosovskog sukoba na
gospodarstvo zemalja jugoistočne Europe te su izneseni prijedlozi
mogućih rješenja. Sudionici konferencije bili su predstavnici
Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske
komisije, Kreditanstalt fuer Wiederaufbau, kao i razvojnih banaka
Albanije, Federacije BiH, Bugarske, Italije, Makedonije,
Rumunjske i Slovenije te Hrvatske.
Može se zaključiti, rekao je Kovačev, da su gubici izazvani
kosovskom krizom preveliki za gospodarstva zemalja u okruženju
koje izravno ili neizravno trpe posljedice. Štete se ponajprije
očituju kroz gubitak već ugovorenih poslova u industriji, turizmu i
trgovini tih zemalja te kroz izostanak novih poslovnih ugovora,
zapreka u uvozu i izvozu.
Mjere koje se kane poduzeti, nastavio je, zato se odnose na izravno
pokrivanje nastalih šteta, pri čemu se očekuje pomoć cjelokupne
međunarodne zajednice, zapadnoeuropskih banaka i drugih
institucija, a kroz kreditne programe razvojnih banaka zemalja
pogođenih krizom.
Nakon što se na konferenciji stekao uvid u potrebe navedenih
zemalja jugoistočne Europe koje je pogodila kosovska kriza,
predloženo je organiziranje konferencije zemalja donatora koje su
spremne izdvojiti određena sredstva u tu svrhu.
Predstavnici Europske komisije mišljenja su kako treba reagirati
brzo i praktično. U tom smislu predlaže se osnivanje agencije koja
bi organizirala i provodila programe pomoći, koordinirala akcijom
te nadgledala raspodjelu izdanih sredstava putem konkretnih
projekata na mikrorazini pojedine zemlje.
(Hina) dju db