NJ 16. VI. FR: CLINTON NAJAVLJUJE GOSPODARSKU POMOĆ - EUROPLJANA

e-Ratovi-Strana pomoć NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 16. VI. 1999. Tuđi novac "Nitko ne zna koliko će stajati obnova razorene Jugoslavije i njezinih oštećenih susjeda. No, zapadne zemlje-donatori već nastoje izbjeći velika obećanja. Najmoćniji čovjek na svijetu posegnuo je za telefonom kako bi pohvalio svog primjernog učenika na Balkanu. Američki predsjednik Bill Clinton nazvao je početkom tjedna rumunjskog premijera Radua Vasileva kako bi zahvalio Rumunjskoj na pomoći u sukobu na Kosovu. Samo se po sebi razumije da će Rumunjska dobiti odštetu za pretrpljene gospodarske gubitke, dok će Vasilev čak osobno biti uključen u izradu programa za ubrzavanje razvoja jugoistočne Europe, kazao je Clinton. Gotovo se nameće dojam da je američki predsjednik obećao tuđi novac. Naime, još prošlog tjedna njegova ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright snažno je nagazila na kočnicu na sastanku sedam najvećih industrijskih zemalja (G-7) u Koelnu: SAD je, po njezinim riječima, već preuzeo lavovski dio ratnih troškova - stručnjaci procjenjuju da je riječ o svoti od 10 milijardi maraka - pa su sada u projektu pomoći pri obnovi na redu Europljani. Na sastanku na vrhu skupine G-7 Europska unija izrazila je načelnu spremnost za financiranje sporazuma za stabilnost Balkana zajedno sa Svjetskom bankom. No, nužno je rapodijeliti troškove na što veći broj zemalja-donatora i izvan Europe, ogradio se mudro domaćin summita, njemački ministar financija Hans Eichel. Naime, još je uvijek prerano za procjene troškova podmirivanja ratnih šteta u čitavoj balkanskoj regiji, napomenuo je ministar Eichel. Autori studije Međunarodnog monetarnog fonda naglasili su da je nužna brza pomoć. U prvom redu južne jugoslavenske susjede, Makedonija i Albanija, ali i susjedne zemlje Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, suočile su se - uz dodatna izdvajanja za opskrbu 800 tisuća izbjeglica - i s prekidom trgovinskih puteva prema zapadnoj Europi, gubitkom tržišta u Jugoslaviji i sve manjim povjerenjem inozemnih ulagača. Za saniranje tih posljedica potrebne su opsežne financijske injekcije, do svote od 4,6 milijardi maraka. Oko polovine te svote nije još pokriveno ni obećanjima, napominju autori studije. Po toj studiji MMF-a, spomenutih šest jugoslavenskih susjeda, koje su - poput Rumunjske i Bugarske - nakon gorkih odricanja stanovništva krenule putem gospodarskog oporavka - pretrpjelo je zbog krize na Kosovu prosječan pad brutto društvenog proizvoda od tri posto. Po toj su prognozi najteže pogođene Makedonija i Bosna s devetpostotnim odnosno osampostotnim padom BDP-a. Regionalno gospodarstvo nije izvuklo nikakvu korist iz privremenog prekida sukoba. Tako se, prema pisanju lista 'Handelsblatt', Makedonija čak požalila da međunarodne humanitarne organizacije dopremaju proizvode za opskrbu izbjeglica zrakoplovima iz Sjedinjenih Država i Europe dok domaći seljaci moraju preorati svoj urod zato što ga ne mogu prodati. MMF se još ne usuđuje prognozirati koliki će biti troškovi obnove Jugoslavije i Kosova. Vladimir Gligorov, stručnjak bečkog Institutata za međunarodne gospodarske usporedbe, polazi od pretpostavke da će ove godine jugoslavenski brutto domaći proizvod biti prepolovljen dok Kosovo, čiji je udio u jugoslavenskom BDP-u do sada bio 10 posto, neće ostvariti gotovo nikakav spomena vrijedan gospodarski rezultat. Gligorov smatra da će Srbiju morati financirati s najmanje 10, a Kosovo s tri milijarde maraka. Pritom uvjetuje svoju procjenu napomenom da Beograd pod vodstvom Slobodana Miloševića vjerojatno neće dobiti međunarodnu pomoć", prenosi na kraju izvješća Ulrich Glauber.