US 23. VI. IHT ODCJEPLJENJE KOS

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 23. VI. 1999. Sloboda za Kosovo nije opasan presedan "Mijenja li intervencija NATO-a na Kosovu pravila o samoopredjeljenju? Daje li ona poticaj svim etničkim skupinama koje žele stvoriti vlastitu mini-državu? Odgovor je 'ne'", piše Jonathan Tepperman, urednik časopisa 'Foreign Affairs'. "Važno je razumjeti stara pravila. Tradicionalno međunarodno pravo priznaje pravo na samoopredjeljenje. No njime se samoopredjeljivanje, dovedeno do krajnosti, sukobljava s nacionalnim suverenitetom, pravom zemlje da sačuva svoju cjelovitost. I tako je pravo na samoopredjeljenje - onako kako je iznijeto u ugovorima poput UN-ove Povelje, Opće deklaracije o ljudskim pravima i Međunarodnom ugovoru o građanskim i političkim pravima - bilo pažljivo ograničeno i uravnoteženo, svedeno na oblike izražavanja koji ne ugrožavaju druge manjine ili nacionalne granice. U jedinom slučaju kad se o tom pitanju vodila parnica, Stalni međunarodni sud (predšasnik današnjeg Svjetskog suda) presudio je da samoopredjeljenje može imati prednost pred državnim suverenitetom i opravdati raspad države samo u razdoblju iznimnog kaosa, u tzv. 'prijelaznim razdobljima,' kad središnja vlada nije kadra obavljati svoj posao, a uobičajena pravila više ne vrijede. Kosovo je iznimna epizoda u modernoj povijesti, ali ne zato što bi bilo uspostavljeno neko novo, destabilizirajuće načelo. Kosovo je rijedak slučaj koji ispunjava stroge međunarodne uvjete za odcjepljenje. Još je značajnija činjenica da je svjetska zajednica to opazila i pomogla separatistima. Jugoslavija je zaista doživjela 'prijelazno razdoblje'. Priča je sad već dobro poznata, a radi se o odvajanju, počevši od 1990., bivših republika Slovenije, Hrvatske, Bosne i Makedonije te ratovima koji su uslijedili. Do vremena kad je na Kosovu izbila prava pobuna, Jugoslavija je zapravo prestala postojati. Jedina republika u federaciji osim Srbije, Crna Gora, pokušavala se izvući na mala vrata i ući u Europu. Prije nego što se uključio NATO, Kosovo je jedno desetljeće trpjelo najgoru vrst ugnjetavanja. Kosovo je nekad bila autonomna savezna jedinica, gotovo poput ostalih republika, da bi mu 1989. bila oduzeta autonomija. Kosovskim Albancima bila su uskraćena temeljna politička i kulturna prava; bili su svedeni na građane drugog reda. Iskušan je pasivni otpor koji nije urodio plodom. Do vremena kad je OVK prošle godine pokrenuo svoj gerilski rat, iskušani su i svi ostali oblici izražavanja nezadovoljstva. U svjetlu svega toga, činjenica da je NATO na posljetku pomogao kosovskim Albancima teško da uvodi novi presedan za radikalno samoopredjeljivanje. Ako se neki drugi separatisti nadaju da mogu računati na sličnu potporu NATO-a ili UN-a, morat će ispuniti nekoliko strogih uvjeta, a to nije previše vjerojatno. Ne samo da će morati nepobitno dokazati da se zemlja kojoj pripadaju raspada. Oni će morati pokazati i da su pokušali mirno pregovarati o svom statusu, prije nego što su se latili oružja. A čak i tada, samo će vrlo teško ugnjetavanje, poput onog koje su provodili Srbi, opravdati puno odcjepljenje. Gledajući ostatak svijeta, koji bi se sukobi mogli nazvati takvima? Zasigurno ne onaj u Quebecu, koji se možda osjeća potlačeno, ali uživa veliku autonomiju u Kanadi. Isto vrijedi za španjolske Baske i francuske Korzikance. A isto vrijedi i za Tibet. Iako Kina nema prava na tu pokrajinu, njezin je nadzor snažan. Slično je i s turskim Kurdistanom. Kurdi trpe tlačenje, ali uvjeti se polako poboljšavaju, a Turska i dalje ima čvrst nadzor. Čečenija bi bila bliža. Ona je već praktično neovisna, a Rusija posrće. Čini se da samo irački Kurdistan u potpunosti ispunjava uvjete za odcjepljenje i inozemnu intervenciju kao na Kosovu. Ako se taj zaključak čini konzervativnim, to ne bi smjelo iznenaditi. Svaki je pravni sustav prejudiciran u korist statusa quo. A to nije nužno loše. (...) Međunarodno pravo postiže dobru ravnotežu između ohrabrenja stabilnosti i dopuštanja odcjepljenja u iznimnim uvjetima. Intervencija NATO-a na Kosovu to nije promijenila. Stoga zapadne sile mogu prestati okolišati o statusu Kosova. Potpuno neovisno Kosovo neće ugroziti prevladavajući pravni poredak."