US 22. VI. LAT EUROPA I KOSOVO

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 22. VI. 1999. Europske mirovne dužnosti "Posljednji srpski vojnik napustio je Kosovo, a NATO sada strahuje da posljednji srpski civil nije daleko. Ni saveznička jamstva o zaštiti za sve ljude u pokrajini, ni povratak nekoliko stotina Srba koji su otišli kad je započelo srpsko vojno povlačenje, što je dobilo velik publicitet, nisu zaustavili egzodus. Smatra se da je oko jedna četvrtina od 200.000 kosovskih Srba pobjegla iz pokrajine u strahu od gnjeva albanskih povratnika koji se vraćaju u spaljene kuće i prisjećaju masovnih ubojstava. Na Kosovu, koje je pravno još dio Srbije, Srba je sve manje. U svakom slučaju, srpski će suverenitet uskoro malo značiti. Nezamislivo je da će beogradskom poretku koji je naredio zločine na Kosovu biti dopušteno više od simboličke prisutnosti pod pomnim nadgledanjem mirotvoraca iz NATO-a. Umjesto toga, odgovornost za civilnu upravu sada se prebacuje na UN. Treba stvoriti i uvježbati novu policiju Kosova, osnovati sudove neovisne od političkog nazdora, a mora se uspostaviti i porezni sustav. Budući da će Kosovo ponovno dobiti veliku mjeru autonomije, morat će se održati mjesni izbori. Prvi korak prema uspostavi vladavine zakona predstavljalo je povlačenje srpske vojske i policije. Drugi će biti razvojačenje OVK-a tijekom 90 dana, do dolaska 48.000 mirotvoraca NATO-a. OVK traži neovisnost Kosova. Činilo se da dogovor postignut s jugoslavenskim predsjednikom Miloševićem isključuje tu mogućnost, ali možda ne u potpunosti. Rezolucija UN-ova Vijeća sigurnosti kojom se prihvaća kosovska nagodba uzela je 'u obzir' propale pregovore iz Rambouilleta, koje je Milošević odbio prihvatiti. Jedna od odredbi iz tog dogovora kaže da će se o budućnosti Kosova odlučiti na međunarodnoj konferenciji koja će zabilježiti 'volju naroda' na Kosovu. Izgledalo je da to otvara vrata mogućem odcjepljenju od Srbije. UN u prošlosti nije bio previše vješt u izgradnji ustanova u razorenim zemljama. Možda će ovaj put biti uspješniji, uz velikodušnu pomoć Europske unije, Sjedinjenih Država i drugih, te uz veću suradnju umjesto međusobnoga suparništva međunarodnih agencija. Budući da je Srbiji uskraćena pomoć za obnovu dok je Milošević na vlasti, Kosovo će biti glavni primatelj pomoći. To je velika prednost za kosovske Albance. Posao NATO-a jest stvoriti sigurno ozračje za obnovu. Koliko će dugo protektorat trajati nije izvjesno, no bez obzira na to, riječ je o poslu koji Europljani mogu preuzeti, uz američku prisutnost koja se odmjereno smanjuje. Sposobnost NATO-a za vođenje rata možda uvelike ovisi o zračnoj sili i drugim resursima koje Sjedinjene Države mogu pribaviti, no mirotvorstvo na Kosovu moralo bi skoro postati isključivo europska dužnost", zaključuje uvodničar lista.