NJ 2. VI.-TAZ-ZADNJA PRILIKA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 2. VI. 1999. Zadnja prilika prije kopnenoga rata "Današnjim ponovnim pregovorima u Beogradu, diplomatski napori u kosovskom sukobu ulaze u presudnu, vjerojatno posljednju fazu. Ako ne dovedu do zadovoljavajućeg rezultata za NATO, Rusiju i jugoslavensku vladu, Moskva bi mogla obustaviti svoje pregovaračke pokušaje, a NATO najkasnije do sredine lipnja odlučiti o primjeni kopnenih postrojba - uz odgovarajuću odluku nezaobilaznog političkog pristanka crveno-zelene koalicije u Bonnu, kao i uz sudjelovanje Bundeswehrovih jedinica za logistiku, opskrbu i veze na vanjskim granicama Kosova, ali ne i njemačkih borbenih jedinica unutar srpske pokrajine. Novo je na stolu prije današnjih razgovora pismo jugoslavenskoga ministra vanjskih poslova Živadina Jovanovića, pristiglo jučer u Bonn. Po njemu je Beograd spreman prihvatiti razmještanje postrojbe UN-a na Kosovu - na temelju odluke Vijeća sigurnosti UN- a. Time bi se Miloševićeva vlada približila, barem prema predodžbama Moskve o značaju 'međunarodne sigurnosne nazočnosti' na Kosovu. Za sada nije jasno hoće li Beograd i dalje ustrajati na tomu da ta postrojba UN-a mora imati samo policijske ovlasti i ovlasti za očuvanje mira prema poglavlju VI. povelje UN-a ili i mandat prisile (poglavlje VII.) i da postrojbi ne smiju pripadati jedinice iz NATO-vih država koje su aktivno sudjelovale u zračnom ratu protiv ostatka Jugoslavije. Taj zahtjev je NATO do sada beskompromisno odbijao. Osim toga, savez i dalje ustraje na tomu da čini 'srž' međunarodne postrojbe i da njom zapovijeda. Na raspravi je i model očuvanja obraza svih strana - tako bi se primjerice zapadnoeuropske članice NATO-a, poput Francuske, Velike Britanije ili Nizozemske mogle deklarirati kao 'države EU- a' i zapovjedništvo međunarodne postrojbe podrediti zajedničkom zapovjedništvu EU-a i Rusije - kao i modeli koji de facto idu na diobu Kosova. Tu pripada i Černomirdinov prijedlog kojega je prošlog tjedna predočio u Beogradu, da na sjeveru Kosova bude razmješten jedan dio srpskih vojnih i policijskih snaga kao i vojnici 'neutralnih' država (Rusija, Finska, Ukrajina itd.) a na jugu vojnici NATO-a, čije zemlje nisu sudjelovale u zračnom ratu (primjerice Grčka, Portugal), a tek izvan pokrajine jedinice iz zemalja koje aktivno sudjeluju u zračnom ratu (poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske ili Njemačke). Ako pregovori tijekom ovog tjedna ne dovedu do suglasja ili bitnog napretka, ruski bi se predsjednik Jeljcin mogao osjetiti prisiljenim povući svojeg posrednika Černomirdina. Duma u Moskvi za ponedjeljak planira prihvaćanje rezolucije s oštrom kritikom NATO-vih zračnih napada, optužbe UN-ova suda za ratne zločince protiv Miloševića kao i 'zakazivanja' Jeljcinove vlade u kosovskom sukobu. Pregovarač EU-a Ahtisaari u Beogradu bi teško sam bio prihvatljiv kao sugovornik. Po neformalnim planovima u raznim NATO-vim glavnim gradovima, tada bi do sredine lipnja uslijedila odluka saveza o primjeni kopnenih borbenih postrojba na Kosovu, jer će inače vrijeme do početka zime biti prekratko. Predviđen je red veličine do 160 tisuća NATO-vih vojnika. Oko 90 tisuća vojnika poslao bi SAD. Za odgovarajuću odluku NATO-a - kao i za sve odluke saveza u vezi sa zračnim ratom donijete od listopada 98. - potreban je izričit pristanak svih država članica. NATO polazi od toga da će i crveno- zelena savezna vlada unatoč ranijim drukčijim javnim izjavama, dati svoj pristanak za kopneni rat. Na to upućuje najnovija izjava kancelara Schroedera koji je u ponedjeljak isključio samo njemačko 'sudjelovanje' u borbenim akcijama na Kosovu. U svakom slučaju bi već u Makedoniji razmještene jedinice za veze, logistiku i opskrbu, čiji broj prema najnovijim odlukama treba povećati na više od pet tisuća vojnika, u okviru NATO-va kopnenoga rata preuzele važne funkcije bez kojih borbene akcije drugih država saveza unutar granica Kosova, ne bi bile moguće" - piše Andreas Zumach.