IT-krize-diplomati IT CORRIERE 5.V.-KOHL ITALIJACORRIERE DELLA SERA5. V. 1999.Kohl:'Balkan treba ući u EU'"(...)- Doktore Kohl, kako se izlazi iz balkanske klopke?= Uvjeren sam da će do mirnog razvoja na Balkanu doći, a ne govorim o
sutrašnjici, nego o dugogodišnjoj perspektivi, isključivo kad sve zemlje regije uđu u Europsku uniju, jer samo takvo stanje može biti kadro zajamčiti precizna pravila. Kako bi se postalo punopravnim članicama treba zadovoljiti kriterije deklaracije iz Kopenhagena, poštivanje ljudskih prava, demokracije, granica. Vidite, danas u Europi nema niti jedne granice koja nije rezultat rata i stoga je Mitterrand imao pravo kada je govorio da raspravljati o granicama znači raspravljati o ratu. Ta je izreka još aktualna. Konkretno, ona znači da treba poštovati, ali i prevladati granice.Cilj treba biti jasan, puno sudjelovanje u Uniji: balkanske su zemlje oduvijek europske, ne samo gospodarski nego i kulturalno. O tome da će trebati duga razdoblja tranzicije, ne treba ni raspravljati. I Španjolci su prošli kroz desetogodišnju tranziciju.- Gledajući retrospektivno na jugoslavensku tragediju, je li bila
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
5. V. 1999.
Kohl:'Balkan treba ući u EU'
"(...)- Doktore Kohl, kako se izlazi iz balkanske klopke?
= Uvjeren sam da će do mirnog razvoja na Balkanu doći, a ne govorim o
sutrašnjici, nego o dugogodišnjoj perspektivi, isključivo kad sve
zemlje regije uđu u Europsku uniju, jer samo takvo stanje može biti
kadro zajamčiti precizna pravila. Kako bi se postalo punopravnim
članicama treba zadovoljiti kriterije deklaracije iz Kopenhagena,
poštivanje ljudskih prava, demokracije, granica. Vidite, danas u
Europi nema niti jedne granice koja nije rezultat rata i stoga je
Mitterrand imao pravo kada je govorio da raspravljati o granicama
znači raspravljati o ratu. Ta je izreka još aktualna. Konkretno,
ona znači da treba poštovati, ali i prevladati granice.
Cilj treba biti jasan, puno sudjelovanje u Uniji: balkanske su
zemlje oduvijek europske, ne samo gospodarski nego i kulturalno. O
tome da će trebati duga razdoblja tranzicije, ne treba ni
raspravljati. I Španjolci su prošli kroz desetogodišnju
tranziciju.
- Gledajući retrospektivno na jugoslavensku tragediju, je li bila
grješka 1991. priznati Hrvatsku i Sloveniju?
= Ne, apsolutno nije. Ne vjerujem da to itko u Njemačkoj kaže. Treba
biti precizan: kakva je bila situacija? Nije istina da je
priznavanje Hrvatske i Slovenije ubrzalo kraj Jugoslavije, Titov
režim se sam raspao jer je to bila izmišljena tvorevina koja se
mogla odražavati samo dok je on bio živ. A da je ta politika bila
ispravna dokazuje Slovenija, koja je u prvom redu u skupini zemalja
kandidata za EU.
- Vi govorite o širenju prema Balkanu. No već je teško dovršiti ono
prema Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj. Tko će sve to platiti?
= Kada vidim financijsko stanje europskih zemalja ostajem pri
svojoj tezi: integracija je pitanje mira, rata i sigurnosti u 21.
stoljeću. Pred tim izazovom, širenje nije stvar koja bi mogla ubiti
naša gospodarstva. Po mojem viđenju bio bi skandal kada bi
Poljacima, Česima i Mađarima kazali ne, nakon što smo im godinama
obećavali da ćemo ih prihvatiti kada padne komunizam. Kako si
možemo uzeti pravo reći stanovnicima Krakova: vi niste poput
nas?(...)", razgovarao Paolo Valentino.