FINANCIJSKI BILTEN 280.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 280. 18 - 25. ožujka 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Predsjednik Tuđman o stanju u gospodarstvu 8. Vlada RH: Promjene posebnih poreza 9. Savjet HNB: Predlaže se stečaj za četiri banke 10. Grupa Zagrebačka banka: Dobit u 1998. 290 milijuna kuna 11. Okrugli stol "The Economista" s hrvatskom Vladom 12. HFP: Raskinuto gotovo 180 tisuća ugovora ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 18. III. 31.000.000 8.000.000 16,00 % 115.210.000 19. III. 60.000.000 19.000.000 16,00 % 106.235.000 20. III. - - 10,00 % 91.083.000 22. III. 56.000.000 5.650.000 16,15 % 156.961.000 23. III. 45.000.000 24.300.000 16,00 % 137.746.000 24. III. 27.000.000 17.000.000 16,35 % 174.099.000 25. III. 26.000.000 7.000.000 16,00 % - Dnevni prosjek 40.833.000 13.492.000 16,08 % 130.222.000 Zahvaljujući repo aukciji, održanoj u utorak, u drugoj polovici ovoga tjedna dnevna je potražnja na Tržištu novca naglo pala. Međutim, ponuda je i dalje vrlo niska, stoga svakodnevno velik dio potražnje ostaje nepokriven. Zbog nestašice novca, cijena mu je porasla. Tako se kamata na opozivne kredite, koji inače posljednjih dana čine najveći dio prometa, sasvim učvrstila na razini od 16 posto. Ni u noćnom kreditiranju nema dovoljno novca da bi se utažili kreditni apetiti svih sudionika. U cijelosti se pokrivaju samo računi banaka i štedionica "u minusu", dok dio potražnje, prijavljen za potrebe održavanja obvezne pričuve, ostaje nepodmiren. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 601,8 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 26. ožujka, a prosječna je kamatna stopa iznosila 12,46 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji u srijedu upisani su zapisi u iznosu od 48,9 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,97 posto, upisani su zapisi u iznosu od 41,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,0 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 3,0 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Od 24. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 458,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Mršav promet i pad CROBEX indeksa ispod razine od 700 bodova osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Pad indeksa posljedica je ponajviše snažne erozije cijene Plive. Naime, dionica Plive pojeftinila je u proteklih tjedan dana čak 44 kune, ili 7,5 posto. Još je snažnije, čak 150 kuna, pala cijena Jadranskog naftovoda, zbog čega je zaronila ispod razine od tisuću kuna. Dionica Splitske banke pojeftinila je pak 16 kuna, dok je cijena obične dionice Zagrebačke banke potonula 11 kuna. Na vrijednosti je, tri kune, izgubila i dionica Varaždinske banke, a na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Cijena dionica Zagrebačke banke 2C serije porasla je čak 130 kuna, dok je Podravka poskupila šest kuna. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana čak 44 boda, ili 5,9 posto. Zbog toga je, po prvi puta od sredine siječnja, zaronio ispod 700 bodova. Preciznije, na 697 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23 - 25. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 510 558 542 2.636.505 Podravka PODR-A 71 80 76 199.137 Varaždinska banka 67 70 67 75.360 Zagrebačka banka O 615 635 630 383.756 Jadranski naftovod 950 950 950 8.550 Končar KONEL 42 42 42 2.522 Kraš KRAS-A 59 64 60 31.459 Privredna banka 100 100 100 700 Riječka banka 60 60 60 30.000 Riviera RIVP-A 35 35 35 3.010 Splitska banka 30 30 30 12.600 Zagrebačka banka 2C 560 690 690 7.540 Zagrebačka banka 3E 270 270 270 12.690 3.403.829 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Izuzetno mirno bilo je ovoga tjedna na Varaždinskom tržištu. Promet je iznosio anemičnih 130 tisuća kuna, a aktivno je bilo samo sedam dionica. Pritom su cijene većine njih potonule. Kao na Burzi, i u Varaždinu je na listi gubitnica vodeće mjesto zauzela dionica Jadranskog naftovoda - s gubitkom od 149 kuna. Pratila ju je dionica Podravske banke druge emisije B serije, kojoj je cijena pala 55 kuna. Osjetno su, pet kuna, pojeftinile i dionice Hotela Rabac te Splitske banke, dok je cijena Sunčanog Hvara potonula dvije kune. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Dionica Tesle-Ericssona osvojila je 16, a Jadran-Turista pet kuna. Zahvaljujući osjetnom rastu cijena tih dviju dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna osam bodova - na 292 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 22 - 25. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Hoteli Rabac 25 25 25 4.600 Jadranski naftovod 951 951 951 8.559 Jadran-Turist 40 40 40 5.000 Podravska banka IIB 150 180 150 3.900 Splitska banka 30 35 30 11.000 Sunčani Hvar 15 15 15 1.770 Tesla-Ericsson 95 119 100 97.023 131.852 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 18. ožujka 25. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5013,62 4860,26 - 3,06 London/FTSE-100 6114,30 6085,00 - 0,48 New York/DJIA 9879,41 9996,84 - 2,16 Tokyo/Nikkei 15717,92 15986,04 + 1,70 Nakon što se prošloga tjedna probio iznad 10.000 bodova, ovih je dana Dow Jones indeks potonuo duboko ispod te razine. Jer, uslijedila je dobitonosna prodaja. Naime, ulagače je obeshrabrilo upozorenje nekih analitičara kako bi Wall Street uskoro mogao doživjeti korekciju cijena od pet do 15 posto. Jer, premda je gospodarstvo u vrlo dobroj formi, ono ipak nije toliko snažno da bi opravdalo vrtoglav rast cijena dionica kakav je zabilježen posljednjih mjeseci. Zabrinutost ulagača je tim veća što se, zbog financijskih kriza u svijetu, prihodi američkih kompanija, posebice tehnoloških, počinju topiti. Tako, primjerice, analitičari upozoravaju kako bi prihodi tehnoloških divova, kao što su IBM, Hewlett-Packard i Dell, u tekućem tromjesečju mogli biti znatno manji nego što se još nedavno procjenjivalo. Pad cijena u Europi Zbog pada Wall Streeta, ali i kosovske krize europske su burze pod snažnim pritiskom. Loša je i vijest da je porasla cijena nafte, nakon što su zemlje članice OPEC-a odlučile smanjiti proizvodnju. Naime, ulagači se plaše kako bi skok cijene "crnog zlata" mogao razbuditi inflaciju, što bi pak povećalo pritisak na rast kamata. Zbog svega toga, u Frankfurtu je DAX indeks ovoga tjedna potonuo više od 3,0 posto, zbog čega je zaronio duboko ispod psihološki značajne razine od 5.000 bodova. Na Londonskom je pak tržištu FTSE indeks izgubio oko 30 bodova. Britance je ponešto oraspoložio podatak da je tzv. sirova stopa inflacije u veljači potonula na najnižu razinu u više od četiri godine - 2,4 posto. Inače, britanska je vlada kao jedan od ciljeva za ovu godinu odredila svođenje inflacije na 2,5 posto. Jedino su u Tokiju cijene dionica ovoga tjedna porasle. Nikkei indeks osvojio je oko 270 bodova. Nakon prošlotjednog potonuća, ulagači su ocjenili da su cijene dionica sada vrlo povoljne. I, krenuli su u "shopping". 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 18. ožujka 25. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,1047 1,0884 - 1,48 Euro/JPY 130,90 128,48 - 1,85 USD/JPY 118,34 118,07 - 0,23 Cijena zlata: USD/Unca 18. ožujka 25. ožujka Promjena u % 284,10 283,85 - 0,09 Na valutnim je tržištima ovoga tjedna bilo vrlo mirno. Tek, tečaj eura potonuo je ispod razina od 1,09 američkih dolara i 129 japanskih jena. Poniranje novorođene europske valute izazvao je podatak da je u veljači Ifo indeks poslovne klime u Njemačkoj potonuo sa siječanjskih 91,1 na 89,9 bodova. A mnogi analitičari očekivali su da će taj indeks, nakon osam mjeseci poniranja, konačno porasti. Jačanje jena nije poželjno S druge strane, jen je početkom tjedna osjetno ojačao. Zbog toga je tečaj dolara potonuo ispod 118 JPY. Međutim, kasnije se oporavio te vratio iznad te razine. Jer, pretjeran rast tečaja jena u ovom trenutku nije poželjan, izjavili su utjecajan zamjenik japanskog ministra financija Eisuke Sakakibara i njegov zamjenik Haruhiko Kuroda. I, japanska valuta naglo je izgubila na privlačnosti. Pritom je dolar posljednjih dana ponešto ojačao. No, ne toliko koliko je to uobičajeno u razdobljima političkih kriza, u kojima "zelenbać" slovi za sigurno utočište kapitala. Riječju, zračni napadi NATO-a na SRJ zasad ne utječu osobito na Tržište, kažu analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19 - 26. ožujka ?99. Valutai jedinica Tečaj19. ožujka Tečaj26. ožujka Promjenau % Euro 1 7,6010 7,6019 + 0,01 DEM 1 3,8863 3,8868 + 0,01 USD 1 6,9024 6,9736 + 1,03 GBP 1 11,2379 11,4199 + 1,61 JPY 100 5,8406 5,9118 + 1,21 ATS 1 0,5523 0,5524 + 0,01 ITL 100 0,3925 0,3926 + 0,01 CHF 1 4,7616 4,7738 + 0,25 SIT 100 4,0002 4,0026 + 0,05 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB uglavnom kretala ispod razine od 3,89 kuna. Sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Japanski jen jača već tri tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 3,9 posto. Prate ga britanska funta i američki dolar koji su u proteklih sedam dana poskupili 1,6, odnosno jedan posto. U istom je razdoblju švicarski franak ojačao 0,25 posto, slovenski tolar 0,05, a euro, talijanska lira i austrijski šiling, kao i marka, blagih 0,01 posto. Aukcija deviza Hrvatska narodna banka (HNB) prodala je u ponedjeljak na aukciji deviza 15,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,6087 kuna za euro. Kupila je i 5,15 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,60 kuna za euro te 150 tisuća američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,95601 kunu za dolar. Središnjoj je banci ponuđeno i više deviza nego što je otkupila, ali s obzirom na tečajna predviđanja i utvrđene odrednice monetarne politike, nisu prihvaćene sve ponude, priopćila je HNB. 7. Predsjednik Tuđman o stanju u gospodarstvu Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman iznio je u ponedjeljak Stajalište državnog vodstva o stanju u gospodarstvu i mjerama za osiguranje daljeg gospodarskog razvitka. "Nakon rasprave na Odboru za strateške odluke Predsjedničkog vijeća u proširenom sastavu, u ime državnog vodstva upućujem, svim državno-upravnim i sudbenim vlastima, društveno-gospodarskim subjektima i pučanstvu, slijedeće zaključke o bitnim pitanjima sadašnjeg stanja. U razdoblju od 1994. do 1998. ostvareni su vrlo povoljni gospodarski rezultati, koji su se odrazili na znatno poboljšanje općeg stabilnog stanja u zemlji, a koji su naišli i na priznanje objektivnih stručnjaka i čimbenika u svijetu. Na osnovama gospodarske stabilnosti, ostvarena stopa rasta BDP-a koja je u tom razdoblju iznosila oko 6 posto, bila je jedna od najdinamičnijih ne samo u Europi. Hrvatska je sredila svoje odnose o naslijeđenom dugu iz bivše Jugoslavije sa stranim vjerovnicima. Postignuta je konvertibilnost valute i ostvarene znatne devizne pričuve. O bitnom povećanju standarda stanovništva svjedoče činjenice da su realne plaće i mirovine, u tom razdoblju, porasle više nego dvostruko. Nedvojbeno su porasle iznad objektivnih mogućnosti da čak otežavaju održavanje stabilnosti i postizanje bržeg gospodarskog razvitka. Provedena je znatna obnova ratom postradalih područja: sagrađeno je blizu 100 tisuća objekata, riješena prognanička i izbjeglička kriza i vraćene stotine tisuća prognanika i izbjeglica u svoje domove. U tom razdoblju izgrađeno je više autocesta i modernih putova nego u cijelom razdoblju obje Jugoslavije. Hrvatska je ostvarila dobru suradnju sa svim važnijim svjetskim, međunarodnim financijskim institucijama. Međutim, brzi rast temeljen na ekspanziji domaće potrošnje iscrpio je svoje mogućnosti i u 1997. godini udario u platno-bilančno ograničenje, izraženo u tekućem deficitu od 12,5 posto BDP. Te nas okolnosti prisiljavaju na stanovite korekcije u gospodarskoj politici daljeg razvitka. Ograničavanje domaće potrošnje radi smanjenja spomenutog platno- bilančnog deficita, dovelo je u prošloj godini do usporavanja gospodarskog rasta. Pad proizvodnje, navlastito u prerađivačkoj industriji, doprinio je i porastu nezaposlenosti, koja je prosječno u 1998. bila za 3,6 posto veća nego u 1997., a pokazuje tendencije i daljeg povećanja. Ukupna industrijska proizvodnja od studenog 1998. do kraja siječnja 1999. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pala je za 2,7 posto, a u okviru toga proizvodnja u prerađivačkoj industriji čak za 6 posto. Robni izvoz, nakon nekoliko godina stagnacije zabilježio je tek u prošloj godini rast od oko 9,5 posto, u dolarskom iznosu. Štednja stanovništva - poslije nekoliko godina izrazitog rasta - u posljednjih je mjeseci usporila rast ali je u realnom izrazu tijekom 1998. porasla za oko 11 posto. Krajem prošle i početkom ove godine povećana je potražnja za devizama, što je utjecalo na deprecijaciju kune, koja je, međutim, već zaustavljena. S tim u svezi valja spomenuti da su se smanjile devizne pričuve središnje banke, no i dalje su dovoljne da jamče trajnu stabilnost kune. Od prvog polugodiša prošle godine, s pojavom slučaja Dubrovačke banke, hrvatski bankovni sustav djelomično je zahvaćen kriznim poremećajima. Osim poremećaja u poslovanju nekoliko banaka, glavni problem u financijskoj sferi je stanje nelikvidnosti, koje se sve više zaoštrava. Ova pojava ima različite uzroke, od kojih su neki naslijeđeni još iz bivšeg socijalističkog sustava. Međutim, negativni utjecaji ove pojave mogli bi izazvati pogubne posljedice i dovesti u pitanje funkcioniranje tržišne privrede. Stoga razrješavanje tog problema ostaje jedna od prioritetnih zadaća, koja stoji pred nositeljima ekonomske politike, odnosno svim sastavnicama gospodarskog poslovodstva, državno-upravne i poglavito sudske vlasti. Najvažniji problem u realnoj sferi jest usporavanje gospodarske aktivnosti i povećavanje nezaposlenosti. Oklijevanje u rješavanju ovih pitanja može ugroziti dostignuti stupanj stabilnosti, što ni u kojem slučaju ne smijemo dopustiti. Jenjavanje gospodarske aktivnosti negativno se odražava na ispunjenje proračuna i izvanproračunskih fondova. U okviru javne potrošnje poseban problem su izvanproračunski fondovi (mirovinski i zdravstveni). Deficiti tih fondova čine ozbiljnu prijetnju ukupnoj stabilnosti, a pridonose i povećanju nelikvidnosti, što na ovaj način zatvara krug neizmirenja obveza, pa i reproduciranje tih deficita na višoj razini. Treba otvoreno reći da su očekivanja naših ljudi u pogledu povećanja standarda - djelomično potaknuta i prevelikim davanjima zbog posljedica rata - previsoka, jer premašuju mogućnosti zemlje na ovoj razini proizvodnje. Naravno, to nikako ne znači da je ostvareni standard svih dijelova stanovništva zadovoljavajući, ali je ipak došlo do znatnog jačanja srednjeg sloja. Iz svega što je rečeno proizlazi da je trenutno gospodarsko stanje u Hrvatskoj vrlo složeno, ali ono nije takvo da se ne mogu naći prihvatljiva i učinkovita rješenja za sve krizne pojavnosti. O postojećem stanju u gospodarstvu, pod utjecajem nekih medija i jednostranih ocjena, širi se daleko lošija slika nego što ona doista jest, što se naročito zaoštrava zbog izborne godine. II. Državno vodstvo smatra da svi nositelji gospodarske politike, uz punu političku potporu stranke na vlasti i drugih društveno- političkih subjekata, ali i svih građana ove zemlje, kojima je stalo do njezina boljitka, moraju poduzeti i podržati brze, odlučne i učinkovite korake i mjere za prevladavanje svih kriznih pojavnosti, a osobito: 1. Nelikvidnost, 2. Poremećaja bankovnog sustava, 3. Prevelike javne potrošnje, 4. Pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti. 1.) Radi rješavanja problema nelikvidnosti Vlada, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), a uz punu potporu Hrvatskog državnog sabora, mora brzo, cjelovito i odlučno primijeniti već pripremljeni program mjera koji obuhvaća: uredno plaćanje obveza države, provesti promjene u platnom prometu, promjene u zakonima o stečaju i ovrsi, sustavno poduzimanje potrebnih napora za naplatu poreza i doprinosa. U tom smislu za djelotvorniju zaštitu vjerovnika od najveće važnosti je učinkovitiji rad sudstva i svih organa u otkrivanju i suzbijanju svih zloporaba i kriminala u svim područjima gospodarskog i društvenog života. U tom smislu posebno je važno da svi nositelji javne potrošnje vode računa o realnom financijskom ograničenju. S tim u svezi važno je što hitrije osposobljavanje rada Državne riznice, a dok se ona ne osposobi treba uvesti praksu da se nijedan veći izdatak, bilo kojeg ministarstva ili resora, ne može realizirati bez autorizacije Ministarstva financija. Istu praksu treba primijeniti i u izvanproračunskim fondovima. 2.) HNB, uz potporu svih ostalih državnih organa, treba učiniti sve da očuva stabilnost cjeline bankovnog sustava. Radi osiguranja uspjeha od velike je važnosti osnažiti funkciju nadzora, ne samo u HNB, već i u svim nadzornim mehanizmima države, kako u poslovnim bankama tako i u ostalim državnim institucijama. Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli financijskih transakcija s inozemstvom. Unatoč činjenici da je izravno ugrožen samo manji dio bankovnog sustava, sa psihološkog stajališta važno je spriječiti širenje nepovjerenja u banke, bez obzira od kuda ono dolazilo i od koga potjecalo. Isto tako treba suzbiti širenje nepovjerenja u opću provedbu privatizacije zbog makinacija nekoliko bogatuna, zaboravljajući da je uspješno privatizirano oko 75 posto gospodarstva koje zapošljava i toliki broj radnika i u tom omjeru sudjeluje u BDP. Država, HNB i svi drugi za to zaduženi organi moraju inzistirati na naplati dugova stvorenih prema bankama, i ne smiju dozvoliti da nekažnjeno prođu svi oni koji su banke osnivali i koristili ih kao svojevrsno samoposluživanje, te tako doprinijeli njihovom poslovnom krahu i širenju nepovjerenja u bankovni sustav. Vrlo je važno ustanoviti gdje su nestala sredstva iz tih banaka, te poduzeti sve da se ona vrate onima kojima pripadaju. Nedvojbeno je, također, da za dezinformacije o bankama, koje ponekad poprimaju oblike širenja panike, kod nas, nažalost, za razliku od drugih zemalja u svijetu, nitko ne snosi nikakve posljedice. Također treba spriječiti širenje glasina jednih banaka protiv drugih, jer i to prouzrokuje širenje nepovjerenja. Kad je riječ o bankama u poteškoćama, pa i onima koje bi normalno trebale završiti u stečaju, ističemo odluku da se i za njihove štediše ostvari odgovarajuće osiguranje štednih uloga. Počam od 1. srpnja ove godine počet će - za one banke nad kojima bude otvoren stečajni postupak - u okvirima postojećeg sistema osiguranja štednih uloga, posredstvom Državne agencije, isplaćivanje štednih uloga do osigurane razine od 100.000 kuna, čime se osiguravaju ulozi najvećeg broja štediša. Vlada će razmotriti mogućnost dodatne zaštite štednih uloga do razine cjelokupne glavnice s primjerenom kamatom na štedne uloge, kakve se ostvaruju u normalnim okolnostima, a ne one koja je ugovarana po visokim stopama i bez ikakvih kriterija. Dodatnu zaštitu štednih uloga, kao i sva vjerovnička potraživanja, treba osigurati učinkovitom provedbom stečajnog postupka, sukladno zakonskim odredbama. U rješavanju konačne sudbine banaka u poteškoćama treba primijeniti stečaj, svuda gdje ne postoje stvarne mogućnosti za njihovu rehabilitaciju, odnosno oporavak, da bi se spriječile negativne posljedice za stabilnost ukupnog bankovnog sustava. U svakom slučaju, nužno je brzo i odlučno konsolidirati bankovni sustav. Cilj ekonomske politike ostaje podržati stabilnost nominalnog tečaja kune, što je pretpostavka sveukupne gospodarske stabilnosti. 3.) Problemi javne potrošnje velikim su dijelom naslijeđeni iz prošlih vremena, te uvjetovani demografskim, poratnim i drugim socijalnim okolnostima. Međutim, neprijeporno je da emitirana suma prava i povlastica daleko nadmašuje sadašnje realne mogućnosti ove zemlje. Izraziti primjer utjecaja ovih čimbenika su fondovi mirovinskih osiguranja, posredstvom kojih su se rješavali drugi socijalni problemi koji tom sustavu zapravo ne pripadaju. To najbolje ilustrira činjenica da je samo 16 % umirovljenika u mirovini s punim radnim stažem. Nedvojbeno je da je postojeća razina javne potrošnje prevelika, te je potrebno iznaći sve mogućnosti da se ona smanji na prihvtljivu razinu. U planiranju javnih rashoda, a posebno infrastrukturnih investicija, treba se okrenuti politici usredotočenog napora, tj. smanjivanju broja planiranih projekata. Deficiti u svim oblicima javne potrošnje su više nego očiti, pa treba razmotriti mogućnost ušteda u proračunu i u financijskim planovima izvanproračunskih fondova. Radi rješavanja nelikvidnosti potrebno je osigurati urednu naplatu poreza i doprinosa, primjenom primjerenog kažnjavanja svih onih koji izbjegavaju važeće zakone. Radi suzbijanja izbjegavanja plaćanja doprinosa na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje treba proširiti plaćanje i na primanja po ugovoru o djelu, osim za područja znanosti, kulture, umjetnosti i studentskog standarda. 4.) Pad industrijske proizvodnje u posljednjih sedam mjeseci, a i drugi spomenuti pokazatelji, upućuju na pad gospodarske aktivnosti. Iako je tome jednim dijelom pridonijela gospodarska kriza u svijetu, a i recesija u zemljama koje su naši najvažniji trgovački partneri, ipak je nedvojbeno da su tome pretežito pridonijeli domaći čimbenici (nelikvidnost, blokirane banke, previsoko fiksalno opterećenje, povećanje svih troškova proizvodnje). Radi prekidanja takvog kretanja nužno je odmah poduzeti odgovarajuće korake, bez obzira što se njihov učinak ne može očekivati u stanovitom brzom vremenskom roku. Među mjerama i koracima koje treba poduzeti radi povećanja proizvodnje i zaposlenosti valja istaknuti prije svega: - brži rast izvoza, od rasta bruto domaćeg proizvoda; - povećanje stope nacionalne štednje, te promjenu strukture nacionalnih investicija u korist djelatnosti koje daju neposredniji proizvodni učinak; - pronalaženje mogućnosti organiziranog pristupa modernom transferu tehnologije; - privlačenje stranih, posebno izravnih investicija. U tu svrhu treba neodločno pristupiti sustavnoj privatizaciji javnih i turističkih poduzeća. U posebnim okolnostima poticanja stranih investicija od nacionalnog značenja hrvatska Vlada ima pravo besplatne dodjele državnog zemljišta, dodjele i izgradnje infrastruktre, te kapitalnog udjela u datom projektu. Za neodložno povećanje izvoza treba učiniti više na povećanju sredstava za njegovo kreditiranje i subvencioniranje kamata u okviru HBOR-a, zatim kompenziranjem troškova carinskih barijera, posebno poticanjem hrvatskih prepoznatljivih proizvoda. Treba što prije razmotriti model institucionalnog nastupa hrvatskog izvoza u suradnji vlasti i gospodarske komore. Neopravdane uvozne olakšice treba ukinuti, npr. kod uvoza automobila, a dati carinske olakšice za uvoz automobila u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj. Carinu za strojeve, i drugu opremu koja se trenutno ne proizvodi u zemlji, treba smanjiti ili ukinuti, kako bi se potakli i domaći i strani investitori. Potrebno je sustavno davati poticaj razvitku turističke i izvozne privrede. Treba učiniti sve da se poveća stopa nacionalne štednje, i osobito da se promijeni struktura investicija u pravcu većih ulaganja u proizvodnje s brzim povratom sredstava. Poticanju razine nacionalne štednje moraju pridonijeti i reformirani fondovi socijalnog i mirovinskog osiguranja, sustavi financiranja stambene izgradnje i sustavi životnog osgiuranja. Pri sadašnjoj razini štednje oslonac na strane, posebno izravne investicije je ne samo neizbježan, već od prvorazredne važnosti. Međutim, da bi privukli strane investitore, osim razrade konkretnih pogodnosti u poreskoj, industrijskoj, carinskoj i infrastrukturnoj politici, treba ubrzati sve integracijske aktivnosti (WTO, CEFTA, EU) kako bi se proširilo tržište. U omogućivanju stranih ulaganja i u sustavu javnih radova i nabavki ne smije se, međutim, dopuštati da domaći ponuđači gube poslove na licitacijama u zemlji i onda kada su potpuno kompetitivni stranima. Na nacionalnoj povlastici pogotovo treba inzistirati za sve one investicije koje se financiraju iz proračuna, javnih fondova i javnih poduzeća. Adekvatnom obukom kadrova i stvaranjem industrijskih i poduzetničkih centara, savjetovališta i tehnoloških parkova, a posebno djelotvornijom primjenom fundamentalnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja mora se poticati uvoz moderne tehnologije, jer bez toga ne možemo zadovoljiti profesionalne i životne potrebe naših mladih školovanih ljudi, niti spriječiti njihov odlazak u inozemstvo. Oživljavanje privredne djelatnosti neosporno će dovesti do smanjenja stopa registirane nezaposlenosti. Međutim, treba otvoreno reći da zbog svojeg strukturnog karaktera taj se problem neće moći riješiti u kratkom roku, ali valja težiti da se stopa nezaposlenosti u narednom srednjoročnom razdoblju približi razini između 7 do 8 posto. Radi ublažavanja problema strukturalne nezaposlenosti, kao što je to cjelovito i domišljato predloženo u programu hrvatske Vlade o zapošljavanju, treba učiniti potreban napor u osiguranju odgovarajućih sredstava za povećanje i profesionalne i regionalne mobilnosti radne snage. Istodobno s borbom protiv svih oblika korupcije, mita i krađe, treba se boriti protiv svih oblika stvaranja antipoduzetničke klime do koje je došlo zbog određenih propusta u privatizaciji i posebno zbog neprofesionalnog ponašanja dijela poduzetnika, to jest bogatuna. Unatoč svim teškoćama i kriznim pojavnostima državno je vodstvo čvrstog uvjerenja da se sve te pojavnosti mogu razmjerno brzo prevladavati, ako sva državna tijela i svi društveni i gospodarski subjekti, u okviru svojih ovlasti, brzo, učinkovito i odgovorno provode utvrđene ciljeve politike na svim područjima. Za svako odstupanje i ustanove, i pojedinci morat će snositi najozbiljnije posljedice". 8. Vlada RH: Promjene posebnih poreza U sklopu programa mjera za rješavanje nelikvidnosti, Vlada RH prihvatila je na sjednici, održanoj u četvrtak, prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o poreznoj upravi. Izmjenama se predlaže da porezna uprava može obavljati i nadzor i prisilno naplaćivati doprinose za fondove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U pripremi je cjelovit model po kojem bi porezna uprava u cijelosti obavljala porezni nadzor, te obračunavala i naplaćivala ne samo poreze na dohodak već i doprinose, izvijetio je ministar financija Borislav Škegro. Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. Predlaže se povećanje posebnog poreza na motorni benzin sa 1,90 na 2,05 kuna po litri. Za bezolovni benzin predlaže se pak povećanje sa 1,60 na 1,85 kuna, a za dizelska goriva sa 1,40 na 1,65 kuna po litri. Povećanje posebnog poreza ne znači automatsko povećanje maloprodajnih cijena, kazao je ministar financija Škegro. Obrazlažio je da je trošarina samo jedan element ukupne cijene proizvoda. Predloženim izmjenama prihod državnog proračuna mjesečno bi se povećao za oko 35 milijuna kuna. Vlada je utvrdila i predloženi Zakon o izmjenama Zakona o posebnim porezima na osobne automobila, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Predlaže se povećanje trošarina za visoku klasu automobila koji imaju više od 75 kilovata. Za automobile od 75 do 90 kilovata trošarina bi se povećala sa 7.500,00 kuna na 15.000,00 kuna, za automobile od 90 do 110 kilovata sa 15.000,00 na 30.000,00 kuna, a za automobile iznad 110 kilovata sa 30.000,00 na 60.000,00 kuna. Također se predlaže ukidanje svih povlastica za uvoz automobila i smanjenje carine za sve automibile za koje se dijelovi proizvode u Hrvatskoj. Vlada je u saborsku proceduru uputila i pridjelog Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode. Predlaže se posebni porez od 20 posto na prodajnu cijenu, odnosno prije obračunavanja PDV-a i to na nakit, satove, odjeću od krzna, obuću od reptila, pirotehničke proizvode za vatromet i oružje. Ukupno porezno opterećenje tih proizvoda iznosilo bi 46,4 posto. Proračunski prihodi povećali bi se za šest mjeseci za oko 8 milijuna kuna. Vlada je utvrdila i prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o posebnom porezu na duhanske prerađevine. Predlaže se ujednačavanje poreznog opterečenja domaćih i uvoznih duhanskih prerađevina, sukladno zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije. Neke će cigarete, kazao je ministar financija Škegro pojeftiniti. No, s time se ne slaže ministar zdravstva Željko Reiner. Ministar Reiner s tim u vezi je zamjerio što o predloženim izmjenama poreza na duhanske prerađevine Ministarstvo zdravstva nije obaviješteno. "Podizanjem trošarina na cigarete diže se i letvica za švercere", odgovorio je ministar financija Škegro, i ponovio da su predložene izmjene u okviru standarda Svjetske trgovinske organizacije u koju Hrvatska želi ući. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i mjere za sanaciju i financijsku konsolidaciju 13 poduzeća. Za to je potrebno osigurati 50 milijuna kuna. "Neka vam ne bude žao tog novca", kazao je premijer Zlatko Mateša dodajući kako je riječ o očuvanju velikog broja radnih mjesta. Ministra privatizacije Milana Kovača i predsjednika Fonda za privatizaciju Stipu Hrkača zadužio je da Vladu izvješćuju o radu upravnih i nadzornih odbora u tim poduzećima. Vlada je također desetorici hrvatskih branitelja darovala poljoprivredna zemljišta. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je produžila važnost uredbama čiji sadržaj do sada nije reguliran donijetim zakonima, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je donijela odluku o izmjenama uvjeta i načina kreditiranja zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske. Njome se odobrava produženje počeka odobrenih kredita od tri godine i roka otplate od tri godine korisnicima koji su namjenski iskoristili kredit. Osim toga, u slučaju smrti korisnika kredita Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) će otpisati glavnicu i kamate. Društvu Razvitak d.d. iz Iloka odobrena je novčana potpora za podmirenje neizmirenih obveza. Vlada je utvrdila prijedloge odluka o postavljenju Lina Verbeka za počasnoga konzula u Kraljevini Belgiji sa sjedištem u Bruggeu; mr. Vjekoslava Tomašića za generalnog konzula u Talijanskoj Republici sa sjedištem u Trstu; dr. Zdravka Sančevića za počasnoga generalnog konzula u Republici Venezueli sa sjedištem u Caracasu; dr. Jasmine Kovačević Čavlović za generalnog konzula u SR Jugoslaviji sa sjedištem u Subotici; Petra Poljanića za generalnog konzula sa sjedištem u Kotoru. Ravnateljem Javne ustanove nacionalni park Krka imenovan je Željko Bulat, izvješćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. 9. Savjet HNB: Predlaže se stečaj za četiri banke Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) odlučio je da se za Komercijalnu, Gradsku, Županjsku i Glumina banku što hitnije pokrene stečajni postupak. Takav prijedlog bit će i upućen nadležnim trgovačkim sudovima, priopćeno je u četvrtak iz HNB-a. "Pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, te uz sudjelovanje ministra financija Borislava Škegre i predsjednika saborskog Odbora za proračun dr. Đure Njavre, Savjet je nastavio raspravu o bankama u kojima su potkraj siječnja imenovani privremeni upravitelji: Komercijalnoj banci d.d., Gradskoj banci d.d, Županjskoj banci d.d., te Glumina banci d.d. Kao što se moglo i očekivati na temelju prethodnih kontrola, nalazi privremenih upravitelja i njima pridruženih stručnjaka potvrđuju da su sve te banke dosadašnjim poslovanjem dovedene u duboku nesolventnost i da nemaju izgleda za oporavak koji bi jamčio stabilno i sa zakonskim propisima usklađeno buduće poslovanje. Radi se o četiri banke na koje otpada oko 6,5 posto bilančne svote hrvatskog bankovnog sustava, a koje su raspolagale s oko 3,5 milijarda kuna ukupne odnosno oko 2,8 milijardi osigurane štednje. Nažalost, i tom štednjom i ostalim povjerenim im sredstvima gospodarile su tako da već duže vrijeme nisu u stanju isplaćivati ni glavnicu a kamoli visoke kamate kojima su privlačile tuđi novac, da bi ga zatim u velikoj mjeri koristile za financiranje tvrtki u vlasništvu samih banaka, članova njihovih uprava, nadzornih odbora i s njima povezanih osoba. Rezultat takve poslovne politike, kao i brojnih drugih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju, sažet je u podatku da su kod sve četiri banke potencijalni gubici daleko veći od jamstvenog kapitala. Članovi Savjeta HNB razmatrali su svestrano i temeljito sve zakonom predviđene mogućnosti raspleta krize u nesolventnim bankama, polazeći pritom u prvom redu od što bolje zaštite interesa štediša tih banaka i povjerenja u bankovni sustav, a vodeći računa i o procjenjivanim troškovima svakog od tih rješenja za državni proračun i porezne obveznike. Savjet HNB zaključio je da će spomenuti interesi biti najučinkovitije zaštićeni što hitnijim pokretanjem stečajnog postupka nad sve četiri navedene banke, te će takav prijedlog biti i upućen nadležnim trgovačkim sudovima. Savjet HNB pritom podsjeća da je štedišama banaka koje moraju u stečaj i s najviše državne razine zajamčen početak isplate štednih uloga osiguranih u sustavu osiguranja štednje preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, do iznosa od 100.000 kuna po štediši, već od 1. srpnja ove godine. Savjet HNB smatra izuzetno važnim da Vlada RH u što kraćem roku razmotri mogućnost dodatne zaštite štednih uloga do razine cjelokupne glavnice s primjerenom kamatom na štedne uloge, kakve se ostvaruju u normalnim okolnostima, a ne one koja je ugovarana po visokim stopama i bez ikakvih kriterija. Dodatnu zaštitu štednih uloga te sva vjerovnička potraživanja treba osigurati učinkovitom provedbom stečajnog postupka, sukladno zakonskim odredbama. Osim toga, članovi Savjeta HNB smatraju opravdanim da se još jednom preispitaju sve mogućnosti i računice za prijenos osigurane štednje iz blokiranih i nesolventnih banaka za koje se predlaže stečaj u zdrave i stabilne hrvatske banke, za što u dosadašnjim pokušajima nije nađeno potrebno zanimanje i očekivano pokriće. Članovi Savjeta HNB posebno naglašavaju da pokretanje stečajnog postupka ne znači automatski i konačnu likvidaciju. I tijekom samog stečajnog postupka otvorena je mogućnost preuzimanja banke u stečaju ukoliko se pronađe zainteresirani ulagač s potrebnim sredstvima, što do sada niti jednoj od ove četiri banke nije uspjelo, ili pak preustroj stečajnog dužnika na temelju dogovora vjerovnika, ukoliko zaključe da bi takvim rješenjem u većoj mjeri zaštitili svoje interese", navodi se u priopćenju HNB-a. 10. Grupa Zagrebačka banka: Dobit u 1998. 290 milijuna kuna Grupa Zagrebačka banka poslovnu je 1998., po preliminarnim financijskim izvješćima, zaključila s dobiti prije oporezivanja od 290 milijuna kuna. Dobit Grupe prije rezervacija povećana je 23 posto u odnosu na prošlu godinu, a ukupan je prihod povećan 10 posto, objavili su u četvrtak iz Zagrebačke banke. Ukupna imovina Grupe povećana je 11 posto, a to se povećanje pretežito odnosi na kreditiranje građana, budući da su kreditni portfelji zastupljeni s 37 posto. Depoziti građana povećani su za 2,5 milijarda kuna tijekom 1998, tako da je sada, kažu, gotovo svaka treća njemačka maraka štednje u Hrvatskoj deponirana u Zagrebačkoj banci. Poslovanje Grupe i upravljanje njome u 1998, u Zagrebačkoj banci smatraju uspješnim, dodajući kako će potankosti izvješća biti poznate nakon okončanja posla revizora, iza 9. travnja 1999. 11. Okrugli stol "The Economista" s hrvatskom Vladom Hrvatsku, makroekonomski gledano, čeka teška godina, u kojoj se teško može očekivati veći gospodarski rast, rekao je u srijedu na završetku dvodnevnog Okruglog stola "The Economista" u Zagrebu, viši potpredsjednik Sekcije za konferencije tog uglednog časopisa William Crisp. Predstavnici hrvatske Vlade sa 100-ak poslovnih ljudi iz zemlje i inozemstva raspravljali su o planovima ekonomske politike Vlade, a zainteresirani su poslovni ljudi imali priliku dobiti konkretne odgovore i "informacije iz prve ruke". Crisp je iznio - po njegovoj prosudbi, 12 osnovnih pokazatelja i zaključaka stola. Ocjenjujući da je gospodarstvo na prekretnici, Crisp smatra da Vlada daje naglasak na gospodarstvo i premda ima intenvercionističkih mjera, vidljivi su napori da se te deformacije iz prošlosti smanje. Gospodarstvo je pogođeno utjecajem propasti nekih banaka i država se mora riješiti "tih trulih jabuka", a pozitivno se ocjenjuju napori Ministarstva financija kako se ne bi izbjegavalo plaćanje poreza. Financiranje zdravstva - kakvo je danas - jest nedjelotvorno, a potrebne su hitne i jasne reforme. "Kultura neplaćanja mora prestati", iduća je poruka Okruglog stola. Neplaćanje je potrebno eliminirati raznim sredstvima. Crisp smatra da je Hrvatska - što se tiče europskih integracija, zbog rata i ostalih događanja, barem 5-10 godina iza susjednih zemalja: Mađarske, Poljske, Slovenije i Češke. Predstojeće učlanjenje u Svetsku trgovinsku organizaciju (WTO) predstavljat će prvi izravan korak Hrvatske na putu u članstvo EU-a. Što se pak tiče tečaja kune, Crisp vidi "opsjednutost" odnosom tečaja kune i njemačke marke, a potrebna je relativna stabilnost, bez većih promjena, jer realan tečaj ovisi o temeljima gospodarstva i njegovoj učinkovitosti. Novi Zakon o bankama daje ovlasti za veće intervencije Hrvatske narodne banke u slučaju nelikvidnosti banaka, što je dobro, kao i najava osiguravanja štednih uloga "za sprječavanje panike". Posebno bitnim Crisp smatra daljnju privatizaciju, posebno Hrvatskih telekomunikacija do kraja ove godine i INA-e u 2000. Napravi li se taj posao dobro i kvalitetno, postoje sve šanse za uspješan nastavak reformi. O gospodarskim pitanjima dva su dana, iza zatvorenih vrata, poslovnim ljudima, među ostalima, govorili potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ministri razvitka i obnove, gospodarstva, pomorstva, prometa i veza - Jure Radić, Nenad Porges, Željko Lužavec - guverner HNB-a Marko Škreb, direktori INE i Hrvatskih telekomunikacija Davor Štern i Ivica Mudrinić... 12. HFP: Raskinuto gotovo 180 tisuća ugovora Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) s današnjim je danom raskinuo gotovo 180 tisuća ugovora o prodaji dionica, nominalno vrijednih 2,8 milijardi njemačkih maraka (više od 11 milijardi kuna). Pritom je 958 milijuna DEM vrijednih dionica otplaćeno i ostalo je vlasnicima, dok je 1,8 milijardi DEM vraćeno u portfelj HFP-a. Fond tako raspolaže s dionicama vrijednim ukupno 9,5 milijardi kuna, što je 10 posto nominalne vrijednosti 2600 poduzeća na početku pretvorbe, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik HFP-a Stipe Hrkać. Konstatirao je da većinu portfelja dionica s kojima Fond raspolaže ustvari čine vraćene dionice zbog neplaćanja i raskida ugovora. Hrkać je podsjetio da je od 578.469 ugovora sklopljenih za kupnju dionica s popustom, raskinut 154.741, vrijedan 845 milijuna DEM, te da je od 42.103 ugovora sklopljena za kupnju dionica bez popusta raskinuto 20.486 ugovora, vrijednih 95 milijuna DEM. Ne složivši se s komentarom novinara da je ono što se vraća Fondu u katastrofalnom stanju, potpredsjednica Fonda Marija Turudić je spomenula primjer karlovačke mljekare KIM koja, kaže, ima velikih dugova, ali i gotovo isto toliko potraživanja. Napomenula je da Fond pobija i poništava sve radnje, primjerice u slučaju Badela 1862., utvrdi li se da je nastala šteta za tvrtku i dioničare zbog neizvršavanja ugovornih obveza i lošeg raspolaganja imovinom. Na upit o rješavanju problema i najavljenoj novoj vlasničkoj strukturi Tiska, Hrkać je rekao da o ponudi konzorcija banaka za preuzimanja Tiska i svih njegovih obveza sada raspravljaju izdavači. Ne želeći ulaziti u detalje, jer će možda već danas biti postignut dogovor, Hrkać je rekao da bi vlasnička struktura trebala biti promijenjena u korist banaka i vjerovnika Tiska.