FINANCIJSKI BILTEN 278.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 278. 04 - 11. ožujka 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O programu naplaćivanja doprinosa 8. Zastupnički dom o izmjenama Stečajnog zakona 9. Savjet HNB: Odlučnost za očuvanje stabilnosti kune 10. Dresdner banka savjetnik za privatizaciju HT-a 11. Kreditni rejting Hrvatske za ožujak DB5b 12. AZTN: Prekršajna prijava protiv Tvornice duhana Rovinj 13. Statistika 14. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u ožujku ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 04. III. 53.000.000 10.570.000 15,32 % 134.992.000 05. III. 69.000.000 20.300.000 15,67 % 63.885.000 06. III. - - 10,00 % 59.808.000 08. III. 67.000.000 25.750.000 15,59 % 120.016.000 09. III. 54.000.000 15.630.000 15,14 % 154.439.000 10. III. 23.000.000 11.600.000 15,35 % 135.763.000 11. III. 27.000.000 18.500.000 14,67 % - Dnevni prosjek 48.833.000 17.058.000 15,29 % 111.484.000 U dnevnom je kreditiranju potražnja za novcem i ovoga tjedna bila vrlo visoka. Ponuda je, već uobičajeno, bila znatno tanja, pa je velik dio kreditnih apetita banaka i štedionica ostajao neutažen. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti odobravani su uglavnom po kamati od 15 posto. No, bilo je i plasmana po 13 - boljim korisnicima - ali i po 16 posto. Na rok od sedam dana sredstva su pak plasirana po cijeni od 16, na rok od devet dana po 16,50, a na rok od 23 dana po 18 posto. Premda je, nakon duljeg vremena, središnja banka u srijedu održala repo aukciju, saldo na žiro računima banaka nije osobito porastao. Stoga mnoge od njih traže novac u noćnom kreditiranju. Ponajviše za održavanje neizdvojenog dijela obvezne pričuve. Tako se posljednjih dana broj banaka i štedionica koje traže novac preko noći kreće od 15 do čak 20. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 76 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 68 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 7,0 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 1,0 milijun kuna. Od 10. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 521,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi bilo izuzetno živo. Ostvaren je promet od čak 19,5 milijuna kuna, što je otprilike sedam puta više nego tjedan dana prije. Pritom je CROBEX indeks skočio čak 37 bodova ili više od pet posto - na 765 bodova. Skok indeksa ponajviše se zahvaljuje snažnom oporavku cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Dionica Plive poskupila je šest posto, ili 35 kuna, zbog čega joj se cijena ponovno probila iznad razine od 600 kuna. Cijena Zabe skočila je pak 22 kune. Osjetno je, 15 kuna, poskupila i dionica Atlantske plovidbe, dok su cijene Karlovačke pivovare i Končara porasle dvije kune. Na listi gubitnica ovoga se pak tjedna našlo sedam dionica. Najviše je, čak 100 kuna, pojeftinila dionica Jadranskog naftovoda. Slijedile su je dionice dviju banaka. Cijena Privredna banke potonula je 15, a Trgovačke 10 kuna. Osjetnije je, osam kuna, na vrijednosti izgubila i dionica Riviere. Cijena Kraša potonula je pak šest kuna, zbog čega je zaronila na najnižu razinu u povijesti - 52 kune. No, ona nije jedina koja je pala na tako niske grane. Na rekordno niske razine zaronile su i cijene dionica Varaždinske banke (67 kuna) te Podravke (63 kune). Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09 - 11. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 600 630 610 12.514.731 Podravka PODR-A 60 70 63 254.044 Varaždinska banka 67 67 67 100.165 Zagrebačka banka O 654 685 662 2.198.439 Atlantska plovidba 55 55 55 7.150 Elka ELKA 40 40 40 8.000 Istraturist 25 26 25 5.350 Jadranski naftovod 1.100 1.100 1.100 3.300 Karlovačka pivovara 310 312 312 7.300 Končar KONEL 42 42 42 4.200 Kraš KRAS-A 52 57 52 36.100 Našice cement 480 480 480 96.000 Plava laguna LAGP-A 300 300 300 151.800 Privredna banka 100 110 100 20.440 Riviera RIVP-A 32 35 32 8.580 Trgovačka banka 1.430 1.430 1.430 25.740 Zagrebačka banka 3E 300 300 300 12.000 Zagrebačka pivovara 530 530 530 106.000 Obveznice JDB 39,70* 39,70* 39,70* 3.945.299 * postotak nominalne cijene 19.529.574 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet bio dvostruko veći nego prošloga, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Tesle-Ericssona. No, cijena im je, pritom, potonula devet kuna. Osjetno su pojeftinile i dionice Badela 1862 (10 kuna) te Riviere (pet kuna). Dionicama Belišća i samoborskog Chromosa cijene su se pak kretale na uobičajenim razinama, a na listi dobitnica našla se samo dionica Bjelovarske banke. Cijena joj je porasla 100 kuna. Povučen ponajviše padom cijene Tesle i Riviere, VIN indeks izgubio je ovoga tjedna četiri boda. Zbog toga je potonuo na najnižu razinu u posljednjih mjesec i pol dana - 286 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08 - 11. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Badel 1862 70 85 70 15.975 Belišće BELSC 25 25 25 1.925 Bjelovarska banka 3.200 3.200 3.200 16.000 Chromos Samobor 440 440 440 4.400 Riviera RIVIR 35 36 35 8.850 Tesla-Ericsson 90 102 90 296.480 343.630 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 04. ožujka 11. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4678,72 4754,41 + 1,61 London/FTSE-100 6101,40 6335,70 + 3,84 New York/DJIA 9275,88 9772,84 + 5,35 Tokyo/Nikkei 14183,45 15502,14 + 9,29 Bikovi su zavladali Wall Streetom. Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana gotovo 500 bodova, ili 5,3 posto, zbog čega je dosegnuo najvišu razinu svih vremena - 9.772 boda. Euforija na NYSE zahvaljuje se podacima koji pokazuju da gospodarstvo ipak nije toliko "pregrijano" kako se to činilo još nedavno. Naime, u veljači je u SAD-u otvoreno 275 tisuća novih radnih mjesta. No, kako je istodobno porastao broj otpuštenih s posla, stopa je nezaposlenosti porasla sa 4,3 na 4,4 posto. Riječju, ulagači su uvjereni kako Fed neće tako skoro povećati kamatne stope. Njihovo uvjerenje potvrdio je i predsjednik Feda Alan Greenspan izjavivši kako nema nikakvih naznaka inflacije, što je, kažu analitičari, jasan signal Tržištu da središnja banka ne planira povećati kamate. Nikkei iznad 15 tisuća bodova I s druge strane Tihog oceana vladalo je sjajno raspoloženje. U Tokiju je Nikkei indeks ovoga tjedna skočio više 9,0 posto. Zbog toga se, prvi puta još od kraja studenoga, probio u područje iznad 15 tisuća bodova. Otkako je središnja banka srezala kamatne stope na rekordno niske razine, likvidnost je znatno bolja, pa se na Burzu slijeva masa svježeg novca, objašnjavaju analitičari. Pored toga, ulagače je ohrabrila vijest da će kompanija Sony Corp. provesti restrukturiranje kako bi potaknula profitabilnost. Naime, ulagači se nadaju da će odluka Sonyja navesti i ostale japanske kompanije na promjene u poslovanju koje su neopodne kako bi se razbudilo gospodarstvo "Zemlje izlazećeg sunca". Probuđena Europa Rekord Dow Jonesa oraspoložio je i europske ulagače. Zbog toga je u Londonu Footsie indeks u proteklih tjedan dana skočio više od 200 bodova, pa se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 6.300 bodova. Frankfurtski DAX indeks osvojio je pak 80-ak bodova. Poticajno je na europske burze djelovala i neočekivana ponuda najveće francuske banke BNP za preuzimanje banaka Societe Generale i Paribas, koje su i same prošloga mjeseca zaprepastile ulagače odlukom o spajanju. Sada je pak BNP za te dvije banke ponudio 37 milijardi dolara. Doduše, Societe Generale i Paribas ocijenile su ponudu BNP-a neprijateljskom, no analitičari kažu da bi to spajanje imalo smisla, s obzirom da bi njime nastala najveća svjetska banka, čija bi ukupna aktiva iznosila čak 974 milijarde eura. Bez obzira kako će se rasplesti ova priča, ulagači vjeruju da će idućih mjeseci uslijediti val novih preuzimanja i spajanja financijskih institucija u Europi, stoga su dionice banaka trenutačno u fokusu ulagača. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 04. ožujka 11. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,0859 1,0893 + 0,31 Euro/JPY 133,18 131,32 - 1,40 USD/JPY 122,59 120,51 - 1,70 Cijena zlata: USD/Unca 04. ožujka 11. ožujka Promjena u % 286,70 289,65 + 1,02 Američki je dolar "izgubio dah". Nakon snažnog rasta prošloga tjedna, njegov je tečaj ovih dana osjetno pao - kako prema euru, tako i prema japanskom jenu. Slabljenje "zelenbaća" potaknulo je izvješće o zaposlenosti u SAD- u. Naime, u veljači je stvoreno 275 tisuća novih radnih mjesta. To je, doduše, vrlo snažan rast, no istodobno je u industrijskom sektoru otpušteno 50 tisuća djelatnika, što je znatno više nego što se očekivalo. Zbog toga je stopa nezaposlenosti porasla sa 4,3 na 4,4 posto. Ovi podaci pokazuju da gospodarstvo ipak nije toliko "pregrijano" kako se to činilo još nedavno, kažu analitičari, što znači da zasad nema potrebe za povećanjem kamatnih stopa. To je potvrdio i predsjednik Feda Alan Greenspan, koji je ovoga tjedna izjavio kako u SAD-u nema naznaka inflacije. Greenspanova je izjava, kažu analitičari, novi jasan signal da središnja banka ne planira povećati privlačnost dolara povećanjem kamata. Zahvaljujući tomu, tečaj eura ponovno se, nakon što je krajem prošloga tjedna prvi puta otkako postoji potonuo ispod 1,08 dolara, vratio iznad te razine. Oporavku jedinstvene europske valute pridonijeo je i predsjednik Bundesbanke Hans Tietmeyer izjavivši kako je slabost eura jedan od razloga zbog kojeg Europska središnja banka ne bi trebala smanjiti kamatne stope. Sezonsko jačanje jena U odnosu pak na jen, cijena dolara potonula je na svega 120 JPY. Osim već navedenih razloga, pad dolara na tu razinu posljedica je uobičajenog sezonskog jačanja jena pred kraj poslovne godine u Japanu, koja završava 31. ožujka. Naime, u tom razdoblju japanske korporacije i banke povlače dio novca s inozemnih tržišta. Jačanje jena zahvaljuje se tek uobičajenoj repatrijaciji dijela investicija i prihoda iz inozemstva i taj će trend kratko trajati, ocjenjuju analitičari. Vrlo brzo dolar će ponovno ojačati jer, gospodarstvo SAD-a brzo raste, dok japansko još ne pokazuje znakove oporavka, kažu oni. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 05 - 12. ožujka ?99. Valutai jedinica Tečaj05. ožujka Tečaj12. ožujka Promjenau % Euro 1 7,5969 7,6062 + 0,12 DEM 1 3,8842 3,8889 + 0,12 USD 1 6,9875 6,9794 - 0,12 GBP 1 11,2556 11,3402 + 0,75 JPY 100 5,6846 5,7892 + 1,84 ATS 1 0,5520 0,5527 + 0,12 ITL 100 0,3923 0,3928 + 0,12 CHF 1 4,7843 4,7644 - 0,42 SIT 100 3,9981 4,0035 + 0,13 Ovoga je tjedna ponešto usporeno jačanje njemačke valute. Naime, na tečajnici HNB marka je u proteklih sedam dana poskupila tek oko 0,1 posto. No, i to je bilo dovoljno da njezin tečaj dosegne novu najvišu razinu u povijesti kune - 3,8889 kuna. Inače, od početka godine marka je poskupila više od 4,0 posto. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Euro, talijanska lira i austrijski šiling uspinju se, kao i marka, već deset tjedana. U tom su razdoblju ojačali oko četiri posto. Posljednja dva mjeseca prati ih slovenski tolar s dobitkom od 2,7 posto. Tečaj britanske funte skočio je samo u posljednjih mjesec dana više do 5,5 posto. Na vrijednosti je ovoga tjedna dobio i japanski jen - 1,8 posto - dok su ostale valute izgubile na vrijednosti. Švicarski je franak u proteklih sedam dana pojeftinio oko 0,4 posto. Nakon devet tjedana uspona, tijekom kojih je ojačao više od 11 posto, ovoga je tjedna američki dolar oslabio. No, neznatno. 7. Vlada RH: O programu naplaćivanja doprinosa Program mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje bio je središnja tema sjednice Vlade, održane u četvrtak. Cilj je programa dosljedna primjena postojećih propisa kojima je regulirana obveza plaćanja doprinosa, sprječavanje poslodavaca da prijavljuju minimalne plaće, a ostatak isplaćuju na druge načine čime izbjegavaju plaćanje doprinosa. Programom mjera, koje je izradilo vladino povjerenstvo, obuhvaćeni su prijedlozi izmjena postojećih zakona, a u srednjoročnim mjerama predlaže se proširiti osnovica za obračun plaćanja doprinosa te smanjenje stope doprinosa. Mjerama se uz ostalo predlaže proširi osnovica za obračunavanje plaćanja doprinosa i na naknade po ugovorima o djelu, autorske honorare, naknade članovima nadzornih i upravnih odbora, stečajnim upraviteljima, na naknade sudskim vještacima, naknade koje pravne i fizičke osobe isplaćuju učenicima i studentima koje zapošljavaju preko udruga za posredovanje pri zapošljavanju učenika i studenata itd. Mjerama se uz ostalo predlaže izmijeniti niz zakona, primjerice zakone o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, kao i učinkovitije poštivanje postojeće zakonske regulative. Mjerama se naglašava kako je potrebno poduzeti sve da se oni koji ne uplaćuju obvezne doprinose procesuiraju po članku 286. Kaznenog zakona. Kako je rečeno na sjednici nema podataka da je po tom zakonu bilo tko procesuiran. Premijer Zlatko Mateša naglasio je kako je zadaća Vlade da sve mjere budu u funkciji rasterećenja sustava, proširivanja baze i smanjenja doprinosa. Mora se okončani s praksom da u lošijem položaju budu oni koji plaćaju doprinose od neplatiša. Za iduću sjednicu premijer je obvezao resorne ministre da razrade program mjera po svojim ministarstvima, a ministra rada i socijalne skrbi da održi sastanak s predstavnicima sindikata. Mateša je istaknuo kako su mirovinski i zdravstveni sustavi vrlo skupi te da se temelje na solidarnosti. To znači da svi koji zarađuju moraju plaćati doprinose, ili će pak ako to ne bude tako Hrvati morati izabrati neki drugi model. Ministar gospodarstva Nenad Porges u raspravi je ocijenio kako je predloženi program mjera samo gašenje požara. Trajno rješenje po njemu je brza i djelotvorna reforma sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Ističući kako ne želi vjerovati da su svi lopovi, naglasio je kako vjeruje da većina uredno plaća doprinose i zato potrebnim smatra upravo podržati takve. Republike Hrvatska je u skupini zemalja sa najvećim obveznim doprinosima i dugoročne mjere trebaju biti usmjerene snižavanju tih stopa i podizanju poreznog morala, zaključio je Porges. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara smatra da mjere za proširenje osnovice za obračun doprinosa treba temeljito raspraviti. Podsjetio je da dug Mirovinskog fonda iznosi 4 milijarde kune te da se svakog mjeseca za isplatu mirovina mora osigurati 1,6 milijardi kuna. Postotak u kojoj se mjeri naplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje kod radnika iznosi 74 posto, kod obrtnika 54 posto, a kod poljoprivrednika 30 posto, naveo je Škara. Ministar zdravstva Željko Reiner smatra da su sustavi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja gotovo na točki da se raspuknu. Svaki mjesec Hrvatski fond zdravstva prikupi 800 milijuna kuna, a troškovi mu iznose oko 950 milijuna. Naslijeđeni dugovi i ovi koji se akumuliraju iz mjeseca u mjesec danas već iznose oko 1,5 milijardi kuna. Stoga smatra da se ubiranje doprinosa mora intenzivirati, a u tome veliku ulogu trebaju imati nadležna kontrolna tijela. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro smatra da zdravstveni i mirovinski fondovi trebaju silno pojačati naplatu doprinosa. Neplaćanje doprinosa je toleriranje nelojalne konkurencije, jer dok, primjerice, Varteks, Pliva i druga poduzeća svoje obveze izvršavaju mnogi to ne čine, a to se tolerira. Upitao je jesu li iz mirovinskog sustava izbačeni oni koji su prava stekli temeljem falsificiranih dokumenata. Na kraju rasprave premijer Mateša istaknuo je da svi koji zarađuju moraju plaćati doprinose te da se neće tolerirati princip da svatko ima sva prava, a da obveze neki plaćaju po svojoj vlastitoj prosudbi. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak prihvatila izvješće o desetom krugu dvostranih pregovora izaslanstva za prijam Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je donijela odluku o prikupljanju i korištenju posebnih sredstava za ozdravljenje poduzeća u teškoćama. Novac će se prikupiti iz državnog proračuna, proračuna ministarstava, od banaka i iz drugih izvora, a služit će za odobrenje sanacijskih kredita poduzećima u poslovnim teškoćama, uključujući njihove socijalne programe. Usvojeni su amandmani Vlade na prijedlog Zakona o poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu i Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona i upućeni Hrvatskome državnom saboru. Vlada je zaključkom izrazila interes za kredite Fonda za socijalni razvitak Vijeća Europe za financiranje projekata obnove i izgradnje komunalne infrastrukture u područjima posebne državne skrbi, te u općinama i gradovima u kojima prebiva ili boravi veći broj ratom raseljenih osoba. Vlada je predložila Predsjedniku Republike da potvrdi izbor Branimira Glavaša županom Osječko-baranjske županije. Dužnosti pomoćnika ministra kulture razriješen je mr. Mario Kezić, a na tu dužnost imenovan je Miljenko Domijan. Pomoćnikom ministra privatizacije imenovan je mr. Franjo Antun Blažević. 8. Zastupnički dom o izmjenama Stečajnog zakona Ubrzanje vođenja stečajnog postupka kojim bi se iz gospodarskog pravnog prometa isključili pravni subjekti koji nisu sposobni za poslovanje, za plaćanje i nelikvidni su, osnovni je cilj predloženih izmjena Stečajnog zakona. Ta je namjera podržana u četvrtak u raspravi na Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora, ali su zastupničke primjedbe na narastajuću nelikvidnost ponajviše bile vezane uz državu, odnosno ministarstva i Vladu kao najveće dužnike. Oni ne mogu u stečaj i taj problem treba riješiti, kazao je Petar Žitnik (Klub HSS-a). Problem nelikvidnosti očituje se u krajem prošle godine blokiranih oko 26.500 tvrtki, u kojima je zaposleno oko 180.000 radnika, a iznos njihovih nepodmirenih obveza dosegnuo je 15 milijardi kuna. No, predloženi zakon, mišljenja je Ante Tukić (Klub LS-a) ne rješava problem nelikvidnosti, jer su njen glavni uzrok nestašica novca i država kao najveći dužnik. Tvrdnju o državi kao najvećem dužniku, Hrvoje Kraljević (Klub HSLS- a) potkrjepljuje primjerima fakulteta koji, kaže, ne plaćaju nikakve režije, isplaćuju samo plaće za što jedino od Ministarstva znanosti dobivaju novac. "To nije rješenje, nego obrnuto stvara još veću nelikvidnost", kazao je. Po ocjeni Damira Kajina (Klub IDS-a) državne financije kolabiraju, država nema novca, povremenim upadima u monetarni sustav osigurala se isplata mirovina, po prvi puta u veljači je kasnila isplata plaća... Kajin smatra da je čitav ustroj, a i predloženi zakon, usmjeren tomu da se "izdrži do izbora, a onda što bude bit će". U zakonu je apsolutno podržao mogućnost da zaposlenici pokrenu stečaj svoga poslodavca zbog neiplaćivanja plaća i drugih obveza, navodeći da oko 150.000 radnika mjesecima ne dobivaju plaće. I Đuro Njavro (Klub HDZ-a) ističe da u primjeni Stečajnog zakona treba voditi računa o zaposlenima, jer oni ne mogu biti krivi za stečaj. Predlaže i uvođenje registra članova uprava, uvid tko je vodio ili upropastio tvrtku tako da idućih pet godina tvrtku ne može ni voditi. Podržavajući poboljšanja Stečajnog zakona, Njavro smatra da prioritet mora biti stvaranje urednog gospodarskog okruženja u kojemu tvrtke djeluju. Umjesto stečaja niz je poduzeća saniran i njima se pomagalo na ovaj ili onaj način, ali i nakon dvije, tri sanacije često idu u stečaj, upozorio je Petar Žitnik (Klub HSS-a). Pozdravljajući svako ubrzanje stečaja, podsjeća na svjetsku praksu u kojoj nakon stečaja niz tvrtki, promjenom vlasničke strukture i nekoliko čelnih ljudi, nastavljaju raditi i to vrlo dobro. Mato Arlović (Klub SDP-a) upozorava na odredbu kojom se državnim pravobraniteljstvima nalaže da u ime Republike Hrvatske, županija i Grada Zagreba kao vjerovnika podnesu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka protiv dužnika koji ne ispunjavaju svoje obveze. Ako će se tako pokretati postupci nema šanse da se izbjegne diskrecionost, da jedni idu, a drugi ne u stečaj što je vrlo opasno za ravnopravnost na tržištu, kazao je. U kontekstu nelikvidnosti često je spominjan i problem mjenica i njihove naplate tek uz diskont od 20 posto. Država je izdala milijardu kuna mjenica, da li će tu obvezu uredno i ispuniti, upitao je Kajin, podsjećajući da mjenice ne žele primiti veledrogerije. U rapravi je iznijeto niz prijedloga za rješavanje problema nelikvidnosti, kao npr. multilateralna kompenzacija. Đuro Njavro pak najvažnijim drži doći do plaćanja državnog proračuna u roku 15 dana, a kao kratkoročne predlaže mjere za sufinanciranje i likvidnost tvrtki, npr. neoporezivanjem reinvestirane dobiti. Zastupnici su se osvrnuli i na pooštravanje uvjeta za stečajnog upravitelja koji bi, uz visoku stručnu spremu, morao položiti i stručni ispit. Predloženo je i ograničenje da jedna osoba bude stečajni upravitelj u jednom, eventualno dva, a ne u nekoliko poduzeća. 9. Savjet HNB: Odlučnost za očuvanje stabilnosti kune Iako je tečaj kune posljednjih dana umiren, Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je da središnja banka treba uputiti jasan signal tržištu kako ne namjerava odustati od odlučne obrane daljnje stabilnosti cijena i nacionalne valute, što i jesu njene temeljne zadaće, te da će te ciljeve braniti svim raspoloživim mehanizmima novčane politike. Sukladno tom stavu, na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, odlučeno je da se obvezna rezerva banaka i štedionica u kunama poveća od 15. ožujka za jedan postotni bod (s 29,5 na 30,5 posto), a kamatna stopa središnje banke na lombardne kredite povećava se s 12 na 13 posto, priopćeno je iz HNB-a. Takvim, očekuje se, privremenim mjerama središnja banka želi povući dio likvidnih sredstava kojima se financira špekulativna potražnja za devizama, iznad stvarnih deviznih potreba za plaćanje uvoza i otplatu dospjelih inozemnih kredita. Tako stvorenom potražnjom "podgrijavaju" se očekivanja glede daljnje deprecijacije kune, što stvara dodatni pritisak na tečaj. Stoga Savjet HNB smatra potrebnim da se, osim intervencijama središnje banke na deviznom tržištu, i ovim dodatnim mjerama uputi jasna poruka o odlučnosti središnje banke da sačuva stabilnost kune i tečajne oscilacije zadrži u prihvatljivom rasponu. Očekuje se da će ove mjere biti dovoljne za premošćenje do očekivanog sezonskog povećanja devizne ponude, no u slučaju potrebe posegnulo bi se i za još nekim instrumentima monetarne politike. Savjet HNB očekuje da će uskoro uslijediti i potrebne mjere fiskalne i drugih gospodarskih politika za očuvanje teško postignute i za zdrav gospodarski rast nužne makroekonomske stabilnosti. Savjet HNB podsjeća da je željena stabilnost postignuta i tijekom proteklih nekoliko godina održavana upravo zahvaljujući usklađenom djelovanju svih tih politika. To je potrebno i nadalje, vodeći računa i o tome da gorka iskustva naših ljudi s inflacijom i obezvrjeđivanjem domaćeg novca u prošlosti izazivaju izuzetnu pozornost i osjetljivost na svaki znak primjetnije promjene tečaja ili cijena. O tome svjedoče i najnovije reakcije građana, gospodarstva i banaka na tečajne promjene nacionalne valute, iako je odnos kune prema njemačkoj marki tijekom cijele prošle i proteklog dijela ove godine promijenjen približno koliko i odnos dolara i eura od početka 1999. godine do sada. Savjet HNB obaviješten je da su sva trojica privremenih upravitelja u bankama za koje je utvrđen rok od 45 dana za podnošenje izvješća - Komercijalna banka Zagreb, Gradska banka Osijek i Županjska banka Županja - dostavili svoja izvješća u Hratsku narodnu banku u određenom roku. Sukladno zakonskim odredbama, Savjet HNB raspravljat će o tim izvješćima u roku slijedećih 15 dana. 10. Dresdner banka savjetnik za privatizaciju HT-a Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, potvrdila izbor Dresdner Kleinwort Benson banke za financijskog savjetnika za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija. O postupku odabira banke-savjetnika izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Postupak, koji se odvijao u tri faze, obavilo je povjerenstvo koje je u siječnju ove godine osnovala Vlada. U prvom krugu na natječaj se javilo 14 inozemnih banaka. U drugi krug ušlo ih je pet, a morale su dostaviti detaljne ponude u smislu rokova, opsega transakcije i podatke o stručnim timovima koji bi obavljali poslove. S predstavnicima tih banaka održani su i usmeni razgovori, a članovi povjerenstva ocjenjivali su pojedine banke do maksimalno 100 bodova. Po 40 bodova bilo je predviđeno za program i za timove, a 20 bodova za iskustvo banke u poslovima privatizacije telekomunikacija u svijetu, a posebice u zemljama istočne Europe. Nakon toga u trećem krugu ostale su Dresdner banka i Credit Suisse First Boston. Nakon obavljenog razgovora članovi povjerenstva jednoglasno su se odlučili da financijski savjetnik za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija bude Dresdner banka. U ime Vlade ugovor s tom bankom potpisat će ministar privatizacije Milan Kovač. 11. Kreditni rejting Hrvatske za ožujak DB5b Dun & Bradstreet (D&B) - međunarodna agencija za poslovne informacije i bonitete - dodijelila je Hrvatskoj za ožujak kreditni rejting DB5b, odnosno deveto mjesto u grupaciji istočno-europskih zemalja. Taj rejting označava nesigurno političko ozračje, koje predstavlja značajan izvor rizika za potencijalne ulagače, objavila je tvrtka Bonline, zastupnik D&B u Hrvatskoj. Glavni uzrok povećanja rizičnosti D&B vidi u nesigurnoj političkoj situaciji u zemlji, odnosno mogućem slabom uspjehu vladajuće stranke na predstojećim parlamentarnim izborima. Ipak, prema ocjeni D&B-a, zapadne zemlje nastavljaju s financijskom potporom za provođenje programa ekonomske reforme. U proteklom je razdoblju smanjen i deficit hrvatske vanjskotrgovinske bilance, uslijed smanjenja obujma uvoza. Na ljestvici istočnoeuropskih zemalja, ispred Hrvatske su Slovenija s kreditnim rejtingom DB3a, zatim Češka, Mađarska i Poljska s rejtingom DB3b, Estonija s DB4c, te Latvija, Litva i Slovačka s DB4d. Deveto mjesto Hrvatsku je, prema procjeni D&B-a, na toj ljestvici smjestilo u društvo s Rumunjskom, dok su Bugarska i Kazahstan odmah poslije, s ocjenom DB5c. 12. AZTN: Prekršajna prijava protiv Tvornice duhana Rovinj Savjet Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, raspravljajući o obavijesti Tvornice duhana Rovinj d.d. (TDR) o stjecanju 483 redovne dionice Tvornice duhana Zadar d.d. (TDZ), obvezao je TDR da dopuni prijavu o namjerama i razlozima stjecanja dionica TDZ-a. Također je odlučeno da se protiv TDR-a podnese prekršajna prijava zato što pravovremeno nije izvijestila Agenciju o stjecanju udjela u TDZ-u, kako je naloženo rješenjem Agencije o dopuštanju koncentracije TDR-a i TDZ-a, priopćeno je u srijedu iz Agencije. Razmatrajući Odluku Gradskoga vijeća Šibenika o organizaciji linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu na području toga grada, Savjet drži nužnim konzultirati Ustavni sud o rješavanju pitanja ograničenja slobode poduzetništva i tržišta. Savjet je, prije donošenja odluke o koncentraciji poduzetnika Vjesnik d.d. - Hrvatska tiskara d.d., odlučio zatražiti dopunu podataka o prodaji dnevnika Vjesnik, kao i točne podatke o dnevnicima koje tiska Hrvatska tiskara, odnosno podatak koje tiskare tiskaju ostale hrvatske dnevnike. Odobravajući koncentracije Privredna banka Zagreb d.d. - Riadria banka d.d., odnosno Privredna banka Zagreb d.d. - Laguna banka d.d., Savjet je obvezao PBZ da Agenciji predoči svoje poslovne namjere nakon spomenutih koncentracija. U zahtjevu tvrtke ZOP-tehnološke usluge, d.o.o. za ispitivanje, servis i proizvodnju, za pokretanjem postupka za utvrđivanje narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja od strane Pastora d.d., Savjet je odlučio zatražiti očitovanje te će zakazati službenu raspravu. Savjet je donio i odluku o nastavku praćenja aktivnosti privatizacijsko-investicijskih fondova. Na sjednici Savjeta utemeljeno je uredništvo Glasnika - službenog glasila Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. 13. Statistika TROŠKOVI ŽIVOTA U VELJAČI VIŠI 0,6 POSTO - Cijene na malo u veljači su u odnosu na siječanj u prosjeku porasle 0,3 posto, dok su u odnosu na prošlogodišnju veljaču više 3,4 posto. Troškovi života u veljači su u odnosu na siječanj porasli 0,6 posto, a u odnosu na lanjsku veljaču viši su 3,2 posto, priopćeno je iz Državnog zavoda za statistiku. Cijene roba u veljači u odnosu na siječanj bilježe porast 0,4 posto, a cijene usluga 0,2 posto. Poskupljenje roba prouzročio je porast cijena nesezonskih poljoprivrednih proizvoda za 5,1 posto i poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima za 3,2 posto. U okviru poljoprivrednih proizvoda cijene svježeg voća porasle su 5,5 posto i svježeg povrća 5,6 posto. Cijene svježih riba niže su 7,8 posto, a cijene svježih jaja ostale su na razini cijena iz siječnja. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su u prosjeku porasle 0,3 posto, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda 0,5 posto, cijene pića 0,3 posto, dok su cijene industrijsko prehrambenih proizvoda niže 0,1 posto. Industrijski proizvodi pri proizvođačima u veljači su u odnosu na siječanj u prosjeku skuplji 0,8 posto, dok su u odnosu na lanjsku veljaču nepromijenjeni. Te su se cijene od početka godine do kraja veljače prosječno mjesečno mijenjale po stopi 0,449 posto ili ukupno 0,9 posto. Promatranao po glavnim industrijskim grupacijama, najviše su - 3,9 posto porasle cijene energije, dok su cijene trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostale u prosjeku na razini cijena iz siječnja ove godine. Takvo kretanje troškova života u veljači u odnosu na siječanj posljedica su porasta cijena proizvoda i usluga za stanovanje 1,2 posto (električna energija, usluge održavanja stana) te 0,7 posto rasta cijena prehrane i proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu kao i proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja 0,4 posto, prometnih sredstava i usluga 0,2 posto, odjeće i obuće 0,3 posto te duhana i pića 0,1 posto. U okviru troškova života cijene roba u veljači u odnosu na siječanj više su 0,6 posto, a cijene usluga 0,5 posto. 14. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u ožujku Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka/štedionica kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 Alpe Jadran banka 4,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 2,50 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 2,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska banka Pula 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00/2,50 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Privredna banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 3,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka/štedionica 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 7,00 9,00 12,00 15,00 15,00 15,00 Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 3,00 4,00 dogovor Hypo Banka Croatia 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 5,00 6,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Istarska kred.banka Umag 8,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 13,00 14,00 15,00 Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Riadria banka 9,00 10,00 11,00 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,95 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 7,00 9,00 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 6,00 prema dogovoru Hypo Banka Croatia prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 - - - Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -