FINANCIJSKI BILTEN 276.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 276. 18 - 25. veljače 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Izmjene Stečajnog zakona 8. Savjet HNB: Privremeni upravitelj u "Croatia banku" 9. Škegro: Uspješna prodaja hrvatskih euroobveznica 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 18. II. 33.000.000 28.000.000 16,17 % 198.327.000 19. II. 26.000.000 20.300.000 15,34 % 60.754.000 20. II. - - 10,00 % 37.570.000 22. II. 18.000.000 8.054.000 13,75 % 59.251.000 23. II. 55.000.000 27.500.000 15,72 % 53.149.000 24. II. 62.000.000 12.000.000 15,68 % 155.459.000 25. II. 28.000.000 12.000.000 15,16 % - Dnevni prosjek 37.000.000 17.976.000 15,30 % 94.085.000 Preko vikenda se stanje na računima banaka poboljšalo, stoga je noćni promet početkom tjedna bio vrlo mršav. Međutim, polovicom su se tjedna računi naglo ispraznili jer, dospjele su obveze banaka prema središnjoj banci. Naime, u utorak su banke morale vratiti repo kredite, dok su u srijedu morale platiti devize kupljene na aukciji, održanoj u ponedjeljak. Stoga je naglo porasla potražnja u dnevnom kreditiranju, dok je ponuda pala. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti odobravani su po kamatama od 12 (boljim korisnicima) do 15,50 posto. Koliki je bio ukupan saldo? Koliko je bilo "negativaca" i koliko je iznosio njihov manjak? Te i još neke podatke od prošloga tjedna, nažalost, više ne dobivamo, s obzirom da je Hrvatska narodna banka zabranila proslijeđivanje tih informacija javnosti. Je li ta odluka privremena ili trajna? Odgovor na to pitanje, unatoč molbama, još nismo dobili. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 122 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 118 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od milijun kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,50 posto, upisani zapisi vrijedni 3,0 milijuna kuna. Od 24. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 697,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj su burzi cijene gotovo svih dionica ovoga tjedna osjetno pale. Zbog toga je CROBEX indeks potonuo 32 boda, ili više od četiri posto, pa se našao na svega 758 bodova, najnižoj razini u posljednjih mjesec i pol dana. Najviše je, čak 43 kune, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke. Slijedile su je dionice Plave lagune i Karlovačke pivovare s gubitkom od 40, odnosno 30 kuna. Pritisku nije odoljela ni dionica Plive. Cijena joj je pala 20 kuna, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronila ispod razine od 600 kuna. Dionica Podravke pojeftinila je pak 11 kuna. U srijedu joj je cijena pala na svega 70 kuna, najnižu razinu u povijeti. Na rekordno niske razine potonule su i cijene Kraša (65 kuna) te Varaždinske banke (75 kuna). No, nisu pod pritiskom samo bankarske i industrijske dionice nego i turističke. Tako je cijena Arenaturista pala pet kuna, dok su dionice Jadran-Turista i Riviere pojeftinile tri kune. Na kratkoj listi dobitnica ovoga se tjedna našla samo jedna dionica. Cijena Privredna banke porasla je pet kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23 - 25. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 590 620 590 2.886.890 Podravka PODR-A 70 81 73 279.696 Varaždinska banka 75 75 75 1.500 Zagrebačka banka O 711 765 725 1.558.120 Arenaturist 35 35 35 2.100 Atlantska plovidba 60 60 60 6.240 Jadran-Turist 33 38 33 28.864 Karlovačka pivovara 300 300 300 30.300 Kraš KRAS-A 65 65 65 4.030 Plava laguna 300 340 300 123.395 Privredna banka 115 115 115 12.650 Riječka banka 50 60 60 998.450 Riviera RIVP-A 37 45 37 18.965 Trgovačka banka 1.230 1.230 1.230 24.600 Zagrebačka banka 3E 340 340 340 3.400 5.979.200 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Nakon duljeg, vrlo mirnog razdoblja, ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo izuzetno živo. Promet je dosegnuo gotovo 900 tisuća kuna, a aktivno je bilo devet dionica. Visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Autoservisnog centra iz Varaždina. Po cijeni od 120 kuna, vlasnika je zamijenilo više od 5.200 dionica tog centra, pa je ostvaren promet od gotovo 630 tisuća kuna. Većini ostalih dionica cijene su pale. Najviše je, 26 kuna, ili čak 20,6 posto, potonula cijena Tesle-Ericssona, zbog čega je pala na rekordno niskih 100 kuna. Pratile su je dionice Plave lagune i Podravske banke druge emisije B serije s gubitkom od 20, odnosno 11 kuna. Osjetno su pojeftinile i dionice Jadran-Turista (šest kuna) te Croatia linea (četiri kune), dok su se ostalim dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Povučen padom cijena većine dionica, VIN indeks izgubio je ovoga tjedna čak 10 bodova, ili 3,3 posto. Zbog toga je, nakon 20-ak dana, ponovno zaronio ispod razine od 290 bodova. Preciznije, na 288 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 22 - 25. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Autoservisni centar 120 120 120 629.760 Chromos Samobor 440 440 440 10.560 Croatia line 22 22 22 1.056 Jadran-Turist 32 32 32 480 Plava laguna 330 330 330 13.860 Podravska banka IIB 209 209 209 836 Riviera RIVIR 40 41 40 8.705 Tesla-Ericsson TESLA 100 119 100 230.035 Varteks VART 19 20 19 2.520 897.812 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 18. veljače 25. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4845,08 4958,58 + 2,34 London/FTSE-100 6074,90 6206,50 + 2,16 New York/DJIA 9195,47 9399,67 + 2,22 Tokyo/Nikkei 14158,67 14470,45 + 2,20 Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana više od 200 bodova, ili čak 2,2 posto. Kupovnu groznicu izazvao je val vijesti o spajanjima i preuzimanjima američkih kompanija, ali i nastup predsjednika Feda Alana Greenspana u Kongresu. Naime, Greenspanovo redovito svjedočenje pred kongresmenima bilo je ovoga puta neutralno - nije ni ohrabrio, ni zastrašio ulagače. Kazao je kako je američko gospodarstvo toliko živahno da bi možda trebalo ponovno razmotriti nedavno smanjenje kamatnih stopa. S druge pak strane, financijske krize u svijetu prijete gospodarskom rastu, stoga treba biti oprezan, kazao je Greenspan. Riječju, naznačio je kako zasad neće biti nikakvih promjena u monetarnoj politici, ali i to da je Fed spreman reagirati u oba smjera - i povećanjem i smanjenjem kamata - ovisno o gospodarskim zbivanjima. Zarazno raspoloženje Amerikanaca Dobro raspoloženje Amerikanaca "zarazilo" je Japance. Nikkei indeks skočio je ovoga tjedna više od 300 bodova. Osim rasta Wall Streeta, pozitivno je na Tržište djelovao i daljnji pad jena u odnosu na dolar. Naime, time japanska roba na svjetskom tržištu postaje jeftinija i konkurentnija. Stoga su u fokusu ulagača bile dionice japanskih izvoznika. Primjerice, Honde, Canona,... I europski su ulagači ovoga tjedna bili vrlo dobro raspoloženi, pa su cijene dionica u Londonu i Frankfurtu porasle. Polovicom tjedna FTSE indeks probio se, prvi puta u povijesti, iznad razine od 6.300 bodova. Pritom su ponajviše porasle cijene dionica banaka i farmaceutskih kompanija. No, neki analitičari smatraju kako taj rast nije baš na čvrstim temeljima te da bi se moglo pokazati da su cijene tih dionica neodržive. Kako bilo, rekord Footsija ohrabrio je Nijemce, pa je u Frankfurtu DAX indeks skočio više od 100 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 18. veljače 25. veljače Promjena u % Euro/USD 1,1272 1,1022 - 2,28 Euro/JPY 134,01 132,68 - 0,99 USD/JPY 118,85 120,37 + 1,27 Cijena zlata: USD/Unca 18. veljače 25. veljače Promjena u % 284,80 287,00 + 0,77 Američki je dolar dobio krila. Ovoga se tjedna njegov tečaj, prvi puta nakon dva i pol mjeseca, probio u područje iznad 122 japanska jena. "Zelenbać" je ojačao i prema euru, pa je tečaj jedinstvene europske valute potonuo, prvi puta otkako postoji, ispod razine od 1,10 dolara. Apetit za dolarima izazvao je novi podatak koji ukazuje na sjajnu gospodarsku sliku SAD-a. Naime, u siječnju su potrošačke cijene porasle svega 0,1 posto. Jačanje "zelenbaća" zahvaljuje se i neodlučnosti ministara financija Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), koji su se prošloga vikenda sastali u Bonnu. Govorilo se o usporavanju globalnog gospodarskog rasta, o financijskim olujama,... No, po običaju, nisu donijeti nikakvi konkretni zaključci. Pored toga, nije bilo ni riječi o poniranju tečaja jena. Nitko od prisutnih nije želio niti komentirati snažno klizanje japanske valute. Međutim, tu je "grešku" polovicom tjedna ispravio zamjenik japanskog ministra financija Eisuke Sakakibara, izjavivši kako će Japan tolerirati slabljenje jena kao posljedicu popuštanja kreditne politike japanske središnje banke. No, s gospodarskim oporavkom "Zemlje izlazećeg sunca", jen će zasigurno povratiti svoju snagu, dodao je Sakakibara. Pored toga, japanska novinska agencija Jiji objavila je izjavu neimenovanog dužnosnika japanske vlade kako Japan ne može izričito podržavati poniranje jena. "Nije poželjan prenagao daljnji pad jena ili kamatnih stopa, kao ni njihov prenagao rast," kazao je taj dužnosnik. Zbog svega toga, tečaj dolara potonuo je polovicom tjedna sa 122 na 120 jena. Kako bilo, dolar trenutačno djeluje vrlo snažno, što se zahvaljuje velikoj otpornosti američkog gospodarstva na financijske krize u svijetu. S druge strane, zdravstvena slika "Eurolanda" se pogoršava. Primjerice, u Njemačkoj je u četvrtom tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod (GDP) potonuo 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal. Prijeti li gospodarskoj lokomotivi euro zone recesija? Pritisak na funtu Pozornost ulagača privukla je ovoga tjedna i britanska funta. Jer, po prvi puta od rujna 1997. godine, tečaj funte strmoglavio se ispod razine od 1,60 dolara. Razlog? Britanski premijer Tony Blair izjavio je kako njegova vlada ubrzava pripreme za pristup "Eurolandu". I, britanski tabloidi zaredali su s naslovima: "Kraj funte", "Blair prelazi Rubikon na putu za ?Euroland?",... Pritom su se proširile špekulacije kako će za pristup euro zoni Velika Britanija trebati jeftiniju valutu. Jer, slabljenjem funte britanska bi roba postala jeftinija, a time i konkurentnija na tržištu "Eurolanda". U suprotnom, Britaniji se ne piše dobro. Osim toga, kako je funta od siječnja skočila više od 6,0 posto u odnosu na euro, ulagači se plaše kako će britanska središnja banka uskoro još jednom smanjiti kamatne stope. Zbog svega toga, funta se našla pod izuzetno snažnim pritiskom. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19 - 26. veljače ?99. Valutai jedinica Tečaj19. veljače Tečaj26. veljače Promjenau % Euro 1 7,5129 7,5581 + 0,60 DEM 1 3,8412 3,8644 + 0,60 USD 1 6,6763 6,8535 + 2,65 GBP 1 10,9158 10,9691 + 0,48 JPY 100 5,5827 5,6914 + 1,94 ATS 1 0,5459 0,5492 + 0,60 ITL 100 0,3880 0,3903 + 0,59 CHF 1 4,7023 4,7548 + 1,11 SIT 100 3,9602 3,9843 + 0,60 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB porasla čak 0,60 posto, pa se, po prvi puta u četiri i pol godine postojanja kune, probila iznad razine od 3,86 kuna. Inače, od početka godine marka je poskupila više od 3,3 posto. I sve su ostale valute u proteklih sedam dana dobile na vrijednosti. Američki dolar jača već dva mjeseca. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 9,1 posto! U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling osvojili oko 3,3 posto. Posljednjih šest tjedana prati ih slovenski tolar s dobitkom od 2,3 posto. Švicarski je pak franak u proteklih mjesec dana ojačao 3,9 posto, dok je britanska funta samo u posljednjih 15-ak dana poskupila gotovo 2,2 posto. Ovoga tjedna pridružio im se japanski jen osvojivši 1,9 posto. Aukcija deviza HNB Na aukciji, održanoj u ponedjeljak, Hrvatska narodna banka prodala je 95,08 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,5328 kuna za jedan euro. 7. Vlada RH: Izmjene Stečajnog zakona Na sjednici, održanoj u utorak, Vlada je u okviru programa aktivnosti na rješavanju problema nelikvidnosti utvrdila izmjene i dopune Stečajnog zakona kojim će se omogućiti brže vođenje stečajnog postupka i pojačati odgovornost sudionika u tom postupku. Temeljni cilj prijedloga zakona o izmjenama Stečajnog zakona je ubrzati stečajni postupak, pojačati odgovornost sudionika toga postupka te otvoriti pravnu mogućnost bržeg uklanjanja iz pravnoga prometa insolventnih subjekata. Ministar pravosuđa Milan Ramljak izvijestio je da je radi rješavanja problema nelikvidnosti Vlada već predložila izmjene Ovršnog zakona, kao i Zakona o obrtu. Iako je bila na dnevnom redu ove sjednice, uredba kojom se predlaže izmijeniti Zakon o platnom prometu još će biti razmatrana. Stečajni zakon stupio je na snagu 1. siječnja 1997. godine i njime je provedena reforma stečajnog prava u Hrvatskoj. No, kazao je Ramljak, primjena toga zakona u praksi nije dala očekivane rezultate. Kao jedan od razloga zašto ciljevi nisu postignuti Ramljak je naveo da insolventni dužnici, iako im je to zakonska obveza, sami nisu podnosili prijedloge za otvaranje stečajnog postupka. To ne čine niti vjerovnici čak i ako im svi pokušaji namirivanja dugova ostaju bezuspješni. U svezi s tim Ramljak je kazao da se izmjenama Zakona predlaže ojačati ulogu državnih pravobraniteljstava koji bi u ime pravnih osoba - vjerovnika podnosili prijedloge za pokretanje stečajnih postupaka protiv dužnika. Predlaže se pooštriti i odgovornost stečajnog upravitelja glede unovčenja imovine stečajnog dužnika. Premijer Zlatko Mateša naglasio je kako stečaj nužno ne znači i fizičku propast dužnika te zaprepašćujućom ocijenio činjenicu što mnogi ne poznaju ili se do sada nisu koristili mogućnostima koje imaju temeljem Stečajnog zakona. O posebnim odnosima Vlada je utvrdila i 12 aneksa Sporazuma o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije BiH koji će sutra biti uručeni veleposlaniku BiH u Zagrebu. U izradi je još devet aneksa toga sporazuma, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Podsjećajući na važnost toga sporazuma kojim se hrvatskom narodu u BiH jamči konstitutivnost i suverenost kao i drugim narodima, te jamči provedba daytonskog i washingtonskog sporazuma, Granić je zabrinjavajućim ocijenio što je sporazum odbio ratificirati parlament Federacije BiH. Izrazio je nadu da će taj problem biti prevladan uz pomoć visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Granić je također kazao kako je hrvatska Vlada prije dva mjeseca Vladi BiH predala novi gospodarski sporazum, no ni do danas Hrvatska nije dobila nikakav odgovor. Vlada zakonima predlaže potvrditi dva ugovora o zajmu kod Europske i Svjetske banke za obnovu i razvoj za osuvremenjivanje Hrvatskih željeznica. Riječ je o zajmovima u ukupnoj visini od 136 milijuna dolara s tim da zajam kod Svjetske banke iznosi 101 milijun dolara. Taj je zajam odobren s otplatom na 15 godina uz 5 godina počeka i uz povoljnu kamatu od 3,44 posto, dok je zajam kod Europske banke u visini 35 milijuna dolara odobren na 12 godina uz 3 godine počeka s kamatom od 6 posto. Nadalje, Vlada je odlučila izdati državno jamstvo za kredit Varaždinskoj kožari kod Hipo banke iz Klagenfurta u visini 10 milijuna njemačkih maraka na 10 godina s počekom od dvije godine i uz kamatnu stopu od 6,5 posto. I Tvornici šečera u Osijeku Vlada je spremna pomoći na način da se avaliraju mjenice toga poduzeća kako bi tvrtka mogla isplatiti proizvođače šećerne repe za prošlu godinu. No, kada je riječ o Tvornici ulja iz Čepina koordinacija Vlade za gospodarstvo i ministar financija Borislav Škegro nisu suglasni da se pomogne i tom poduzeću. Odlučeno je da se do iduće sjednice Vlade razmotri i taj prijedlog za pomoć Tvornici ulja iz Čepina. Vlada je na ovoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o provedbi točke 8. Rezolucije 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a u svezi spriječavanja prodaje i isporuka oružja Saveznoj Republici Jugoslaviji. Kada zakon bude prihvaćen prestat će važiti sadašnja uredba. U kraćoj raspravi ministar gospodarstva Nenad Porges istaknuo je kako je riječ o zabrani prodaje i isporuke oružja Saveznoj Republici Jugoslaviji uključivo Kosovu. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak usvojila dopunske mjere za sanaciju Dinarke d.d. iz Knina. Njima se ovom društvu vraća zalogom izgubljena imovina, a iz proračuna je odobren iznos za podmirenje dugova dobavljačima, za otplatu kratkoročnih kredita i obveza spram zaposlenih. Vlada je odobrila pokretanje postupka javnog nadmetanja za ustupanje radova prije izdavanja načelne dozvole, odnosno građevne dozvole investitoru Agencije EKO Kaštelanski zaljev na projektu zaštite Kaštelanskoga zaljeva i to za potprojekte kanalizacijskoga sustava Split-Solin i vodoopskrbnoga sustava Split-Solin- Kaštela-Trogir. Kako bi se završili radovi na izgradnji lukobrana putničkoga terminala Resnik-Divulje za prebacivanje putnika na otoke do početka turističke sezone, Vlada je odobrila Lučkoj upravi Split pokretanje postupka nadmetanja po pozivu. Vlada je donijela odluku o poduzimanju žurnih mjera za ozdravljenje najvećega hrvatskog linijskog brodara Croatia Line d.d. iz Rijeke radi sprječavanja nenadziranoga stečaja društva. Osnovana je Ekspertna radna skupina na čelu s pomoćnikom ministra finacija Ivicom Novačićem za izradbu Prijedloga mjera za ozdravljenje poduzeća u poteškoćama radi zadržavanja postojeće razine zaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. 8. Savjet HNB: Privremeni upravitelj u "Croatia banku" Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je na sjednici, održanoj u utorak pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, imenovati privremenog upravitelja u Croatia banku d.d. Zagreba, da bi se osigurala kontrola nad namjenskom uporabom posebnog kredita za likvidnost što ga je središnja banka odlučila odobriti toj banci i omogućila što brža stabilizacija poslovanja Croatia banke. Za privremenog upravitelja Croatia banke imenovan je izvršni direktor HNB za centralnobankarske operacije Adolf Matejka, koji će već u srijedu preuzeti ovlasti njene dosadašnje Uprave i Nadzornog odbora, priopćeno je iz HNB-a. Štedni ulozi građana i ostali depoziti u već desetak dana blokiranoj Croatia banci ostat će zamrznuti još samo nekoliko dana, dok se ne obavi potrebni administrativni postupak, a od ponedjeljka, 1. ožujka, sve bančine poslovnice nastavljaju s redovnim poslovanjem. To znači da će tada i štediše moći opet slobodno raspolagati svojim ušteđevinama. Savjet HNB apelira na deponente da se suzdrže od navale na bančine šaltere čim budu otvoreni, jer će se moći i u sljedećim danima i tjednima uvjeriti da im je njihov novac dostupan prema potrebama, odnosno ranije ugovorenim uvjetima. Time bi olakšali stabilizaciju prilika u banci koja je, prema svim dosad raspoloživim saznanjima, zapala u ozbiljne probleme s nelikvidnošću, ali nije i nesolventna. Upravo zbog te okolnosti, Savjet HNB smatra da Croatia banci treba pomoći u prevladavanju nastalih teškoća i ovakvim kreditom središnje banke. No, kako se radi o visokom iznosu kredita za likvidnost, a imajući u vidu da su bančinim problemima i narušavanju povjerenja njenih ulagača, po svemu sudeći, u bitnoj mjeri prodonijela neslaganja, podjele i sukobi unutar dosadašnje Uprave i Nadzornog odbora banke, Savjet HNB smatra da ni uz ovakvu pomoć središnje banke isti ljudi ne bi mogli, osobito ne u prihvatljivom roku i bez nastanka veće štete, stabilizirati Croatia banku. Stoga je imenovan privremeni upravitelj, na rok od najviše šest mjeseci, te upućena inspekcijska kontrola u banku, kako bi se u što kraćem roku otkrile slabe točke, propusti i promašaji u dosadašnjem načinu upravljanja bankom i povjerenim joj sredstvima. To je i preduvjet zdravijeg i opreznijeg budućeg poslovanja, u kojemu treba voditi dovoljno računa i o solventnosti i o likvidnosti banke. Samo tako štediše i ostali deponenti banke moći će uvijek, i bez posebne pomoći središnje banke, raspolagati svojih novcem prema ugovorenim uvjetima. Croatia banka je osnovana krajem 1989. u Zagrebu, a sada ima i dvadesetak poslovnica širom Hrvatske. Po jamstvenom kapitalu i aktivi nalazi se oko 11. mjesta među hrvatskim bankama. Građani u toj banci imaju blizu 850 milijuna kuna vrijedne štedne uloge. 9. Škegro: Uspješna prodaja hrvatskih euroobveznica Hrvatska je uspješno prodala svoje euroobveznice denominirane u euru, čime dobiva 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna. Euroobveznice su prodane na rok od 7 godina i po kamatnoj stopi od 7,375 posto. Svake godine iz proračuna će se otplaćivati kamata, a cjelokupni dug bit će vraćen 2006. godine, kazao je u srijedu na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Škegro je izrazio zadovoljstvo čitavom transakcijom ističući da će se sa 300 milijuna eura podmiriti sve inozemne financijske obveze koje Hrvatskoj dospjevaju u ovoj godini. Dobiveni novac pridonijet će gospodarskoj stabilnosti i stabilnosti tečaja, kazao je dodajući da je 300 milijuna eura oko 13 posto sadašnjih deviznih rezervi Hrvatske narodne banke. Govoreći o samoj promociji obveznica u sedam europskih gradova, koja je u utorak uspješno okončana prodajom u Londonu, Škegro je kazao da je najvažnija točka u predstavljanju hrvatskog gospodarstva bilo isticanje fiskalne fleksibilnosti, odnosno sposobnosti hrvatskog gospodarstva da se nosi s potresima na tržištu uzrokovanih azijskom i ruskom krizom. Već tijekom puta, naglasio je, vidjeli smo da postoji interes za obveznice iznad naših očekivanja. Škegro je istaknuo i svojevrsnu hrabrost Hrvatske izlaskom s euroobveznicama denominiranim u eurima, te naveo kako su predstavnici Slovenije, Litve i Slovačke bili prisutni na promocijama i čekali ishod. Naime, dodao je, i te se zemlje spremaju uskoro na slične transakcije. Škegro je demantirao informacije, pripisujući ih novinarskom neznanju, da je Hrvatska svoje euroobveznice loše prodala zbog smanjenog kreditnog reitinga. Potvrdio je da Hrvatska i dalje ima investicijski kreditni reiting BBB-, a ne špekulativni kreditni reiting kao što se to pisalo. Naime, netočne su informacije da se Hrvatsku tretira kao Meksiko ili Argentinu s obzirom da te dvije zemlje plaćaju daleko veću kamatu na svoje obveznice nego što je to slučaj sa hrvatskim euroobveznicama. Novinari su Škegru zamolili i za komentar o događajima u Hrvatskoj tiskari. "Svi koji su obveznici poreza moraju ga plaćati, zvali se Tisak, Tiskara, A.B.C. i bili od bilo kakvog interesa", kazao je Škegro. "Naplatit ću zadnju kunu poreza pa stale i sve tiskare svijeta", kazao je ističući kako ga ne zanima što rade, čime se bave, tko im je dužan. "Neka sami utjeraju svoje dugove, ako ne mogu neka dužnike pošalju u stečaj i neka konačno prestanu kukati i sami nešto poduzmu", poručio je Škegro. Na pitanje o tečaju kune Škegro drži da će se tečaj stabilizirati te da neće biti daljnjih klizanja. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u manjem iznosu, emisija je smanjena na 27,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,449 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 97,213 kuna, što predstavlja kamatu od 11,50 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 97,213 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 74 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 02. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 850,6 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 805,4 milijuna kuna, na rok od 91 dan 27,2 milijuna, a na rok od 182 dana 18 milijuna. 11. Statistika STOPA NEZAPOSLENOSTI 18,6 POSTO - Zaposlenih je u prosincu lani u Hrvatskoj bilo 1,33 milijuna, što je 0,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa nezaposlenosti bila je 18,6 posto, odnosno, 0,4 postotna boda viša nego u studenome. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima DZS- a, u prosincu je radilo 1,01 milijun osoba, jedan posto manje. U obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu bilo zaposleno 204,5 tisuća, 0,5 posto manje, dok je aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika bilo 108,9 tisuća ili 0,6 posto manje. U trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, ministarstvima unutarnjih poslova i obrane i bez individualnih poljoprivrednika, u prosincu je, prema privremenim podacima, bilo 941,1 tisuću zaposlenih, jedan posto manje nego u studenom i 3,8 posto manje nego u prosincu preklani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 261,5 tisuća, 1,2 posto manje nego u studenom, a slijedi 137,4 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 1,1 posto manje. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 4,1 POSTO - Hrvatska je industrijska proizvodnja u siječnju, po podacima Državnoga zavoda za statistiku, bila 4,1 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. Promatrana prema glavnim industrijskim grupacijama, proizvodnja energije porasla je 16,7 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena 18,7 posto. Istodobno, proizvodnja kapitalnih proizvoda bila je 7,9 posto niža, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,6 posto viša, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,2 posto niža. Kad je riječ o područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, porast proizvodnje za 20,4 posto zamijećen je kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 14,6 posto, a u prerađivačkoj industriji 8,8 posto. U prerađivačkoj industriji, koja u strukturi bruto domaćeg proizvoda sudjeluje s 83,87 posto, najveći porast proizvodnje, 26,3 posto, zabilježen je u proizvodnji električnih strojeva i aparata te u proizvodnji ostalih prometnih sredstava za 24,3 posto. Najveće smanjenje proizvodnje, za čak 77,9 posto, bilo je za radiotelevizijske i komunikacijske aparate i opremu te za 41,6 posto za motorna vozila, prikolice i poluprikolice. HRVATSKI INOZEMNI DUG 7,67 MLRD USD - Hrvatski inozemni dug, po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem studenoga prošle godine iznosio je 7,67 milijardi američkih dolara i bio je 326 milijuna dolara manji nego krajem listopada. Većina toga duga, 7,25 milijardi dolara, otpada na srednjoročne i dugoročne zajmove. U ovoj godini na naplatu dolazi 880,7 milijuna dolara glavnice tih kredita, dok će za otplatu kamata trebati 406,7 milijuna dolara. U 2000. na naplatu stiže 1,1 milijarda dolara glavnice i 354,8 milijuna kuna kamata. PROMET U TRGOVINI NA MALO U PROSINCU PORASTAO 11,5 POSTO - Promet u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila u Hrvatskoj je tijekom prosinca prošle godine bio 11,5 posto veći nego mjesec dana ranije, dok je u odnosu na prosinac 1997. umanjen za 11,4 posto, podaci su DZS-a. Tijekom prošle godine ukupni je promet realno porastao 2,2 posto u usporedbi s 1997., odnosno nominalno 6,4 posto. Promet u maloprodaji lani je u prosincu bio 18 posto viši nego u studenom, dok je uspoređujući s prosincem 1997. bio 7,3 posto niži. Prema djelatnostima, u prosincu je najveći pad prometa u trgovini na malo od 18,3 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije zabilježen na području trgovine na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom. Istodobno, najveći porast je zabilježen u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, od 28,2 posto.