FINANCIJSKI BILTEN 279

HINA FINANCIJSKI BILTEN 279. 11 - 18. ožujka 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Utvrđen operativni program proljetne sjetve 8. Savjet HNB: Eskontna stopa povećana na 7,9 posto 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Međimurska banka ostvarila 17 milijuna kuna dobiti 11. Statistika 12. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u ožujku ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 11. III. 27.000.000 18.500.000 14,67 % 103.017.000 12. III. 44.000.000 23.700.000 14,40 % 147.872.000 13. III. - - 10,00 % 96.477.000 15. III. 75.000.000 14.650.000 14,89 % 121.128.000 16. III. 75.000.000 22.050.000 16,26 % 143.190.000 17. III. 45.000.000 29.170.000 15,75 % 117.796.000 18. III. 31.000.000 8.000.000 16,00 % - Dnevni prosjek 49.500.000 19.345.000 15,32 % 121.580.000 Posljednjih dana na Tržištu nema dovoljno novca za pokrivanje cjelokupne noćne potražnje. U cijelosti se pokrivaju samo računi onih banaka i štedionica kojima novac treba za pokrivanje "minusa", dok dio potražnje, prijavljen za potrebe održavanja obvezne rezerve, ostaje nepodmiren. Ni u dnevnom kreditiranju, što je već dulje vrijeme sasvim uobičajeno, nema dovoljno novca. Doduše, zahvaljujući repo aukciji središnje banke, posljednjih je dana dnevna potražnja manja nego početkom tjedna. No, pala je i ponuda novca, stoga velik dio kreditnih apetita banaka ostaje neutažen. Većinu prometa predstavljali su ovoga tjedna opozivni krediti. Cijena im se početkom tjedna kretala od 11,5 (boljim korisnicima) do 15 posto, da bi se posljednjih dana učvrstila na 16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 91,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 83,2 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 200 tisuća kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,69 posto, upisani zapisi u iznosu od 8,0 milijuna kuna. Od 17. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 461,8 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u srijedu repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 498 milijun kuna. Rok dospijeća određen je za 23. ožujka, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 12,57 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Premda je većina dionica dobila na vrijednosti, CROBEX indeks Zagrebačke burze strmoglavio se ovoga tjedna više od tri posto, ili 24 boda, te pao na 741 bod. Snažan pad indeksa posljedica je nagle erozije cijena Plive i Zagrebačke banke. Dionica Plive pojeftinila je gotovo četiri posto, ili 24 kune, zbog čega joj je cijena, nakon duljeg vremena, zaronila duboko ispod razine od 600 kuna. Cijena Zagrebačke banke potonula je pak 21 kunu, dok je dionica Riječke banke pojeftinila pet kuna. Gotovo sve ostale dionice dobile su na vrijednosti. Na čelu liste dobitnica našla se Trgovačka banka. Uz promet veći od dva milijuna kuna, cijena joj je skočila čak 240 kuna. Slijedila ju je dionica Karlovačke pivovare s dobitkom od 28 kuna, dok je cijena Atlantske plovidbe porasla 10 kuna. Nakon što su im prošloga tjedna cijene pale na najniže razine u povijesti, ovoga su se tjedna dionice Podravke, Kraša i Varaždinske banke oporavile. Cijena Kraša porasla je osam, Podravke sedam, a Varaždinske banke tri kune. Dionica Plave lagune poskupila je pak pet kuna, dok su se na začelju liste našle dionice Viktora Lenca, Istraturista i Jadran-Turista s dobitkom od svega jedne kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16 - 18. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 581 602 586 157.721 Podravka PODR-A 67 75 70 653.032 Varaždinska banka 68 70 70 41.734 Viktor Lenac 69 69 69 3.449 Zagrebačka banka O 640 665 641 2.791.161 Atlantska plovidba 65 65 65 3.900 Elka ELKA 40 40 40 960 Istraturist 26 26 26 2.652 Jadran-Turist 30,50 30,50 30,50 3.050 Karlovačka pivovara 310 340 340 805.000 Kraš KRAS-A 55 60 60 28.603 Plava laguna 290 305 305 23.840 Riječka banka 57 60 60 90.270 Trgovačka banka 1.670 1.670 1.670 2.155.970 6.761.343 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna promet iznosio oko 308 tisuća kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Karlovačke pivovare. Uz promet od 170 tisuća kuna, cijena im je porasla 20 kuna. Međutim, najveći je rast, čak 160 kuna, zabilježila dionica Našice cementa. Osjetno su, oko pet kuna, porasle i cijene Varteksa te Jadran-Turista, dok je dionica Kraša poskupila svega dvije kune. Na kratkoj listi gubitnica ovoga su se tjedna našle samo tri dionice. Cijene Bjelovarske banke i Jadranskog naftovoda pale su 100 kuna, dok je dionica Tesle-Ericssona pojeftinila šest kuna. Zbog pada cijena tih dionica, VIN indeks potonuo je u proteklih tjedan dana dva boda - na 284 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 15 - 18. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.100 3.100 3.100 3.100 Jadran hoteli 300 300 300 300 Jadranski naftovod 1.100 1.200 1.100 4.690 Jadran-Turist 35 35 35 2.100 Karlovačka pivovara 340 340 340 170.000 Kraš KRAS 58 58 58 14.384 Našice cement 480 540 480 21.660 Tesla-Ericsson 80 95 84 72.662 Varteks VART 21 25 25 19.025 307.921 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 11. ožujka 18. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4754,41 5013,62 + 5,45 London/FTSE-100 6335,70 6114,30 - 3,50 New York/DJIA 9772,84 9879,41 + 1,09 Tokyo/Nikkei 15502,14 15717,92 + 1,39 Utorak, 16. ožujka, ostat će u analima Wall Streeta upisan zlatnim slovima. Jer, toga se dana Dow Jones indeks probio iznad magične granice od 10.000 bodova. No, slavlje je trajalo samo par minuta. Vrlo brzo indeks je ponovno potonuo ispod te razine. I, što sada? Neki analitičari smatraju da će se Dow uskoro sasvim učvrstiti iznad razine od 10 tisuća bodova, s obzirom da je američko gospodarstvo u sjajnoj formi. Drugi pak tvrde da će suze radosnice uskoro zamijeniti suze tuge jer, premda je situacija u gospodarstvu vrlo dobra, ona ne može opravdati ovako snažan rast cijena dionica. Ulagači ne obraćaju pozornost na rizik, pa su cijene dionica izuzetno "napuhane", što od Wall Streeta stvara vrlo opasno tržište, smatraju oni. Rast, pa korekcija I u Tokiju su cijene dionica početkom tjedna osjetno porasle. Stoga se Nikkei indeks, prvi puta od kolovoza prošle godine, probio u području iznad 16 tisuća bodova. Kupnjom dionica ulagači su proslavili "glatki" prolaz prijedloga proračuna u parlamentu. Inače, proračun Japana za poslovnu 1999/2000. godinu, koja počinje 1. travnja, iznosi 81,9 trilijuna jena ili 688 milijardi dolara. Pored toga, ulagači su sve optimističniji u svezi s japanskim gospodarstvom. Čini se da je ono dodirnulo dno, pa jedino što sada preostaje je oporavak, kažu analitičari. Međutim, polovicom su tjedna cijene dionica naglo pale, pa je Nikkei ponovno zaronio duboko ispod razine od 16 tisuća bodova. Posljedica je to dobitonosne prodaje na koju su se ulagači odlučili nakon što su cijene dionica prethodnih dana izuzetno snažno porasle. DAX iznad 5.000 bodova Sjajno raspoloženje vladalo je ovoga tjedna i na Frankfurtskoj burzi. DAX indeks osvojio je više od 250 bodova, ili čak 5,4 posto, zbog čega se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 5.000 bodova. Nijemce je oraspoložila ostavka ministra financija Oskara Lafontainea. Naime, bez "Crvenog Oskara", kako su Lafontainea zvali na tržištima, znatno je izglednije da će Europska središnja banka uskoro smanjiti kamatne stope, što bi trebalo oživjeti uspavano njemačkog gospodarstvo. Jedino su na Londonskom tržištu cijene dionica ovoga tjedna pale. Footsie indeks izgubio je više od 200 bodova. To je, kažu analitičari, posljedica uobičajene korekcije cijena nakon njihova snažnog rasta prošloga tjedna. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 11. ožujka 18. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,0893 1,1047 + 1,41 Euro/JPY 131,32 130,90 - 0,32 USD/JPY 120,51 118,34 - 1,81 Cijena zlata: USD/Unca 11. ožujka 18. ožujka Promjena u % 289,65 284,10 - 1,92 Vijest je tjedna svakako kolektivna ostavka europske vlade. Naime, dvadeset članova Europske komisije podnijelo je u utorak neopozive ostavke. Razlog? Prema iscrpnom izvješću nezavisnih stručnjaka, članovi komisije izgubili su kontrolu nad birokracijom u kojoj vlada korupcija. "Teško je pronaći nekoga tko ima i najmanji osjećaj dužnosti," piše u izvješću. Zbog toga su svi članovi komisije jednoglasno odlučili podnijeti ostavke, kazao je predsjednik komisije Jacques Santer. Euro uzletio U prvi tren, ostavka komisije snažno je uzdrmala euro. Međutim, novorođena valuta brzo se oporavila. Već u srijedu njezin se tečaj probio iznad razine od 1,10 američkih dolara i 130 japanskih jena. Razlog je tomu pozitivan stav koji su ulagači zauzeli prema političkoj krizi Europske unije. "Očito je kako su ulagači procijenili da ostavka grupe ljudi optuženih za prijevare i loše upravljanje i nije tako loša stvar," kaže Kathy Jones, direktorica istraživanja u "Prudential Securities". Jačanju eura pridonijeo je i "signal" Europske središnje banke (ECB) kako neće tako skoro mijenjati kamatne stope. Naime, ECB je ovoga tjedna priopćila kako je njezina monetarna politika dobro utvrđena za poticanje rasta i zaposlenosti. Drugim riječima, ne treba očekivati skoro smanjenje kamate. Japansko gospodarstvo na dnu?! Osim prema euru, dolar je osjetno oslabio i prema jenu. Njegov je tečaj ovoga tjedna potonuo na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana - 118 JPY. Uspon jena zahvaljuje se uvjerenju ulagača kako je japansko gospodarstvo dotaknulo dno te da slijedi oporavak. Čini se da se na kraju tunela vidi svjetlo, slikovito opisuju gospodarsku situaciju dileri. Međutim, Eisuke Sakakibara ubrzo je "ohladio" ulagače. Naime, taj utjecajni zamjenik japanskog ministra financija, poznat i kao "Mr. Yen", izjavio je kako pretjerano jačanje jena zasad nije poželjno. Zbog toga su se ulagači odlučili na defanzivu, pa se "zelenbać" blago oporavio. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 12 - 19. ožujka ?99. Valutai jedinica Tečaj12. ožujka Tečaj19. ožujka Promjenau % Euro 1 7,6062 7,6010 - 0,07 DEM 1 3,8889 3,8863 - 0,07 USD 1 6,9794 6,9024 - 1,11 GBP 1 11,3402 11,2379 - 0,91 JPY 100 5,7892 5,8406 + 0,88 ATS 1 0,5527 0,5523 - 0,07 ITL 100 0,3928 0,3925 - 0,07 CHF 1 4,7644 4,7616 - 0,06 SIT 100 4,0035 4,0002 - 0,09 Nakon dva i pol mjeseca uspona, ovoga je tjedna na tečajnici HNB njemačka marka ponešto izgubila na vrijednosti. Doduše, tek nakon što je početkom tjedna, po prvi puta u povijesti kune, provirila iznad razine od 3,89 kuna. Osim japanskog jena koji je u posljednja dva tjedna poskupio više od 2,7 posto, sve su ostale valute izgubile na vrijednosti. Tečaj američkog dolara ponire već 15-ak dana i u tom je razdoblju potonuo više od 1,2 posto. U istom je razdoblju švicarski franak oslabio oko pola posto, dok je britanska funta samo u proteklih sedam dana pojeftinila 0,9 posto. Ovoga su tjedna na vrijednosti izgubili i euro, talijanska lira te austrijski šiling. No, blago. 7. Vlada RH: Utvrđen operativni program proljetne sjetve Vlada je na sjednici, održanoj u srijedu, utvrdila operativni program proljetne sjetve. Također je utvrđen i prijedlog Programa prostornog uređenja Hrvatske. U proljetnoj sjetvi planira se zasijati više od 700 tisuća hektara, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. To je gotovo 12 posto više nego lani, i rezultat je manje zasijanih površina u jesenskoj sjetvi. Đurkić navodi da će sustavom poticaja biti pokriveno 103 tisuće hektara ili 14 posto od ukupno planiranih površina. Za sjetvu je, dodao je, proizvođačima potrebno osigurati od 600 do 700 milijuna kuna. Poticajima za jari ječam, šećernu repu, soju i suncokret osigurano je 100 milijuna kuna ili 50 posto putem repromaterijala kojeg će seljaci dobiti. Ostalih 50 posto sredstava namijenjenih za poticaje proizvođači će dobiti nakon žetve. Ministar je obećao da će u idućih mjesec dana na selo ukupno stići 600 milijuna kuna. Uz već osiguranih 100 milijuna kuna za poticaje, ostatak novca osigurat će se podmirivanjem duga Vlade za poticaje iz prošle godine. O gradnji termoelektrana Vlada je utvrdila prijedlog Programa prostornog uređenja Hrvatske, nakon opsežne rasprave u svim županijama i razmatranja više od 700 pristiglih primjedbi. U saborskoj će raspravi, očekuje ministar graditeljstva, prostornog uređenja i stanovanja Marko Širac posebnu pozornost izazvati dva pitanja - lokacije za zbrinjavanje nisko ozračenog radioaktivnog otpada koje su obje planirane u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i pitanje lokacije termoelektrana. Hrvatska je, naglasio je, odustala od termoelektrana na ugljen i orijentirala se na ekološki čista goriva, poput plina. Termoelektrane se trebaju graditi, naglašava Širac, jer bi bilo neodgovorno ostaviti južni dio Hrvatske bez termoelektrane. Širac je, u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade, kazao kako se razmišlja o tri lokacije za gradnju termoelektrana. Jedna je između Karlobaga i Splita, druga je na području Zagreba (Jeretovac), a treća na području Vukovara, najvjerojatnije u Dardi. U treće saborsko čitanje Vlada je uputila i konačni Prijedlog zakona o gradnji. Vlada zakonskim tekstom predlaže potvrditi Ugovor o prijateljskim odnosima i suradnji Hrvatske i Makedonije. Odobreno je i pokretanje postupka za sklapanje ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom za projekt tehničke pomoći u institucionalnim i zakonodavnim promjenama, a s ciljem razvoja privatnog sektora. Zajam je vrijedan 7,3 milijuna dolara. Vlada je dala pozitivno mišljenje o prijedlogu saborske Rezolucije o poticanju presađivanja organa, za što će se u idućim proračunima trebati osiguravati sredstava. Na kraju sjednice ministar gospodarstva Nenad Porges aludirajući na slučaj "Adriavinila" iz Kaštela izvijestio je o pismu koje mu je uputila mađarska tvrtka "Borshodchem" zainteresirana za privatizaciju tog poduzeća. U pismu ta tvrtka "drži obeshrabrujućim odbojan stav lokalne zajednice prema privatizaciji". Spominjem to zato, rekao je Porges, da se ne bi postavljalo pitanje zašto strani ulagači u sve većem luku zaobilaze Hrvatsku. Premijer Zlatko Mateša na to je odgovorio da, ako posao propadne, tada lokalna zajednica treba naći rješenja za 400 radnih mjesta. Za privatizaciju "Adriavinila" zainteresirana je spomenuta mađarska tvrtka i radnici poduzeća, a 14. ožujka na referendum u Kaštelima izašlo je 31 posto glasača (51 posto potrebno je za uspjeh referenduma). Većina izašlih se izjasnilo za zatvaranje "Adriavinila". Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada prihvatila prijedlog Zakona o utvrđivanju mirovinske osnovice u kojoj su uračunate plaće iz 1994. i 1995. godine. Tim se Zakonom, kako je priopćeno, propisuje da će se kao plaća ostvarena navedenih godina uzimati plaća koju je isplaćivao poslodavac zaposleniku na temelju rada umanjena za obvezne doprinose i porez iz dohotka. Vlada je prihvatila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru, te donijela odluku o produljenju roka za podnošenje zahtjeva za obnovom. Odluka omogućuje da se zahtjev za obnovom može podnijeti do 30. svibnja 1999. jer velik broj osoba nije do sada mogao podnijeti zahtjev za stambenim zbrinjavanjem. Donesen je zaključak o privremenom otvaranju graničnog prijelaza za međunarodni cestovni promet Dvor - Bosanski Novi, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jer se zbog obnove mostova na Savi zatvaraju dva sadašnja granična prijelaza. Vlada je počela postupak izmjena i dopuna Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih ravnateljstava, Zakona o Vladi i Zakona o sustavu državne uprave koje će biti prihvaćene na idućoj sjednici Vlade i upućene na prihvaćanje Hrvatskom državnom saboru. 8. Savjet HNB: Eskontna stopa povećana na 7,9 posto Središnja točka rasprave na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, bila su izvješća privremenih upravitelja, potkraj siječnja imenovanih za Gradsku banku d.d. Osijek, Komercijalnu banku d.d. Zagreb i Županjsku banku d.d. Županja, kojima su za dosad obavljeni posao upućene pohvalne ocjene članova Savjeta, priopćeno je iz HNB. Iako je riječ o bankama na koje otpada ukupno svega oko 3,15 posto bilančne svote hrvatskog bankovnog sustava, opsežna i temeljita rasprava o konačnom raspletu krize u tim bankama nije danas završena. Nastavit će se najkasnije do kraja slijedećeg tjedna, kako bi se uz pomoć još nekih dodatnih analiza i usklađivanja poteza s drugim državnim tijelima, u čiji djelokrug zadiru posljedice odluka o sudbini spomenutih banaka, u što većoj mjeri zaštitili interesi štediša i umanjile štete za državni proračun i za vjerodostojnost ukupnog bankovnog sustava. Nalazi privremenih upravitelja potvrđuju da je riječ o nesolventnim bankama, čiji potencijalni gubici daleko nadmašuju jamstveni kapital. U velikoj mjeri podudarna su i osnovna obilježja upravljanja tim bankama koja su ih dovela do bezizglednog stanja: loše gospodarenje sredstvima, financiranje rasta visokim kamatama, veliki plasmani povezanim poduzećima, koncentracija odlučivanja u rukama jednog čovjeka ili vrlo uskog kruga a bez odgovarajućih mehanizama unutrašnje kontrole, nepoštivanje zakonskih propisa, pa i zloporabe koje ulaze u djelokrug pravosudnih organa. Savjet HNB na ovoj je sjednici odlučio i o nekim promjenama u novčanoj politici. Povećanjem eskontne stope sa 5,9 posto na 7,9 posto godišnje upućuje se dodatni signal bankama i štedionicama da ne očekuju slabljenje restriktivnosti monetarne politike. Iako je pritisak na tečaj u posljednja dva tjedna oslabio, i na deviznom tržištu se uočava uravnotežavanje ponude i potražnje, donijeta je i Odluka o postupnom smanjenju mogućeg korištenja blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti kao zaloga za lombardne kredite - sa sadašnjih 50 posto na 40 posto u travnju, te na 30 posto od početka svibnja - što bi trebalo pojačati zanimanje za kunske blagajničke zapise. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, emisija je povećana na 305,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,801 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,55 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,795 kuna, što predstavlja kamatu od 10,60 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,795 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,60 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 42,4 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 30. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 736,2 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 709,0 milijuna kuna, a na rok od 91 dan 27,2 milijuna kuna. 10. Međimurska banka ostvarila 17 milijuna kuna dobiti Međimurska banka iz Čakovca ostvarila je u prošloj godini neto dobit od 17 milijuna kuna. Pritom je bilanca, rastom od 18 posto, dosegnula 1,1 milijardu kuna, izvijestio je u srijedu, na konferenciji za novinare, predsjednik Uprave te banke Mašan Sredanović. Nadzorni odbor banke predložio je Skupštini dioničara da se 9,0 milijuna kuna rasporedi za isplatu dividendi, koja će iznositi 28 kuna po dionici. Ostatak će biti raspoređen u rezerve. Prošle godine Međimurska banka odobrila je više od sedam tisuća kredita građanima u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna. I više od tisuću obrtnika i trgovačkih društava dobilo je kredite, a ukupni plasman na kraju prošle godine iznosio je 660 milijuna kuna, ili 30 posto više nego prethodne godine. Posebno je važna bila kreditna linija od 10 milijuna njemačkih maraka iz sredstava Europske banke za obnovu i razvitak, koju je koristilo više uspješnih trgovačkih društava. Međimurska banka zalaže se za dobivanje nove kreditne linije od te banke. 11. Statistika STOPA NEZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ 19,1 POSTO - U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo 1,32 milijuna zaposlenih, 0,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 19,1 posto, odnosno 0,5 postotnih bodova viša nego u prosincu lani. Prema privremenim podacima zavoda, u poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova u siječnju je radilo 1,01 milijun osoba, 0,7 posto manje nego u mjesecu ranije, odnosno 3,7 posto manje nego u siječnju lani. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je zaposleno 201,6 tisuća osoba, što je 1,4 posto manje nego u prosincu, dok je aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika bilo 108,3 tisuće ili 0,6 posto manje. Najviše zaposlenih u poslovnim subjektima bilo je u prerađivačkoj industriji, 258,9 tisuća, 1,0 manje nego u prosincu, a slijedi 135,8 tisuća zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 1,1 posto manje. U HRVATSKOJ 313.736 NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj veljače ove godine bilo 313.736 nezaposlenih, jedan posto više nego mjesec dana ranije i 7,6 posto više nego krajem veljače lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zbog prestanka rada poslodavaca, u veljači je posao izgubilo 875 osoba ili dva posto manje nego prethodnoga mjeseca. Ukupno je u evidenciji bilo 22.747 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao, 0,72 posto više nego mjesec dana ranije. Taj broj ne uključuje osobe koje su izgubile posao zbog sanacije poduzeća. S evidencije Zavoda zaposleno je 7112 osoba, 17,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Zbog ostalih razloga s evidencije je u tom mjesecu brisano 8533 osoba ili 4,4 posto više. Od ukupnog broja nezaposlenih, prvi je puta posao tražilo 91.745 osoba, odnosno 0,7 posto više nego potkraj veljače lani. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 108.502. Slijedi 72.863 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 67.611 nekvalificiranih osoba i 44.321 polukvalificiranih osoba i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.363, a s višom 9076. KRAJEM SIJEČNJA 15,6 MLRD KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA - Porast iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo dovoljno novaca na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP) i dalje se nastavlja. Tako je krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj taj iznos dosegnuo 15,6 milijardi kuna, što je 8,3 posto više nego u mjesecu ranije i 56 posto više nego u siječnju lani. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba nego samo iznos prijavljenih i nepodmirenih naloga, krajem siječnja je bilo 26.482 insolventnih tvrtki, 0,1 posto manje nego u prosincu i 23 posto više nego u siječnju lani. U njima je bilo zaposleno 187.904 djelatnika, 3,1 posto više nego u prosincu. Najveći broj insolventnih tvrtki, 22.436, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 8,9 milijardi kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnost, najviše nenaplaćenih naloga iskazaju i nadalje trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u iznosu od 3,4 milijarde kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo s gotovo tri milijarde kuna, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s 1,1 milijardu kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 58,2 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo i 67,9 posto ukupnoga duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 4151 tvrtki, od 61 do 180 dana u 3099, od 31 do 60 dana u 1278 i do 30 dana u 2551 tvrtki. Zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza bilo je na dan 31. siječnja blokirano 12.417 pravnih osoba ili dva puta više nego godinu dana ranije. Tako visok porast u ZAP-u objašnjavaju promjenama u redoslijedu prisilne naplate koje važe od studenog lani. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na tvrtke s područja Grada Zagreba, u iznosu od 5,3 milijarde kuna te Splitsko- dalmatinske županije, 1,3 milijarde kuna. Kako su istaknuli u ZAP-u, među evidentiranim nepodmirenim nalozima u pravilu nema naloga koje je zadao sam dužnik, jer se ne želi dovesti u situaciju da mu bude blokiran račun. Izuzetak od toga su jedino nalozi za uplatu poreza i doprinosa iz plaća i na plaće. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro računima iznosila su 31. siječnja ove godine 10,1 milijardu kuna, 3,7 posto manje nego u mjesecu ranije i 23,4 posto manje nego u siječnju lani. PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 2935 KUNA - Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za prosinac prošle godine, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 2935 kuna. Realno, ona je bila 3,9 posto viša nego u studenom i 9,6 posto viša nego za prosinac preklani. Najveća prosječna mjesečna neto plaća za lanjski prosinac, 4019 kuna ili 8,5 posto niža nego za studeni, isplaćena je u financijskom posredovanju. Po visini prosječne mjesečne isplate slijede javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje s 3677 kuna ili 2,9 posto više nego za mjesec ranije. Najniža plaća isplaćena je u graditeljstvu, 2435 kuna ili 4,6 posto više nego u studenom. U prerađivačkoj industriji prosječna je mjesečna neto plaća iznosila 2597 kuna, 4,5 posto više nego u studenom. Najviša je bila u proizvodnji duhanskih proizvoda, 4201 kunu, a najniža u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće, 1558 kuna. Prošle je godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 2681 kunu, šest posto više nego u godini ranije. PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 2,3 MLRD KUNA - U Državni se proračun u siječnju ove godine slilo 2,31 milijardu kuna prihoda, od čega se najveći dio odnosio na porezne prihode, odnosno 2,2 milijarde kuna, podaci su Ministarstva financija RH. U strukturi poreznih prihoda ostvareno je 339 milijuna kuna prihoda od poreza na dohodak ili 2,9 posto manje nego u istom mjesecu lani, što je posljedica povećanja neoporezivog dijela dohotka. Prihodi od poreza na dobit iznosili su otprilike 131 milijun kuna, dok je prihod od poreza na dodanu vrijednost (PDV) dosegnuo 1,1 milijardu kuna. Prihod od PDV-a najvećim se dijelom odnosi na promet ostvaren u posljednjih 15 dana prošle godine i njegov je iznos u skladu s planiranim prihodom za siječanj. Prema podacima toga ministarstva, u siječnju je bilo 2,96 milijardi kuna ukupnih rashoda i posudba umanjenih za otplatu. Takvo ostvarenje prihoda i rashoda rezultiralo je ukupnim manjkom u državnom proračunu od gotovo 650 milijuna kuna, dok je tekući manjak u siječnju iznosio 607,3 milijuna kuna. Tekući manjak, koji je sezonskog karaktera, u najvećoj je mjeri posljedica plaćanja visokih kamata koje dospijevaju u siječnju, a na njega je utjecala i promjena obračunskog razdoblja kod PDV-a. Kao i prethodnih godina, siječanjski će tekući manjak vrlo brzo prerasti u tekući višak, ocjena je Ministarstva financija. Izvanproračunskim fondovima u siječnju je isplaćeno 616,4 milijuna kuna, odnosno 2,3 puta više nego u istom mjesecu lani. Pritom je najveći iznos, 310 milijuna kuna, bio usmjeren Zavodu za mirovinsko osiguranje. Istodobno, za subvencije je iz proračuna isplaćeno 148,2 milijuna kuna, pri čemu se 69,8 posto tog iznosa odnosilo na subvencije Hrvatskim željeznicama (HŽ). UNUTARNJI DUG KRAJEM SIJEČNJA 13,49 MLRD KUNA - Hrvatski unutarnji dug krajem ovogodišnjeg siječnja iznosio je 13,49 milijardi kuna ili 205,13 milijuna kuna manje nego je to zabilježeno na kraju prošle godine, podaci su Ministarstva financija RH. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 12,99 milijardi kuna, dok je kratkoročni dug, vezan isključivo uz trezorske zapise, dosegnuo 506,4 milijuna kuna. Mjesec dana ranije kratkoročni je dug bio veći za 59,4 milijuna kuna. Vrijednost duga po osnovi stare devizne štednje bila je 6,23 milijarde kuna. Na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,4 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 281,95 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju banaka serije od I do V 3,05 milijardi kuna. Hrvatski unutarnji dug, prema projekcijama stručnjaka hrvatskog Ministarstva financija, do kraja 2000. trebao bi iznositi 9,62 milijarde kuna. IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 2,04 MLRD USD - Izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. zaključno s trećim tromjesečjem prošle godine dosegnula su otprilike 2,04 milijarde američkih dolara, podaci su Ministarstva financija RH. Od tog se iznosa najviše, 42,9 posto, slilo u domaću farmaceutsku industriju, te 14,5 posto u financijska posredovanja. Nešto značajnija ulaganja bila su u proizvodnju cementa, 5,2 posto od ukupnog iznosa investicija, te proizvodnju stakla, 4,3 posto. Najviše izravnih stranih ulaganja, otprilike 838,9 milijuna dolara, došlo je iz SAD-a. Slijedi Austrija, iz koje je u Hrvatsku uloženo pola milijarde dolara te Švicarska, 89,6 milijardi dolara. 12. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u ožujku Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka/štedionica EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 3,50 3,50 3,40 3,00 3,50 Alpe Jadran banka 4,00 4,00 4,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria* 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 4,00 2,50 1,00 3,00 Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 3,00 3,00 2,50 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Hypo Banka Croatia 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,40 1,40 1,10 1,40 0,20 1,10 Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 ZABA-Pomorska b.Split 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 Štedionica Dora 1,30 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Bank Austria Creditanstalt - kamate u primjeni od 10. ožujka Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka/štedionica 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 4,50- 5,40- 6,50- 7,50- - - 6,00 8,00 8,75 10,00 Bank Austria** - 0,50 1-1,5 1,5-2,0 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 5,00 6,00 7,00 9,00 10,00 11,00 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka - 5,10- 5,40- 7,60- 9,00- 9,50- 5,80 6,00 8,50 9,80 10,30 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 3,10 3,10 6,00 8,00 Hypo Banka Croatia* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Jadranska banka* 2,50- 4,50- 5,50- 6,50- 7,50- 8,50- 3,10 5,10 6,10 7,10 8,10 9,10 Karlovačka banka* 3-4 4-5 5-6 6-7 prema dogovoru Kreditna banka Zagreb* 5,00 6,00 6,50 8,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Partner banka* 4,00 4,50 6,50 9,00 9,00 9,00 Podravska banka 4,00- 4,40- 4,70- 5,40- 6,40- 7,40- 5,50 7,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,50 6,10 6,30 6,60 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank* 3,50- 4,25- 5,00- 5,30- 5,60- 5,80- 4,00 5,00 5,80 6,10 6,40 6,60 Zagrebačka banka* 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 ZABA-Pomorska 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- banka Split* 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 Štedionica Dora 6,00 9,00 11,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite i sve valute vezane uz euro ** Bank Austria Creditanstalt - kamate u primjeni od 10. ožujka Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 5,85- 6,10- 7,35- 7,60- - - 6,60 8,50 8,75 9,00 Bank Austria* - 0,50 1,25-1,75 2-2,5 3-3,25 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,50 9,50 10,00 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka - 5,80- 6,10- 7,40- 7,80- 8,30- 6,30 6,70 8,10 8,70 9,20 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,30- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 2,50 5,00 7,00 Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Jadranska banka 2,30- 2,90- 3,90- 5,50- 6,50- 7,50- 2,90 3,90 5,10 6,50 7,50 8,50 Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- prema dogovoru 5,00 5,50 6,00 6,50 Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 6,50 8,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 3,90- 4,10- 4,20- 4,90- 5,90- 6,70- 4,50 6,00 6,50 7,00 8,00 8,50 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 9,30 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- prema dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,50- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,00 5,25 5,80 6,80 7,80 7,80 Zagrebačka banka 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 ZABA-Pomorska 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- banka Split 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Bank Austria Creditanstalt - kamate u primjeni od 10. ožujka * na depozite iznad protuvrijednosti 50.000 DEM Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 1,50 1,00 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Banka Croatia - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 - - - - - Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka* 3,50 3,75 4,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka* 5,00 5,25 5,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * na depozite iznad protuvrijednosti 50.000 DEM