FINANCIJSKI BILTEN 277.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 277. 25. veljače - 04. ožujka 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O Izvješću State Departmenta i rješavanju nelikvidnosti 8. Savjet HNB: O gospodarskim i novčanim kretanjima 9. HNB o kreditiranju Ministarstva financija 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. ZAP: Ukinut akceptni nalog 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 25. II. 28.000.000 12.000.000 15,16 % 57.829.000 26. II. 48.000.000 10.750.000 14,81 % 22.524.000 27. II. - - 10,00 % 73.540.000 01. III. 77.000.000 21.500.000 14,28 % 81.145.000 02. III. 54.000.000 15.500.000 15,06 % 107.687.000 03. III. 57.000.000 29.300.000 15,87 % 144.287.000 04. III. 53.000.000 10.570.000 15,32 % - Dnevni prosjek 52.833.000 16.603.000 15,08 % 81.169.000 Na Tržištu novca raste napetost. Jer, potražnja posljednjih dana brzo raste, dok ponuda iz dana u dan biva sve tanja. Posljedica je to, među ostalim, obveze banaka da plate devize koje su u utorak kupile od središnje banke. Računi banaka sve su prazniji na što ukazuje i rast potražnje u noćnom kreditiranju. Posebice raste potražnja onih sudionika kojima novac treba za održavanje obvezne pričuve. Zasad se još uvijek pokriva cjelokupna noćna potražnja, no... Unatoč nestašici novca, cijena mu se kreće na uobičajenim razinama. Opozivni krediti odobravani su po kamati od 15 posto. Na rok od tjedan dana sredstva su pak plasirana po cijeni od 16 posto, na rok od dva tjedna po 16,50 i 17, a na rok od mjesec dana po 19 posto. Inače, Hrvatska narodna banka još uvijek nije odgovorila na molbu Hine da joj se dostavljaju podaci o ukupnom saldu banaka i štedionica na kraju dana, broju "negativaca" i njihovom manjku. Stoga, nažalost, nismo u mogućnosti upotpuniti izvješća s Tržišta novca. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna. Svi su zapisi upisani na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatu od 9,50 posto. Od 03. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 564,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Iz tjedna u tjedan na Zagrebačkoj je burzi promet sve tanji. Ovoga je tjedna iznosio svega 2,5 milijuna kuna, što je upola manje nego tjedan dana prije. Kako su, pritom, cijene većine dionica pale, CROBEX indeks strmoglavio se čak 30 bodova, ili 3,9 posto, te pao na 728 bodova. Posljedica je to ponajviše snažnog pada cijene obične dionice Zagrebačke banke. Izgubivši 85 kuna, ili više od 11 posto, cijena Zabe pala je na najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca - 630 kuna. Snažno su, 40 kuna, potonule i cijene dionica Zagrebačke banke 3E serije te Dalmatinske banke. Pritom je cijena Dalmatinske banke pala na najnižu razinu u povijesti - 60 kuna. Na rekordno niske razine potonule su i cijene dionica Varaždinske banke (70 kuna), Podravke (65 kuna), Kraša (58 kuna) te Atlantske plovidbe (40 kuna). Pod pritiskom je i Pliva. Nakon prošlotjednog potonuća ispod razine od 600 kuna, ovih je dana cijena Plive pala daljnjih 15 kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Jadran-Turista te Viktora Lenca - tri kune - dok su se na listi dobitnica našle samo tri dionice. Pritom je najviše, 10 kuna, porasla cijena Karlovačke pivovare. Dionica Riječke banke poskupila je pak pet, a Riviere tri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02 - 04. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 60 60 60 480 Pliva PLI-AA 560 575 575 1.230.865 Podravka PODR-A 65 75 65 155.217 Varaždinska banka 70 71 70 26.232 Viktor Lenac VLENAC 75 75 75 1.350 Zagrebačka banka O 630 707 640 889.056 Atlantska plovidba 40 40 40 4.520 Jadran-Turist 30 30 30 3.690 Karlovačka pivovara 310 310 310 20.460 Kraš KRAS-A 58 60 58 29.220 Plava laguna LAGP-A 290 300 300 15.510 Riječka banka 65 65 65 13.000 Riviera RIVP-A 40 40 40 55.560 Zagrebačka b. 3E 300 301 300 33.705 2.478.865 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet iznosio svega 183 tisuće kuna, a aktivno je bilo sedam dionica. Cijene su većine njih, pritom, pale. Najviše je, 18 kuna, ili čak 24 posto, potonula cijena dionica Kraša. Zbog toga je zaronila na najnižu razinu u povijesti - 56 kuna. Na rekorno nisku razinu potonula je polovicom tjedna i cijena Tesle-Ericssona - na svega 76 kuna. No, ubrzo se oporavila i vratila na 99 kuna. Pojeftinile su i dionice Podravske banke druge emisije B serije (četiri kune) te Jadran-Turista (dvije kune). Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Cijena Jadranskog naftovoda porasla je čak 250 kuna, dok je dionica Riviere poskupila tri kune. Zahvaljujući rastu cijena tih dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna dva boda - na 290 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 01 - 04. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Jadranski naftovod 1.200 1.200 1.200 4.800 Jadran-Turist 30 30 30 2.280 Kraš KRAS 56 56 56 2.408 Podravska banka IIB 205 205 205 410 Razvitak Ludbreg 35 35 35 6.300 Riviera RIVIR 39 40 40 13.655 Tesla-Ericsson 76 99 99 154.129 183.982 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 25. veljače 04. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4958,58 4678,72 - 5,65 London/FTSE-100 6206,50 6101,40 - 1,70 New York/DJIA 9399,67 9275,88 - 1,38 Tokyo/Nikkei 14470,45 14183,45 - 1,99 Na Wall Streetu je nastupila faza korekcije cijene dionica. Stoga je Dow Jones indeks u proteklih tjedan dana potonuo oko 120 bodova. Pritom su pod najvećim pritiskom bile tehnološke dionice. Razlog je tomu upozorenje brokerskih kuća Merrill Lynch i Credit Suisse First Boston kako će, zbog osjetnog pada prodaje početkom godine, u tekućem tromjesečju poslovni rezultati tehnološkog diva Compaqa biti znatno slabiji nego što se procjenjivalo. I druge brokerske kuće snižavaju procjene o poslovnim rezultatima tehnoloških kompanija. Neke su se drznule to učiniti čak i za Intel, najvećeg svjetskog proizvođača čipova. Kako se već tjednima postavljalo pitanje precijenjenosti tehnoloških dionica, ulagači su samo čekali izliku da počnu s prodajom, kažu brokeri. Pad cijena dionica posljedica je, također, straha ulagača od povećanja kamata Feda. Naime, američko gospodarstvo raste izuzetno brzo. Tako je objavljeno da u posljednjem tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod (GDP) SAD-a nije porastao, kako je prvotno objavljeno, 5,6 nego čak 6,1 posto. Pored toga, objavljeno je da je u veljači indeks poslovne aktivnosti Nacionalne udruge menadžera nabave (NAPM) porastao sa 49,5 na 52,4 bodova. To je prvi proboj tog indeksa iznad razine od 50 bodova u posljednjih osam mjeseci, što ukazuje na snažan rast gospodarstva. Riječju, ulagači imaju razloga za strah od povećanja kamata, kažu analitičari. Stoga su se povukli s Tržišta. Burze izgubile tlo pod nogama Pad cijena na Wall Streetu natjerao je i europske ulagače na rasprodaju dionica. U Frankfurtu se DAX indeks strmoglavio više od 5,5 posto, dok je londonski Footsie indeks izgubio više od 100 bodova. I tokijski je Nikkei izgubio tlo pod nogama. Ovoga se tjedna strmoglavio oko 300 bodova. U jednom je trenutku zaronio čak ispod 14 tisuća bodova. No, kasnije se ipak vratio iznad te, psihološki značajne razine. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 25. veljače 04. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,1022 1,0859 - 1,48 Euro/JPY 132,68 133,18 + 0,37 USD/JPY 120,37 122,59 + 1,84 Cijena zlata: USD/Unca 25. veljače 04. ožujka Promjena u % 287,00 286,70 - 0,11 Tečaj eura potonuo je ovoga tjedna na novu rekordno nisku razinu u odnosu na američki dolar - ispod 1,0850 USD. Posljedica je to novih podataka koji ukazuju na slabljenje gospodarstava euro zone. Naime, potvrđeno je kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod (GDP) Njemačke potonuo 1,8 posto na godišnjoj razini. Pored toga, posljednjih se mjeseci usporava rast francuskog i talijanskog gospodarstva. A ta tri gospodarstva predstavljaju tri četvrtine proizvodnje euro jedanaestorice. Riječju, "Euroland" baš i nije u najboljoj formi, što će prije ili kasnije natjerati Europsku središnju banku (ECB) na rez kamatnih stopa. Njezini čelnici održali su ovoga tjedna redoviti sastanak i, ključna je kamata ostala nepromijenjena - na 3,0 posto. Nije se očekivalo da će već sada ECB sniziti kamate, no to će zasigurno učiniti u slijedeća dva ili tri mjeseca, smatraju analitičari. S druge strane, američko je gospodarstvo u snažnom zamahu. Na to, primjerice, ukazuje i revizija podatka o gospodarskom rastu u SAD- u. Naime, u posljednjem tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod nije porastao 5,6 posto, kako je objavljeno prije mjesec dana, već robusnih 6,1 posto. Sada se s nestrpljenjem očekuje izvješće o zaposlenosti u SAD-u koje će biti objavljeno krajem tjedna. Ako broj novih radnih mjesta osjetno poraste, Fed će uskoro morati stegnuti kreditnu politiku, ocjenjuju analitičari. Kako se očekuje povećanje kamata u SAD-u, a smanjenje u "Eurolandu", sasvim je jasno zašto dolar jača u odnosu na euro. Krediti u jenima praktično besplatni! Dolar je u posljednje vrijeme, očito, najtraženija valuta jer, jača i prema japanskom jenu. Tako se ovih dana njegov tečaj probio iznad 122 JPY. Posljedica je to novih alarmantnih "signala" iz Japana. Još nema baš nikakvih naznaka izlaska japanskog gospodarstva iz recesije. Primjerice, u siječnju je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na najvišoj razini u povijesti - 4,4 posto. Pored toga, na jen je negativno djelovao daljni pad kamatnih stopa. Djeluje nevjerojatno, ali ovoga je tjedna tzv. "call stopa" na kredite preko noći, ključna kamata na japanskom tržištu novca, potonula na svega 0,02 posto. Bank of Japan ima pune ruke posla. Naime, ona nastoji, kako je to kazao član njezina odbora Kazuo Ueda, izvući pozitivne efekte iz obje politike - i kreditne i monetarne. No, u rukama središnje banke sve je manje oružja za obranu gospodarstva, kažu analitičari. Jer, s padom kamate na svega 0,02 posto, prekonoćni krediti praktično su besplatni, pa kreditna politika zapravo postaje beznačajna, kažu oni. Zbog nevjerojatno niskih kamata u Japanu, mnogi ulagači prodaju jene i kupuju dolare, a taj će se trend najvjerojatnije nastaviti, smatraju analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 26. II. - 05. III. ?99. Valutai jedinica Tečaj26. veljače Tečaj05. ožujka Promjenau % Euro 1 7,5581 7,5969 + 0,51 DEM 1 3,8644 3,8842 + 0,51 USD 1 6,8535 6,9875 + 1,95 GBP 1 10,9691 11,2556 + 2,61 JPY 100 5,6914 5,6846 - 0,12 ATS 1 0,5492 0,5520 + 0,50 ITL 100 0,3903 0,3923 + 0,51 CHF 1 4,7548 4,7843 + 0,62 SIT 100 3,9843 3,9981 + 0,34 Cijena njemačke marke na tečajnici HNB neprestano raste već više od dva mjeseca. Skočivši ovoga tjedna više od pola posto, njezin se tečaj, po prvi puta u povijesti kune, probio u područje iznad 3,88 kuna. Osim japanskog jena koji je u proteklih sedam dana oslabio 0,1 posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Tečaj američkog dolara uspinje se već devet tjedana i u tom je razdoblju skočio više od 11,0 posto!!! U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling ojačali oko 3,8 posto. Posljednjih sedam tjedana prati ih slovenski tolar s dobitkom od 2,6 posto. Švicarski je pak franak u proteklih pet tjedana osvojio više od 4,5 posto, dok je britanska funta samo u posljednjih 20-ak dana poskupila 4,8 posto. Zbog toga se cijena funte, prvi puta od srpnja prošle godine, probila iznad razine od 11 kuna. Aukcija deviza HNB Hrvatska narodna banka sudjelovala je u utorak u radu deviznog tržišta. Otkupila je 200 tisuća američkih dolara, po prosječnom tečaju od 6,91 kune za dolar i 100 tisuća eura, po prosječnom tečaju od 7,58 kuna za jedan euro. Istodobno je prodala 76,05 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,5898 kuna. 7. Vlada RH: O Izvješću State Departmenta i rješavanju nelikvidnosti Izvješće državnog tajništva SAD-a o poštivanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj u prošloj godini sadržni niz neargumentiranih tvrdnji i neobjektivnih ocjena, kao i neuravnotežene stručne razine. Zbog toga teško može biti pravom podlogom za argumentiranu raspravu i suradnju u cilju podizanja razine zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj, ocijenila je Vlada koja se u četvrtak očitovala o Izvješće državnog tajništva SAD-a o poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj u prošloj godini. Vlada RH je svoje očitovanje oblikovala u Izvješće u kojem su podatci svih relevantnih ministarstva i tijela državne uprave. Nakon što Izvješće tehnički bude sređeno i prevedeno na engleski jezik, potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak će ga uobičajenim diplomatskim putem predati veleposlaniku Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu. Govoreći o Izvjeću State Departmenta potpredsjednica Mintas-Hodak kazala je da se u njemu osjetno manje u odnosu na zadnja izvješća nekih međunarodnih udruga, prepoznaju nastojanja i postignuća hrvatskih vlasti. "Svi pozitivni koraci hrvatskih vlasti uglavnom su zaobiđeni ili spomenuti pa odmah relavitizirani", kazala je potpredsjednica Vlade. Vlada ne odriče pojedine poteškoće i manjkavosti u području poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj, ali je potpuno pripravna - temeljem partnerskih odnosa - surađivati s međunarodnom zajednicom i pojedinim vladama, posebice s Vladom SAD-a, kako bi se otklonili mogući problemi, istaknula je Mintas-Hodak. Otvorenost Vlade RH i spremnost na suradnju s međunarodnom zajednicom potvrđena je i činjenicom što u Hrvatskoj, na poziv Vlade već godinama djeluje niz međunarodnih promatrača s kojima je uspostavljena zadovoljavajuća suradnja na svim razinama. Pri razmatranju i ocjenjivanju trenutačne situacije u Hrvatskoj nužno treba imati na umu da Hrvatska prolazi kroz proces tranzicije i poslijeratne rehabilitacije, i da je suočena s nizom objektivnih zapreka u postizanju najviše razine zaštite ljudskih prava, što ponekad usporava očekivanu brzinu demokratskog napretka, kazala je potpredsjednica Vlade. "Izostavljanje tog konteksta prigodom iznošenja ocjena o razini zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj, vrlo teško može dati realnu i objektivnu sliku stanja i aktivnosti hrvatske Vlade", dodala je. U raspravi ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik rekao je da Izvješće državnog tajništva SAD-a sadrži niz netočnosti o stanju u hrvatskom školstvu, poglavito u hrvatskome Podunavlju. Navodi se, primjerice, - a što nije točno - da je hrvatska Vlada zahtjevala obvezno uvođenje vjeronauka u škole. Također je netočno da je Hrvatska zabranila rad nastavnicima srpske nacionalnosti u hrvatskome Podunavlju. Istina je da 38 nastavnika srpske nacionalnosti prima plaću, a ne radi zato što u školama nemaju učenika. Također je netočno, kazao je ministar Pugelnik, da je ministar prosvjete i športa naredio ravnateljima škola da traže očitovanje nastavnika tko je u kojem sindikatu. "Svi ti podaci u izvješću State Departmenta koji se odnose na Ministarstvo prosvjete i športa su netočni i neargumentirani", istaknuo je ministar Pugelnik. I ministar vanjskih poslova Mate Granić ocijenio je da je izvješće State Departmenta "netočno, faktički neizbalansirano" i da u "njemu nema ništa o putu kojeg Hrvatska prolazi". U Hrvatskoj ima više međunarodnih promatrača nego u bilo kojoj zemlji u Europi, a to znači da je Hrvatska potpuno transparentna. Hrvatska će sva otvorena pitanja rješavati dijalogom, ali on mora počivati na činjenicama, rekao je Granić. Izvješće američkoga državnog tajništva je "jedna politička poruka SAD-a Hrvatskoj", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova. O programu rješavanja nelikvidnosti Vlada je na ovoj sjednici donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu. Ta je uredba u funkciji provedbe vladinog Programa za rješavanje nelikvidnosti. S tim ciljem Vlada je utvrdila i zakonski prijedlog o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Po predloženim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju svim obveznicima plaćanja doprinosa, ako to ne čine, bit će uskraćena zdravstvena zaštita. Riječ je o obveznicima plaćanja zdravstvenog doprinosa koji obavljaju gospodarsku djelatnost ili samostalno ili u obliku zanimanja, te onim osobama koje same plaćaju doprinose. Te će osobe ako ne plate doprinose imati pravo samo na hitnu medicinsku pomoć. Uredba o izmjeni Zakona o platnom prometu u Hrvatskoj uz ostalo uređuje prijenos računa banaka i štedionica iz ZAP-a u HNB i uspostavu hrvatskog sustava velikih plaćanja. To je prva faza reforme domaćeg platnog prometa što će pridonijeti jačanju stabilnosti financijskog sustava i financijske discipline. Uredbom se također povećavaju ovlasti Hrvatske narodne banke u reguliranju platnog prometa, a uređuje se i obračun i naplata doprinosa za mirovinsko-invalidsko osiguranje i za zdravstveno osiguranje u slučaju kad pravna i fizička osoba ne podnose naloge za plaćanje tih obveza. Premijer Mateša izvijestio je Vladu o provedenoj analizi Ministarstva financija i Financijske policije o uplaćivanju doprinosa. U jednoj županiji, naveo je Mateša, utvrđeno je da se primjerice na jednu kunu plaćaju doprinosi, dok se dvije kune isplaćuju na razne načine - putem dnevnica, putnih naloga, terenskih dodataka, korištenja službenih vozila. Utvrđeno je da su neki zaposlenici mjesečno "proputovali" čitav ekvator, kazao je Mateša. Takav način isplaćivanja je prevara samih radnika koji će imati manje mirovinske osnovice i prevara onih zaposlenih koji doprinose redovito uplaćuju i koji očekuju adekvatnu zaštitu i prava. Vlada će vrlo brzo riješiti to pitanje, kazao je premijer. Također je izvijestio i o rezultatima analize o rastu mirovina i plaća od '93. do '98. godine. Prosječni rast plaća, očišćen od inflacije, iznosio je 21 posto a mirovina 18 posto godišnje. To je najbolji dokaz koliko je Vlada skrbila za radnike i umirovljenike, rekao je Mateša dodajući da je taj rast veći od rasta produktivnosti. Na sjednici je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić izvijestio da je Ministarstvo izradilo model na koji način pomoći prerađivačima poljoprivrednih proizvoda da isplate seljake koji su im predali svoje proizvode. Bilo je riječi i o današnjem sastanku u Vladi s radnicima KIM-a. Problem je Vlade u tome da sve negativno dolazi k nama, kazao je Mateša. Vlada će poduzeti sve da se seljacima plati za predane proizvode. Ne može se tolerirati da prerađivači ne plaćaju seljacima mlijeko koje se kupuje za gotov novac, bio je kategoričan premijer. Najavio je vrlo rigorozne mjere protiv onih koji se toga ne budu pridržavali. Vlada je na ovoj sjednici izdala više državnih jamstava HBOR-u za kredite pojedinim poduzećima među kojima je i "Regeneracija" iz Zaboka. Mateša je kazao kako ima naznaka da bi strani partner ušao s kapitalom u Regeneraciju, te poručio da se zbog lokalnih interesa i trvenja ne smije dogoditi slučaj "Dalmatinke" iz Sinja kada je strani partner odustao od ulaganja. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak odobrila potporu Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica za realizaciju kredita za izgradnju središnjeg športskog objekta s bazenima i višenamjenskom dvoranom, a Tehnomehanici d.d. iz Marije Bistrice za inozemno zaduženje kojim će se financirati proizvodnja vatrogasnih vozila za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova. U sklopu programa ozdravljenja hrvatskih brodara, Vlada je odobrila jamstva po zaduženju Mediteranskoj plovidbi d.d. iz Korčule i Lošinjskoj plovidbi-brodarstvu d.d. iz Maloga Lošinja. Dijelom odobrenih mjera Vlada potpomaže vraćanje narudžbi domaćih brodara na naše navoze. Vlada je odobrila Hrvatskom fondu za privatizaciju kratkoročnu pozajmicu riječkom brodaru Croatia Line d.d. radi podmirenja tekućih obveza poglavito spram pomoraca i zaposlenika. Razmotren je financijski model kojim je Vlada odlučila pomoći proizvođačima suncokreta, soje i uljane repice da naplate svoja potraživanja iz protekle godine od prerađivača i prodavača njihovih proizvoda. 8. Savjet HNB: O gospodarskim i novčanim kretanjima Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmatrao najnovija gospodarska i novčana kretanja, priopćeno je iz HNB-a. Članovi Savjeta HNB dobili su i izvješće privremenog upravitelja Croatia banke d.d. Zagreb o prvim učincima mjera poduzetih za što bržu stabilizaciju banke, koja je zbog nemogućnosti izmirivanja dospjelih obveza dospjela 10. veljače u blokadu, te je morala zatražiti pomoć središnje banke. Nakon što joj je odlukom Savjeta HNB imenovan 23. veljače privremeni upravitelj, a potom odobren i poseban kredit za likvidnost, na temelju tih mjera izmirene su dospjele devizne i kunske obveze, te od 1. ožujka ponovo otvorene sve poslovnice Croatia banke za redovno poslovanje s građanima i ostalim deponentima. Prvi pokazatelji govore da su poduzete mjere imale vrlo povoljan učinak. Nakon što su se uvjerili da opet mogu slobodno raspolagati svojim novcem, značajan broj štediša i drugih deponenata odustao je od njegovog podizanja. Time daju i dragocjeni vlastiti doprinos stabiliziranju banke čije usluge su dosad koristili, a koja je, prema svim dosad raspoloživim pokazateljima upala u ozbiljne likvidnosne poremećaje, ali nije nesolventna. Daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti U gospodarskim i novčanim kretanjima, kaže se u priopćenju HNB-a, nema većih promjena u odnosu na prethodno razdoblje. Podaci o industrijskoj proizvodnji i nekim drugim sektorima, kao i pokazatelji o kretanju nezaposlenosti govore o daljnjem usporavanju gospodarske aktivnosti. O kretanju cijena u veljači još nema statističkih podataka, no ne očekuje se veći rast. Tečaj kune je tijekom prošlog mjeseca deprecirao prema njemačkoj marki za 2,4 posto, a prema američkom dolaru za 6 posto. To govori da je intervencijama središnje banke, koja je u veljači putem deviznih aukcija prodala 156 milijuna eura i 7 milijuna američkih dolara, klizanje tečaja samo usporeno ali ne i zaustavljeno. Povećana potražnja poslovnih banaka za devizama pripisuje se u prvom redu dospjeću većih kreditnih otplata prema inozemstvu, te smanjenom deviznom priljevu. U tom pogledu bit će veoma značajan prihod od prodaje euro obveznica, kako bi se lakše održavala zadovoljavajuća stabilnost tečaja kune do očekivanog većeg deviznog priljeva u turističkoj sezoni. Povoljni pokazatelji zabilježeni su početkom ove godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni - u siječnju je izvoz bio dolarski za 10,3 posto veći, a uvoz za 5,3 posto manji nego u prvom mjesecu prošle godine. Tako je i siječanjski deficit u robnoj razmjeni 22 posto manji nego lani u istom mjesecu, što ide u prilog poželjnom daljnjem smanjivanju deficita tekućeg računa platne bilance. Tečajne promjene, budući da su bile veće od promjene domaćih proizvođačkih cijena i cijena na malo, išle su u korist konkurentnosti izvoznika. Na sjednici Savjet HNB je dao odobrenje za rad Raiffeisen stambenoj štedionici d.o.o. Zagreb, četvrtoj po redu financijskoj instituciji te vrste u Hrvatskoj, kao i suglasnost da predsjednica njene Uprave bude Manda Zulić, a član Uprave dr. Herbert Weinzetl, kaže se na kraju priopćenja. 9. HNB o kreditiranju Ministarstva financija Hrvatska narodna banka (HNB) u suradnji s Ministarstvom financija RH od siječnja ove godine otvorila je mogućnost korištenja okvirnog kredita do iznosa od 400 milijuna kuna namijenjenih pokriću minusa na računu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji nastaje zbog isplate mirovina u gotovini putem pošte, priopćeno je u srijedu iz HNB-a. Korisnik kredita je Ministarstvo financija. Kredit je prvi puta korišten u siječnju, vraćen je tijekom veljače, te u tom razdoblju nije bilo pojave minusa na računu mirovinskog fonda. Okvirni kredit ponovno je korišten i radi transfera za isplatu mirovina u veljači, no unatoč tome korišten je platni sustav za isplatu mirovina ulaskom u minus. Maksimalni minus na računu mirovinski je fond od početka korištenja okvirnog kredita zabilježio 23. veljače, u iznosu od 232,6 milijuna kuna, a nakon toga minus se smanjuje, pa je na dan 27. veljače iznosio 129,3 milijuna kuna. Kako stoji u priopćenju HNB-a, mirovinski fond od studenoga prošle godine ima pojačane probleme s financiranjem isplata mirovina, zbog čega je njegov račun kod Zavoda za platni promet 23. studenoga bio u minusu 215,6 milijuna kuna, odnosno 24. prosinca 370,9 milijuna kuna. Minusi tehnički nastaju zbog isplate mirovina u gotovini putem pošte, odnosno nalozi za gotovinsku isplatu izdaju se bez trenutačne kontrole pokrića na računu Fonda. Na račun mirovinskog fonda svakodnevno se slijeva priljev po osnovi naplate doprinosa, pa minusi nestaju nakon nekoliko dana. No, bez obzira na tu okolnost, poslovanje s minusom neprihvatljivo je sa stanovišta novčane politike i ostvarivanja zakonom predviđenih ovlasti i zadaća središnje monetarne institucije, stoji u priopćenju. Kako je okvirni kredit HNB-a otvoren upravo radi izbjegavanja pojave minusa na računu Fonda, guverner HNB-a dr. Marko Škreb donio je 1. ožujka ove godine uputu koja onemogućava korištenje platnog sustava za isplatu mirovina u budućnosti prije nego što je osigurano pokriće. HNB smatra da iznosi okvirnog kredita i minusa o kojima je riječ ne narušavaju mogućnost ostvarivanja ciljeva monetarne politike. Korištenje zajmova središnje banke regulirano je Zakonom o HNB-u, koji predviđa da se država može, radi premošćivanja vremenske neusklađenosti između pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda, kratkoročno zadužiti do iznosa od pet posto rashoda proračuna za tekuću godinu. To znači da zakonski maksimum do kojega se država može tako zadužiti kod HNB-a u ovoj godini iznosi približno 2.450 milijuna kuna. Ukupni iznos kredita proračunu na dan 27. veljače, koji uključuje i taj okvirni kredit Ministarstvu financija i minus na računu mirovinskog fonda, iznosio je 1.583,7 milijuna kuna, tj. 65 posto zakonski dopuštenog iznosa. Do potrebe korištenja znatnijih kredita od središnje banke došlo je zbog opće gospodarske situacije i, prije svega, zbog produženja roka naplate poreza na dodanu vrijednost s 15 na 30 dana. HNB je i predvidjela pojačano kreditiranje proračuna u prvom ovogodišnjem tromjesečju, imajući u vidu učinak slabije naplate fiskalnog prihoda. Iznosi o kojima je riječ uklapaju se u monetarne projekcije, a one, pak, osiguravaju ispunjenje glavnog cilja HNB-a - čuvanje stabilnosti cijena. Ukupna ponuda novca u Hrvatskoj i dalje je pokrivena deviznim pričuvama, a HNB jamči da će takvo pokriće i sačuvati, priopćeno je iz HNB-a. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u znatno manjem iznosu, emisija je smanjena na 45,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,806 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,750 kuna, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,795 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,60 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji premašio je čak 90 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 16. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 797,7 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 752,5 milijuna kuna, na rok od 91 dan 27,2 milijuna, a na rok od 182 dana 18 milijuna. 11. ZAP: Ukinut akceptni nalog Obrazac platnog prometa - akceptni nalog (obrazac broj 46), sukladno izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i uporabi obrazaca platnog prometa, se ukida. Izmjene Pravilnika, koji je stupio na snagu 2. ožujka, primjenjuju se od 5. ožujka 1999., izvijestili su u četvrtak iz Središnjeg ureda Zavoda za platni promet. Poslije 30. travnja 1999. sudionici platnog prometa ne mogu zbog namirivanja svojih obveza izdavati akceptne naloge. Akceptni nalozi koji su izdani nakon dana primjene Pravilnika ne mogu se izdati s dospijećem poslije 30. travnja 1999. Sudionici platnog prometa - vjerovnici, dužni su nenaplaćene akceptne naloge izdane do dana primjene Pravilnika, a s rokom dospijeća poslije 30. travnja 1999., podnijeti jedinici Zavoda za platni promet kod koje se vodi račun dužnika radi evidentiranja. To su dužni učiniti u roku 15 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika. Akceptne naloge s rokom dospijeća poslije 30. travnja 1999. koje vjerovnici ne podnesu u roku na evidentiranje, Zavod neće primati na naplatu. Akceptne naloge izdane poslije dana primjene Pravilnika, a s rokom dospijeća do 30. travnja 1999., Zavod za platni promet će primati na naplatu bez evidentiranja. Evidentirane akceptne naloge Zavod će vratiti podnositelju, kako bi ih podnositelj, o roku dospijeća dostavio na naplatu nadležnoj jedinici Zavoda za platni promet. Akceptne naloge koji nisu popunjeni u skladu s odredbama Pravilnika Zavod neće evidentirati, već će ih vratiti podnositelju. Zavod za platni promet će dužniku - izdavatelju naloga, na njegov pismeni zahtjev, dati podatke o evidentiranim akceptnim nalozima izdanima na teret njegovog žiroračuna, nakon što ti akceptni nalozi budu evidentirani, pojašnjavaju iz ZAP-a. 12. Statistika DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 226,1 MILIJUN USD - Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio je u ovogodišnjem siječnju 226,1 milijun američkih dolara, 64 milijuna dolara manje nego u istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pokrivenost uvoza izvozom u siječnju je iznosila 60,7 posto, dok je u istom mjesecu lani bila na razini od 52,3 posto. U Hrvatskoj je u siječnju uvezeno robe za 575,1 milijun dolara, 5,2 posto manje nego u istom mjesecu lani. Izvoz je dosegnuo vrijednost od 349 milijuna dolara ili 10,3 posto više. Najviše je izvezeno netrajnih proizvoda za široku potrošnju, u vrijednosti od 117,4 milijuna dolara ili 8,1 posto više nego u siječnju lani, a najveći porast je zabilježen kod izvoza kapitalnih proizvoda, za 83,3 posto, na 73,8 milijuna dolara. Najviše je, pak, uvezeno kapitalnih proizvoda, u vrijednosti 188,6 milijuna dolara ili 17,1 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 138,9 posto, u vrijednosti 71,9 milijuna dolara. Prerađivačka industrija u tome je mjesecu izvezla robu vrijednu 337,2 milijuna dolara, 10,4 posto više, a uvezla za 460,5 milijuna dolara, 8,2 posto manje. Izvoz u zemlje Europske unije uvećan je prema siječnju lani za 15,9 posto na 187,4 milijuna dolara, dok je uvoz smanjen 15,7 posto na 298,2 milijuna dolara. Najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner u siječnju je bila Njemačka, na čije je tržište izvezeno robe vrijedne 70,6 milijuna dolara ili 6,3 posto više, dok je uvoz smanjen 8,5 posto na 107,6 milijuna dolara. Na slovensko je tržište izvezeno 9,7 posto više ili u vrijednosti 36,9 milijuna dolara, dok je uvoz dosegnuo 46,3 milijuna dolara, odnosno 9,5 posto više. Istodobno, izvoz u Bosnu i Hercegovinu dosegnuo je 40,7 milijuna dolara ili 6,3 posto manje, dok je uvoz porastao 7,2 posto na 10,3 milijuna dolara.