NJ 10.III.DIE WELT:SELJACI U FRANC.POL.

NJEMAČKA DIE WELT 10. III. 1999. Francuski seljaci jako su skupi i mogu si sve priuštiti "Francuski seljaci zapravo nisu ni morali sudjelovati u velikim demonstracijama, održanim prije dobra dva tjedna u Bruxellesu, budući da su imali svog čovjeka za pregovaračkim stolom - riječ je o francuskom ministru poljoprivrede Jeanu Glavanyju. On je iskusno bojkotirao sve planove za reformu poljoprivredne politike EU, koja danas Francuskoj donosi 18 milijarda maraka godišnje. 'Interesi seljaka interesi su Francuske', izjavljuje francuski predsjednik Jacques Chirac, koji domaću poljoprivredu često naziva i 'našim strateškim zelenim oružjem'. Prije nekoliko godina jedna je francuska vlada zbog galame seljaka sasvim ozbiljno riskirala neuspjeh teškom mukom ugovorenog sporazuma o slobodnoj trgovini Gatt: u pitanju je bilo čitavih 0,57 posto francuske vanjske trgovine. Naime, Francuska je četvrta po veličini industrijska nacija na svijetu, a poljoprivreda čini po podacima EU točno dva posto društvenog brutto proizvoda (u Njemačkoj 0,8 posto). No, nitko to, očito, ne želi istinski uočiti. Aktualna je uzrečica praoca Pete Republike Charlesa de Gaullea: 'stvarnu Francusku' 'la France profonde', čini selo a ne grad. Seoska imanja još su uvijek veći znak društvenoga prestiža nego paket dionica. Više od 2,5 milijuna Francuza ima kućicu na selu, a solidarnost s aktivnim seljacima na selu jako je izražena. Čak i kad povorke seljaka, organizirane preko stožera, danima okružuju i blokiraju Pariz, opće raspoloženje ostaje im i dalje naklonjeno. Francuzi kažu da njihov jezik jedini na svijetu posjeduje posebnu riječ za seljačko nasilje: 'la jacquerie'. Ljutiti seljaci u pravilnim vremenskim razmacima kreću u lov na kamione s jeftinim uvezenim poljoprivrednim proizvodima, njihov teret nestaje u plamenu, a vozači dobivaju batina. No, državna vlast, koja inače baš i nije nježna prema nasilnicima, ne upleće se u te izgrede. Takvo je ponašanje povezano i s političkim utjecajem seljaka, koji nije razmjeran broju njihovih poduzeća koji je neprekidnim smanjivanjem dosegnuo brojku od 700 tisuća. No, od 36 tisuća općina u Francuskoj, njih oko 10 tisuća imaju na gradonačelničkom položaju 'dokazane' seljake. G. 1995. gotovo svaki drugi zastupnik u francuskoj skupštini bio je istodobno gradonačelnik male općine - većinom na selu. Osim toga, u francuskom izbornom sustavu glas sa sela ima veću težinu od glasa iz grada. Jako homogen 'seljački' glasački blok može sa svojih procijenjenih 10 posto glasova presuditi gotovo svake izbore. Zato političari ostaju vjerni seljacima i nakon što su imenovani na određenu dužnost. Već uoči završnice pregovora o reformi poljoprivrede i financija u EU, Pariz je izložio njemačku vladu takvom pritisku da je napustila jednu od središnjih pregovaračkih pozicija: riječ je o zahtjevu da članice izravno financiraju četvrtinu subvencija za poljoprivredu (sufinanciranje), što je trebalo osjetno sniziti njemački uplatni doprinos u EU. 'Francuzi se ponašaju kao posljednja poljoprivredna zemlja', žalio se jedan diplomat u EU. Gledano iz perspektive Pariza, sufinanciranje narušava same temelje europskog ujedinjenja: naime, Francuska je prihvatila slobodno zajedničko tržište za njemačke industrijske proizvode a Nijemci su dobrim dijelom financirali zajedničku zaštitu ponajprije francuske poljoprivrede. Pariz smatra sufinanciranje početkom kraja te razmjene", naglašava Nikolaus Blome na kraju članka.