A 11.II. PRESSE: POLJOPRIVREDA I EU

AUSTRIJA DIE PRESSE 11. II. 1999. Poljoprivreda u istočnoj Europi postaje jabukom razdora u procesu proširenja EU "Problem integracije istočnoeuropske poljoprivrede u EU jednostavno je moguće sažeti uz pomoć dvije brojke: pristup svih deset istočnoeuropskih kandidata povećao bi broj potrošača u EU za 28 posto dok bi poljoprivredni proizvodni potencijal porastao za 40 posto. Europski seljaci suočili bi se s posljedicama u obliku opasnog viška proizvodnje, pada cijena i još oštrije konkurencije. Poljoprivredni stručnjaci, poput Mathiasa Schneidera s Instituta za gospodarska istraživanja (Wifo), očekuju stoga da će pritisak prilagodbe pogoditi obje strane. Dok bi u EU valjalo preispitati izravne isplate seljacima budući da si europska zajednica ne može priuštiti da financijski podupire i nekoliko milijuna seljaka na istoku Europe, kandidati za pristup morali bi povećati svoju produktivnost u poljoprivredi kako bi bili konkurentni. No, porast produktivnosti na pola EU-razine značio bi da bi se poljoprivredna proizvodnja u tim zemljama morala snaći s oko 6 milijuna radne snage umjesto s dosadašnjih 10 milijuna. Posljedica tog trenda bio bi porast nezaposlenosti i nužno potpuno restrukturiranje seoskih područja. U studiji Povjerenstva EU istaknuto je da je u tom kontekstu problem što je poljoprivreda u teškom procesu transformacije u nekadašnjim komunističkim zemljama preuzela neku vrstu tampon-funkcije. Tako je u nekim zemljama proteklih godina čak i porastao udjel zaposlenih u poljoprivredi. Usporedbe radi, u deset zemalja - kandidata za pristup, u poljoprivredi je zaposleno 10 milijuna ljudi a u EU 7,5 milijuna. Svim tim problemima valja dodati i nužno restrukturiranje proizvodnje. Radi sprječavanja viška proizvodnje treba staviti na ugar poljoprivredne površine ili ih prenamijeniti za uzgoj drugih poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, samo u Poljskoj proizvodi se danas onoliko krumpira koliko u cijeloj EU", piše Wolfgang Boehm.