BL-YU-MK-živci-Oružani sukobi-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Vlada BELGIJA-LE SOIR 8.3.MAKEDONIJA BELGIJALE SOIR8. III. 1999.Napetost raste, obje se strane zagrijavaju na makedonskoj granici"Nakon susreta u Rambouilletu, granica
između Jugoslavije i Makedonije postala je glavni problem na Kosovu, više nego sama unutrašnjost te pokrajine. S obje strane crte razgraničenja, nekoliko kilometara udaljeni jedni od drugih, srpske snage i prva vojna sila svijeta sudjeluju u pripremama koje su zasad 'preventivne' naravi.'To je naša zadaća sve dok se 15. ožujka ne nastave pregovori u Parizu i pomalo se privikavamo na nju', zaključuje diplomat iz kontaktne skupine - SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Italija, Njemačka; jednim okom gledamo na tekst sporazuma, dok nam je prst na okidaču.' Zapovjednici stožera šesnaest zemalja članica NATO-a razgovarat će o tomu potanko na polugodišnjoj sjednici u utorak i srijedu u Bruxellesu.Čim je nedovršena mirovna konferencija bila odgođena, pojačalo se vojno djelovanje duž glavne ceste od Prištine, glavnog grada Kosova, do Skopja, makedonske prijestolnice: tu su jugoslavenska vojska i srpska policija povećale broj promatračkih i nadzornih
BELGIJA
LE SOIR
8. III. 1999.
Napetost raste, obje se strane zagrijavaju na makedonskoj granici
"Nakon susreta u Rambouilletu, granica između Jugoslavije i
Makedonije postala je glavni problem na Kosovu, više nego sama
unutrašnjost te pokrajine. S obje strane crte razgraničenja,
nekoliko kilometara udaljeni jedni od drugih, srpske snage i prva
vojna sila svijeta sudjeluju u pripremama koje su zasad
'preventivne' naravi.
'To je naša zadaća sve dok se 15. ožujka ne nastave pregovori u
Parizu i pomalo se privikavamo na nju', zaključuje diplomat iz
kontaktne skupine - SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija,
Italija, Njemačka; jednim okom gledamo na tekst sporazuma, dok nam
je prst na okidaču.' Zapovjednici stožera šesnaest zemalja članica
NATO-a razgovarat će o tomu potanko na polugodišnjoj sjednici u
utorak i srijedu u Bruxellesu.
Čim je nedovršena mirovna konferencija bila odgođena, pojačalo se
vojno djelovanje duž glavne ceste od Prištine, glavnog grada
Kosova, do Skopja, makedonske prijestolnice: tu su jugoslavenska
vojska i srpska policija povećale broj promatračkih i nadzornih
točaka, minirale mostove i dovele pojačanje na glavne strategijske
točke.
Službeno, ako je vjerovati kratkim priopćenjima JNA -
jugoslavenske savezne vojske - i uvjerljivim izjavama zapovjednika
stožera generala Dragoljuba Ojdanića, koji je u inspekciji na
terenu, riječ je o sprječavanju destabilizacije tog osjetljivog
područja: otkako je zatvorena albanska granica, Beograd sumnja da
se 'teroristi' OVK-a - Oslobodilačke vojske Kosova - ubacuju iz
Makedonije i optužuje ih da žele otvoriti 'koridor' između dviju
zemalja kako bi njime prebacivale svoje postrojbe i oružje.
Iako u potpunosti ne niječu takvo obrazloženje, zapadni stručnjaci
u tom pokazivanju mišića vide također jasno upozorenje upravljeno
prema van: pokuša li se NATO umiješati bez odobrenja iz Beograda,
njegovi vojnici neće doći u Prištinu 'u naslonjaču'.
Veliko, ili 'znatno', kako se kaže šifriranim jezikom,
razmještanje oklopnih vozila i teškog oružja zabilježeno je na
jugoistoku pokrajine gdje je, kako se čini, granični sigurnosni
pojas proširen s tri na pet kilometara.
Na tome su se području dogodili najveći sukobi ovih dana, a stožer
JNA uzalud ih je nastojao prikazati kao obične manevre i vojne
vježbe, navala izbjeglica u Makedoniju pokazuje da albanski civili
imaju drugačije mišljenje o tim operacijama. Žestinu srpskih snaga
ublažio je zacijelo strah od novog masovnog protjerivanja i njegov
predvidljiv utjecaj na Zapad.
Uočljiv znak prikrivene napetosti koja prati taj oružani mir jest
izgred o kojemu je nedavno izvijestio 'Washington Post': prije
desetak dana, kada su srpski carinici zadržali međunarodne
verifikatore iz OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i
suradnju), NATO-ove snage za izvlačenje, raspoređene nedaleko
odatle, bile su stavljene u stanje pripravnosti. Šesto britanskih i
talijanskih vojnika dobili su naredbu da napune oružje i da budu
pripravni za žuran napad: 'Nikada nismo bili tako blizu izravnom
sukobu, kaže američki dnevnik; uz opasnost od njegova
nekontroliranog širenja do kojega je moglo doći nakon toga.'
Osim ovog prostorno ograničenog žarišta, Pentagon se plaši
ofenzive većih razmjera na Kosovu, ako ne uspiju pregovori koji su u
tijeku: gotovo deset tisuća srpskih vojnika poslano je na sjever
pokrajine kamo je zadnjih tjedana stiglo oko trista tenkova,
oklopnih vozila i topničkog oružja. No Savez ne gubi razum: on
opetuje da će ići na Kosovo tek kad se potpiše mirovni sporazum i da
će ciljani zračni napadi, koji su manje opasni, i dalje biti na
dnevnom redu ako Beograd odabere politiku najgoreg.
'Sa strogo vojnog gledišta odnos snaga očito je nejednak i
jugoslavenski stratezi to znaju, zaključuje savjetnik europskog
posrednika na Balkanu Wolfgang Petritsch. No oni isto tako znaju da
Zapad strahuje za život svakoga svog vojnika na terenu. A
predsjednik Milošević će igrati na tu kartu do kraja. Budući da ne
može pobijediti u 'pravom' ratu protiv NATO-a, barem će ga htjeti
nadigrati u ratu živaca...'", piše Edouard van Velthem.