SL-NASLJEDSTVO SL DELO-CIPARSKA JUGOVINA-25. II. SLOVENIJADELO25. II. 1999.Kobna ciparska jugovina"Presuda ciparskog vrhovnog suda koja je odmrznula devizne pričuve bivše Narodne banke Jugoslavije, uložene u nikozijskoj podružnici
Beogradske banke, hladan je tuš za četiri od pet država nasljednica nekadašnje SFRJ. Ciparski suci nisu, doduše, bili jedinstvenoga mišljenja, ali je odluka kojom su 146 milijuna dolara zajedničkih pričuva prepustili samo jednoj od nasljednica bivše SFRJ posve u skladu s tamošnjim anglosaksonskim zakonodavstvom, iako je to za Ljubljanu, Zagreb, Sarajevo i Skopje slaba utjeha. Slično vrijedi za jamstva ciparskih vlasti da će u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a poštovati interese svih država nasljednica. Te izjave upućuju na izraženu političku volju Nikozije, ali je gotovo nevjerojatno da će samo to stajalište spriječiti Beogradu uporabu, bolje rečeno zlouporabu pričuva. Naprotiv, možemo pretpostaviti da će Milošević ciparski 'dar s neba' brzo potrošiti, i u slične svrhe i kao onih pet milijarda dolara zajedničkih jugoslavenskih pričuva koje su nestale s računa krajem 1990. godine.
SLOVENIJA
DELO
25. II. 1999.
Kobna ciparska jugovina
"Presuda ciparskog vrhovnog suda koja je odmrznula devizne pričuve
bivše Narodne banke Jugoslavije, uložene u nikozijskoj podružnici
Beogradske banke, hladan je tuš za četiri od pet država nasljednica
nekadašnje SFRJ. Ciparski suci nisu, doduše, bili jedinstvenoga
mišljenja, ali je odluka kojom su 146 milijuna dolara zajedničkih
pričuva prepustili samo jednoj od nasljednica bivše SFRJ posve u
skladu s tamošnjim anglosaksonskim zakonodavstvom, iako je to za
Ljubljanu, Zagreb, Sarajevo i Skopje slaba utjeha.
Slično vrijedi za jamstva ciparskih vlasti da će u skladu s
rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a poštovati interese svih država
nasljednica. Te izjave upućuju na izraženu političku volju
Nikozije, ali je gotovo nevjerojatno da će samo to stajalište
spriječiti Beogradu uporabu, bolje rečeno zlouporabu pričuva.
Naprotiv, možemo pretpostaviti da će Milošević ciparski 'dar s
neba' brzo potrošiti, i u slične svrhe i kao onih pet milijarda
dolara zajedničkih jugoslavenskih pričuva koje su nestale s računa
krajem 1990. godine.
Priča o jugoslavenskome nasljedstvu sa završenom ciparskom
epizodom prošla je još jedno poglavlje. Slovenskoj strani, pošteno
rečeno, ne možemo natovariti krivnju za odluku nikozijskih sudaca.
Naprotiv, njezini su predstavnici, prema pristupačnim podacima,
tamo djelovali korektno, otkrili su 'skrivene' pričuve te ih dvije
i pol godine držali zamrznutima za diobu 'taktikom odugovlačenja'
pred tamošnjim okružnim i vrhovnim sudom. Sada, kad još samo čudo
može spriječiti da ciparske devize ne potonu u beogradskim
financijskim kanalima, vrijeme je da Slovenija iznova odvagne
svoju strategiju glede nasljedstva. I zato što, barem u pogledu
nekadašnje zajedničke imovine, gotovo da i nema više što izgubiti.
Devizne pričuve NBJ na Cipru bile su, naime, osim zlata, dionica i
deviznih depozita koji su još zamrznuti u baselskoj banci za
međunarodna poravnanja, jedina veća i opipljiva svota koju bi
države nasljednice mogle razdijeliti. Odmrzavanjem su se
pretvorile u samo još jednu od knjigovodstvenih stavaka. Ne treba
se puno nadati da će je međunarodni posrednik sir Watts uvrstiti u
neki svoj ispravljeni memorandum i u diobenu bilancu. Posrednik,
doduše, utjelovljenje britanske hladnokrvnosti i profinjene
diplomatske retorike, čini se gubi živce i želi polako dovršiti
svoj do sada neplodan zadatak. Njegov zadnji, javnosti još prilično
skriveni prijedlog za diobu imovine, do sada je najradikalniji i
odsviran je ponajprije po beogrdskim notama - zato se može
očekivati da će se države nasljednice još više prikloniti tomu da
problem oko nasljedstva razriješi međunarodna arbitraža. Tako bi
se rješavanje toga problema prenijelo u neodređenu budućnost. To
nekima odgovara.
Potvrđuju se najave od prije nekoliko godina da ćemo poslije
završetka jugoslavenske drame dijeliti uglavnom samo dugove,
vodeći računa da svi potencijalni dugovi, primjerice oni na računu
deviznih štediša u Ljubljanskoj banci, još nisu ni podijeljeni. I
zbog toga od uglednih predstavnika vlade - osim Drnovšeka i
Podobnika najpozvaniji su ministri Frlec i Gaspari - očekujemo više
pojašnjenja građanima, više dinamike, više rezultata. Jer
slovenska vlada do sada, osim sklopljenoga sporazuma sa stranim
vjerovnicima, u rješavanju nasljedstva nema što pokazati" - piše
Miha Jenko.