US-SLOBODNA TRŽIŠTA-Tržište/cijene +US LAT10. I. SLOBODNA TRŽIŠTA ++SJEDINJENE DRŽAVE+LOS ANGELES TIMES+10. I. 1999.+Tržišta neočekivano susreću starog neprijatelja+"Godine 1992. Francis Fukuyama optimistično je prorokovao da je
+'svršetak povijesti' blizu. Slom sovjetskog komunizma i dokazani +neuspjesi planskih gospodarstava, tvrdio je on, vode općem +prihvaćanju tržišnih, kapitalističkih demokracija. Manihejska +bitka između dva sustava popuštala je", piše Charles Wolf Jr.+"Fukuyamin je optimizam bio preuranjen. Različiti politički +zborovi pjevaju o nedostacima tržišta i krizi globalnog +kapitalizma, od premijera Mohamada Mahathira iz Malezije i +Jevgenija M. Primakova iz Rusije, preko njemačkog ministra +financija Oskara Lafontainea do međunarodnog špekulanta Georgea +Sorosa. To 'ponavljanje' povijesti izazvano je nizom financijskih +kriza na međunarodnim tržištima, azijskim financijskim metežom, +ruskim neplatežom na 15 milijarda dolara sovjetskoga duga i +nedavnim pritiscima na brazilsko dugom opterećeno, no inače +obećavajuće gospodarstvo.+Zapravo, kritici su se usredotočili na 'nesputana' (odnosno +neregulirana) tržišta kao načelni uzrok toga meteža, iako se
SJEDINJENE DRŽAVE
LOS ANGELES TIMES
10. I. 1999.
Tržišta neočekivano susreću starog neprijatelja
"Godine 1992. Francis Fukuyama optimistično je prorokovao da je
'svršetak povijesti' blizu. Slom sovjetskog komunizma i dokazani
neuspjesi planskih gospodarstava, tvrdio je on, vode općem
prihvaćanju tržišnih, kapitalističkih demokracija. Manihejska
bitka između dva sustava popuštala je", piše Charles Wolf Jr.
"Fukuyamin je optimizam bio preuranjen. Različiti politički
zborovi pjevaju o nedostacima tržišta i krizi globalnog
kapitalizma, od premijera Mohamada Mahathira iz Malezije i
Jevgenija M. Primakova iz Rusije, preko njemačkog ministra
financija Oskara Lafontainea do međunarodnog špekulanta Georgea
Sorosa. To 'ponavljanje' povijesti izazvano je nizom financijskih
kriza na međunarodnim tržištima, azijskim financijskim metežom,
ruskim neplatežom na 15 milijarda dolara sovjetskoga duga i
nedavnim pritiscima na brazilsko dugom opterećeno, no inače
obećavajuće gospodarstvo.
Zapravo, kritici su se usredotočili na 'nesputana' (odnosno
neregulirana) tržišta kao načelni uzrok toga meteža, iako se
razilaze u svojim dijagnozama i lijekovima. Mahathir za probleme
svoje zemlje krivi globalne osiguravajuće fondove te sukladno tome
zagovara odvajanje Malezije od međunarodnih tržišta kapitala
vladinim nadzorom nad kretanjem kapitala. Primakov i njegovi
pomoćnici predlažu izvući Rusiju iz gospodarskog pada nametanjem
selektivnih cjenovnih nadzora, ograničavanjem deviznih
transakcija i podupiranjem velikog državnog sektora u
gospodarstvu. Lafontaine zagovara veće programe vladine
potrošnje, te izoliranje tržišta Njemačke i EU od uvozne
konkurencije i međunarodne financijske nepostojanosti. Soros
predlaže osnivanje korporacije za međunarodno kreditno
osiguranje, koju bi financirale vlade sedmorice (odnosno, njihovi
porezni obveznici) za zaštitu gospodarstava i ulagača od
pretjerane financijske nepostojanosti.
Gledajući pobliže, ta gledišta više zrcale osobite sklonosti
njihovih protagonista nego navodne mane tržišnih gospodarstava.
Za početak, nema nesputanih slobodnih tržišta, niti standardni
sustav slobodnog tržišta predmnijeva da djelotvorna tržišta
djeluju bez ograničenja. Da bi tržišta bila djelotvorna, nužno je
postojanje jasnih i izričitih pravila igre. To uključuje zaštitu
prava vlasništva, pravno obvezujuće ugovore, uspostavljene i
pouzdane načine rješavanja razmirica te slobodnu i otvorenu
konkurenciju među proizvođačima, potrošačima, zajmodavcima,
zajmoprimcima i ulagačima. Bez tih pravila, tržišta će loše
funkcionirati.
Kao drugo, azijski financijski metež ne proizlazi iz djelovanja
slobodnih tržišta već iz kapitalizma obojenog prekoračenjima vlade
ili pojedinaca. (...)
Treće, u Rusiji je priča slična. Manjak pravnih i drugih
institucijskih ograničenja potrebnih za glatko djelovanje
tržišta, raširena prijevara u privatizaciji državne imovine i s
time povezano povlačenje kapitala - sve to objašnjava ruski
gospodarski škripac. (...) Okriviti hirove sustava slobodnoga
tržišta za te probleme, znači brkati slobodno tržište s njegovim
zastranjivanjima.
Iako se Europska unija, pojačana monetarnom unijom i zajedničkom
valutom, razlikuje od tih slučajeva, ona također pokazuje jasne
znakove odmicanja od slobodnih, otvorenih i konkurentnih tržišta.
Nakon što su očito ponovno otkrili privlačnosti keynesijanske
ekonomije kao mogućeg lijeka za njihove kronične probleme visoke
nezaposlenosti, ministri financija Europske unije nedavno su se
složili o mjerama izoliranja Unije od mogućih vanjskih šokova
ograničavanjem otjecanja kapitala i ograničavanjem uvozne
konkurencije. Postane li Lafontaine čelnik Europskog
povjerenstva, odnosno izvršna ruka EU, ti će se trendovi vjerojatno
pojačati. Na tom putu leži sporija stopa rasta bruto domaćeg
proizvoda EU i deprecirana vrijednost eura u odnosu na američki
dolar. (...)
Bitka između tržišta i vlada, unatoč Fukuyaminu predviđanju, nije
povijest. Vjerojatnije je da će slijediti ciklički obrazac,
tijekom vremena se pojavljujući i zatim nestajući. Povijest
rijetko podliježe prvim pokušajima njezina dokrajčenja."